Bilo je posve razumljivo uzbuđenje lanjskoga ljeta, kada je papa Franjo u objavio ime bankarice Marije Kolak, Hrvatice iz Berlina, a podrijetlom Hercegovke iz Tomislavgrada, za savjetnicu Vijeća za ekonomiju Svete Stolice. No, ništa manje oduševljenje ne bi trebala izazvati objava imenovanja od ovoga ponedjeljka, tj. ime njemačke profesorice prava Charlotte Kreuter-Kirchof (51), koju je Papa ustoličio za novu zamjenicu koordinatora toga istoga Papinskog vijeća za ekonomiju. Doduše, profesorica Kreuter-Kirchof nije Hercegovka, ali to nimalo ne umanjuje Papin potez. Štoviše, otkriva da papa Franjo jako računa upravo na žene u svojemu mandatu i to na vrlo važnim i osjetljivim mjestima, kao što su vatikanske financije. Papa Franjo odmah je na početku svojega pontifikata osjetio gorčinu i otpor upravo zato što je dodirnu osinje gnijezdo i krenuo s razotkrivanjem prljavih rabota, kakvih je itekako bilo u vatikanskim financijama, osobito koncentriranih oko Vatikanske banke (IOR), koja je, prema mnogim napisima služila i kao “praonica novca”, u čemu su sudjelovali mnogi visoki prelati i svećenici. Doduše, papa Franjo nije se mislio tim pitanjem odmah baviti, no morao je hobotnicu sasjeći nakon afera koje su počele izbijati u javnost.
To stanje vrlo dobro opisuje vatikanist Marco Politi u svojoj knjizi “Franjo među vukovima”, koja je objavljena i na hrvatskom jeziku. “Kamo god pogleda, Franjo vidi Vatikan upleten u radnje i pregovore koji imaju malo toga zajedničkog s vjerskom predanošću i karitativnom skrbi”, piše Politi i upozorava kako “Crkva previše usredotočena na organizaciju u svjetovnome smislu gubi smisao”. “Ovdje su i oni iz IOR-a”, rekao je papa Franjo nekoliko tjedana nakon svojega ustoličenja na jutarnjoj misi na kojoj inače sudjeluju i zaposlenici Vatikanske banke. “Oprostite… sve je potrebno, uredi su potrebni… i dobro. No potrebni su u određenoj mjeri… Kada organizacija postane samoj sebi svrhom i Crkva, jadnica, postane nevladina organizacija… to nije put”, rekao im je toga jutra papa Franjo i vrlo brzo otkrio svoje planove imenujući “prelatom” IOR-a mons. Battistu Ricca, upravitelja Doma svete Marte i još nekih crkvenih rezidencija, među kojima je i Međunarodna kuća za kler u Ulici Scrofa gdje ga je Bergoglio i upoznao. “Papa je odlučio.
IOR će za sada ostati, no bit će potpuno promijenjen i jednom zauvijek prilagođen međunarodnim standardima transparentnosti. Prelat Ricca bit će Papine ‘oči i uši’ u upravnome odboru instituta”, piše Politi, a Franjo ubrzo osniva istražno povjerenstvo o IOR-u i zajedno s povjerenstvom susreće se s predsjednikom vatikanske banke. “Freyberg (njemački bankar koji vodi IOR) je mogao odahnuti. Papa mu počinje slati dokumente sa svojim bilješkama. ‘Zadovoljstvo je, tvrdi bankar, primiti opaske koje je Papa napisao svojom rukom..
Mehanizam za radikalnu preobrazbu banke dobiva odlučujući poticaj. I u klimi ušteda petorici kardinala, članovima Kardinalskoga povjerenstva za nadzor IOR-a, ukida posebne naknade od dvadeset pet tisuća eura godišnje. U stvarnosti, Franjo se namjeravao baviti vatikanskim financijama tek u drugoj godini pontifikata, no niz negativnih vijesti prisiljava ga da se njima ranije pozabavi”, piše Politi, a Franjo novinarima na povratku iz Brazila objašnjava situaciju nogometnom terminologijom: “Agenda se promijenila. To se događa kad netko u vladinu uredu ide po jednoj strani, ali mu dodaju loptu s druge strane, i moraš braniti… Ne bih znao reći kako će završiti ova priča. No karakteristike IOR-a – bilo kao banke, fonda za pomoć ili što god već bio – moraju biti transparentnost i poštenje”. Svoje povjerenje Papa u financijama daje njemačkom kardinalu Münchena i Freisinga Reihardu Marxu, koji je predsjednik Vijeća za ekonomiju, a kojega osniva 2014., sa zadaćom nadziranja gospodarskih aktivnosti Vatikana. Vijeće nadzire administrativne i financijske strukture i aktivnosti cijele kurije, kao i institucije povezane sa Svetom Stolicom te usko surađuje s Tajništvom za ekonomiju, kojega je papa Franjo, također, osnovao 2014.
No, najzanimljivija činjenica je da su u Vijeću, koje se sastoji od 15 članova, sedmorica ili osmorica kardinali, a ostalih sedam su vjernici laici, financijski i pravni stručnjaci. S time da je od njih sedmero, Papa imenovao šest žena! Jedna od njih je i spomenuta Charlotte Kreuter-Kirchof, koju je Papa lani imenovao članicom Vijeća, a u ponedjeljak je unaprijedio u njegovu koordinatoricu, tj. desnu ruku kardinala Marxa. (A jedna je i naša, podrijetlom iz Hercegovine.) Em laici, em žene! I to još u području financija, koje u Crkvi često nisu transparentne. Sve je jasno iz Franjine perspektive. I snažna je to poruka cijeloj Crkvi. Samo je treba prekopirati na niže instance.
Šef im je hodao bosonog....