Države kao što su Liberija, Maršalovi Otoci, Bahami, Antigva, Grenadini ili Britanski djevičanski otoci svrstavaju se na peto mjesto po visini legalnih ulaganja iz Hrvatske, odmah iza Švicarske, Srbije, BiH ili Poljske.
Najveći intenzitet ulaganja u porezne oaze bio je 2001. godine, no odljev investicija pojačao se i nakon 2005. godine. Kod nas prevladava stav da u off shore bježe oni koji skrivaju novac od poreznih vlasti, bračnih drugova ili nekog trećeg.
Damir Bjegović, privatni konzultant iz Rijeke i autor knjige o off shore kompanijama, kaže da je sada zamro interes Hrvata za kupnju off shore kompanija u odnosu na razdoblje do 2000. godine.
Tržište može zainteresiranima u roku 24 sata omogućiti da postanu sretni vlasnici off shore tvrtke za otprilike 600 pa sve do 10 tisuća eura. Europljani su na Djevičanskim otocima registrirali oko 400 tisuća off shore kompanija. Koliko je među njima Hrvata, ne zna se. Puno je veća cijena za tvrtke u europskim poreznim oazama jer ugledne banke nerado posluju s kompanijama koje su registrirane drugdje. Interes domaćih poduzetnika za off shore poslove preko hrvatskih banaka splasnuo je nakon što im je HNB zakomplicirao život i obvezao ih da za račun u hrvatskim bankama redovito dostavljaju financijske izvještaje, čime se off shore nerado zamaraju.
Takvi se poslovi sada obavljaju izvan Hrvatske, a posebno je živo kolanje novca preko off shore računa u Sloveniji.
128 milijuna eura
Hrvatski su poduzetnici u različitim poreznim oazama legalno uložili oko 128 milijuna eura, navodi HNB. Sudeći po aferama, ilegalno su otišle milijarde. Lani je najviše novca uloženo u Liberiju, oko 14,2 mil., uglavnom za registraciju brodova.
Otvori KEKS Pay
