Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 170
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Nacrt zakona

Više se neće moći ovršiti ni božićnice, uskrsnice i dnevnice

Zagreb: Prosvjed udruge Blokirani na Trgu svetog Marka
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
1/3
11.07.2019.
u 08:20

Od završetka javne rasprave Ministarstvo pravosuđa nije se očitovalo o 400 primjedbi, a prijedlog zakona nakon pet mjeseci čekanja u ladici pušten je na Vladu

Kao što je, prvog dana ove godine, u javno e-savjetovanje pušten potiho, bez ikakve najave kojom bi se ta javnost, koja se treba očitovati, informirala da je na web stranici Središnjeg državnog portala čeka neka bitna materija, tako je i jučer, u vrlo neobičnu “tajmingu”, na užem kabinetu Vlade u jeku njezine rekonstrukcije, na prezentaciji završio – Ovršni zakon. Punih pet mjeseci nakon završetka javne rasprave o njegovu sadržaju koja je iznjedrila brojne manjkavosti i minorne prednosti te vrlo malo nade za 259 tisuća blokiranih i još 84 tisuće za koje je na sudove poslan prijedlog osobnog bankrota.

Vječno dužničko ropstvo

Danas će na Vladu, nakon čega slijede saborska čitanja. U kojoj je “ladici” nacrt novog Ovršnog zakona tavorio mjesecima i koliko je od 400-tinjak primjedbi zainteresiranih strana uvaženo, pitali smo u Ministarstvu pravosuđa nebrojeno puta i ostali bez odgovora. Kao i na pitanje zašto se u daljnju proceduru pušta zakon kojim su svi nezadovoljni i mogao bi dodatno pogoršati položaj ovršenika, ali i vjerovnika, a zamišljen je da ispravlja “krive Drine”? Ponajprije su to visoki troškovi ovršnog postupka koji zadužene zadržavaju u vječnom dužničkom ropstvu, a unatoč bombastičnim najavama rezanja – ostaju. Usto, umjesto četiri proceduralna koraka, uvodi ih se 10 te javni bilježnici procjenjuju da bi se postupak mogao protegnuti na tri godine tijekom kojih rastu kamate i ostali troškovi, što potpuno “pojede” proceduralne benefite koje bi trebao donijeti bolji sustav obavještavanja dužnika.

Ništa se nije učinilo po pitanju redoslijeda naplate kamate i glavnice, a ni maksimalan rast kamata nije limitiran. Također, za građane koji su prije 2008. potpisali da im se može ovršiti cijela plaća ne postoji zaštićeni dio primanja. Nije reguliran ni rad agencija za naplatu potraživanja.

Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin poručuje da prijedlog zakona pokazuje da nema političke volje preobrazbe pravnih normi i regulatornih aktivnosti organizacija koje su pod autoritetom države, a imaju materijalni interes ili specijalne ovlasti u održavanju krize prezaduženosti konstantnom.

– Početkom 2011. prosječno je svaki blokirani bio dužan tek 77.255 kn. Danas duguju više od kompletne privrede. Jedino “rješenje” je bankrot, a ulazak 260 tisuća obitelji u bankrot vodi u bankrot države – komentira M. Kervatin. Glavni tajnik Blokiranih Mario Strinavić ističe da ovaj zakon nije plod radne skupine, nego isključivo politička odluka HDZ-a.

Veća minimalna glavnica

Sutra se u Saboru glasa i o prijedlozima stranke Snaga za izmjenu Ovršnog zakona, kojima se predlaže povećanje minimalne glavnice duga za ovrhu nekretnine na 50 tisuća kn te zabrana ovrhe jedine nekretnine, ako nema založnog prava ili je ugovorena nepoštena kamatna stopa.

– Već ranije smo predložili da se u Zakonu o obveznim odnosima obrne redoslijed naplate na način da se najprije plaća glavnica, pa potom zatezna kamata, što je podržala i Hrvatska odvjetnička komora. Potrebno je propisati i apsolutni rok zastare za ovrhe, ali i detaljno urediti poslovanje agencija za otkup dugova, i tek tada bi ovršeni bili dovedeni u stanje da konačno mogu vratiti dugove – komentira zastupnik Snage Goran Aleksić. Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdana Rauš-Klier ranije je već upozoravala na odugovlačenje postupka ovrha kojim bi ovakav zakon rezultirao, no najveća joj je preokupacija zadržavanje javnih bilježnika u ovršnom postupku.

– Mi smo ovrhe vodili savršeno i to smo dokazali. Socijalna situacija koja je prisutna ne bi se trebala rješavati Ovršnim zakonom – kaže, napominjući da ih muči i sustav raspodjele predmeta po uredima po abecednom redu, što potkapacitirani uredi neće moći odraditi, a zbog nižih naknada za veći posao najavljuju i otpuštanja.

Ovršni zakon

1. Ostaju visoki troškovi: jedinstveni iznos od 200 kn do 5000 kn vrijednosti ovrhe te 300 kn iznad te vrijednosti uključuje i javnobilježničku i Fininu naknadu, ali lani su uvedeni predujmovi koje plaća vjerovnik, a u konačnici ih snosi dužnik 

2. Odvjetničke se tarife neće mijenjati: odvjetnički troškovi, najviši od svih, ostaju isti. ostaje isti i redoslijed naplate, prvo troškovi i kamate pa glavnica. Nema ograničenja rasta zatezne kamate

3. Umjesto 4 koraka 10: javni bilježnici pripremaju ovršni prijedlog za sud, sudac ga mora odobriti, a očituje se i dužnik kojemu se opomena i obavijest o ovrsi šalju u pretinac e-građani. Nema rokova provedbe, a kamate i troškovi idu 

4. Građani koji su potpisali da im se može ovršiti cijela plaća nemaju zaštićeni dio primanja. Pozitivno je što se neovršivi dio širi na božićnice, uskrsnice i dnevnice i dužnik je bolje obaviješten. Nije reguliran rad agencija za naplatu

Pogledajte i video o uvođenju eura:

Komentara 8

Avatar HrvatskiNacionalist
HrvatskiNacionalist
08:44 11.07.2019.

Evo moj primjer nedostajali mi je 25000 eura da izgradim kucu. Uzeo sam kredit i u deset godina vratio 18 000, da skratim sutra zatvaram kredit duzan sam 22000 eura. Dakle sve sto pricaju lažu

Avatar neidemdalje
neidemdalje
09:35 11.07.2019.

ako je itko od blokiranih mislio da će novi zakon biti bolji za njih od dosadašnjih u režiji zločinačke stranke, vrijeme mu je da posjeti psihijatra...

NO
Nordik
11:21 11.07.2019.

Da li je netko razmislio zašto je ogroman dug prema teleoperaterima. Vole telefonirati a nema love. Druga je stvar, voda, struja...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije