Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sadite travu, ona je 10 puta isplativija od kukuruza!

Riječ je o azijskoj travi sličnoj trstici od koje se proizvode briketi i peleti, no od nje se može proizvoditi i bioplin, papir, građevni materijal
17. listopada 2016. u 10:29 38 komentara 47845 prikaza
13.09.2016., Zagreb Sljeme, Centar za travnjastvo Agronomskog fakulteta, prof. Nikola Bilandzija na pokusnom polju zasadjenom travom Miscanthus koja ima visestruku namjenu. Jednogodisnja biljka izuzetno je pogodna kao sirovina za proizvodnju peleta. Photo
Foto: Robert Anić/PIXSELL

Znanstvenici sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta pronašli su biljku koja može rasti na zapuštenim poljima diljem Hrvatske, o kojoj se ne treba mnogo brinuti i čiji je uzgoj 10 puta isplativiji od uzgoja kukuruza. Riječ je o travi Miscanthus, najsličnijoj trstici, koja bi mogla aktivirati 600 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta koje se trenutačno ne obrađuje. Znanstveni tim na čelu s agronomom Nikolom Bilandžijom dulje vrijeme istražuje potencijal ove azijske trave koja je već zaludila poljoprivrednike diljem Europe, od Engleske, Portugala i Njemačke do Grčke.

Velika količina biomase

Nikola Bilandžija opisao je “Miscanthus x giganteus” kao brzorastuću energetsku kulturu koja se uzgaja s ciljem proizvodnje što je moguće veće količine biomase.

– Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća Miscanthus je uvezen u Europu, karakterizira ga mogućnost uzgoja u različitim klimatskim uvjetima i regijama, a riječ je o sterilnom hibridu pa ne postoji mogućnost njegova nekontroliranog širenja izvan predviđenih površina uzgoja – kaže Bilandžija. Trenutačno se najviše koristi u proizvodnji krutih biogoriva za dobivanje toplinske energije, odnosno peleta i briketa, no ima značajan potencijal u proizvodnji bioetanola i bioplina. Može se koristiti i za dobivanje celuloznih vlakana u proizvodnji papira, građevinskog materijala, kao punilo u proizvodnji plastičnih ploča te za prostirke za domaće životinje. Jednom oformljen nasad može se eksploatirati idućih 20-ak pa i više godina.

– Biljka ima visok stupanj otpornosti na bolesti i štetočine pa se ne koriste pesticidi, dok se sredstva za suzbijanje korova koriste samo u prvoj i po potrebi drugoj godini uzgoja. Ne pokazuje značajnu ovisnost o većim gnojidbama, pozitivno utječe na biološku raznolikost, može se koristiti kao fitoakumulator, smanjuje eroziju tla i tijekom energetskog iskorištavanja izravnim izgaranjem njegova biomasa definirana je kao CO2 neutralna – naveo je Bilandžija. Iako se ova trava može uzgajati i na plodnim tlima, sasvim dobro uspijeva i na tlima lošije kvalitete kojih u Hrvatskoj ima približno 600.000 hektara.

– Na devet različitih lokacija, od Bistre preko Siska i Ličkog Petrova Sela do Gospića i Knina, još od 2011. imamo pokusna polja, a rezultati su zaista sjajni. Ostvareni prinosi u kontinentalnom dijelu usporedivi su s istraživanjima iz, primjerice, Grčke ili Portugala, s time da se njihova pokusna polja i navodnjavaju – kaže Bilandžija.

Žetva od jeseni do proljeća

Miscanthus se može žeti tijekom cijelog razdoblja mirovanja vegetacije – od jeseni do proljeća. Za podizanje nasada postoje dvije mogućnosti, i to sadnjom rizoma, odnosno dijelova podanaka dobivenih mehaničkim putem i presadnicama dobivenim laboratorijskom putem. Rizomi su jeftiniji i cijena im se kreće oko kune, a cijena presadnica je oko dvije kune.

poljoprivreda Skladišta puna, proizvođači na mukama Rodna godina: nikad više soje, grožđa, repice, pšenice... Berba batata na plantazi Marijana Kuseca u Cirkveni. Marijan Kusec OSJETLJIVA, ALI UNOSNA Hektar batate - zarada 50.000 kn, kao na 30 hektara pšenice

– S obzirom na sklop koji kod Miscanthusa iznosi od 10.000 do 13.000 sadnog materijala po hektaru, relativno visoko početno ulaganje jedan je od nedostataka koji se nadoknađuje time što od druge godine postoji samo trošak žetve i aplikacije minimalne količine gnojiva pa je, dugoročno gledano, Miscanthus izuzetno dohodovna kultura. Uzgoj ove trave na površini od 20 ha gotovo je tri puta isplativiji od proizvodnje kukuruzne silaže, a čak 10 puta od proizvodnje kukuruza u zrnu po cijenama 2013. – objasnio je Bilandžija dodavši da se vijest o Miscanthusu već počela širiti među poljoprivrednicima.

– Rijetko prođe tjedan da se netko ne raspituje. Međutim, visoka početna ulaganja velik su uteg za male proizvođače kao i to da Miscanthus nije pod sustavom poticaja – rekao je Bilandžija, dodavši da su u Ministarstvu poljoprivrede upoznati s ovom kulturom te da se nada da će uvesti poticaje.

>> Najdosadniji posao na svijetu? Plaćena da gleda kako raste trava!

VIP izdvaja za Vas

  • schwertransport:

    Ja sam sadio pa u zatvoru zavrsio

  • Trnjanec:

    Činčile, nojevi, puževi, lješnjaci s tartufima, aronija, paulovnija, miskantus... Svake godine nova stvar za megasuper zaradu!

  • crocro:

    Odmah svi prestati uzgajati kukuruz i baciti se na trstiku, jer kada bi sada svinje, goveda, konji i perad krenule na travu sličnoj trstici, ove životinje bile bi puno zdravije, puno više bi izrasle a perad bi nesla ne jedno ... prikaži još! nego odmah 2 jajeta. Zato ne treba pusta polja orati i na njima zasijati kukuruz, repu ili žito i sl, već samo na pustačama uzgajati travu sličnoj trstici. Jer ove kulture koje su provjerene stoljećima i koje su do danas hranile ljude i životinje, očito su prošlost, sada će mo navaliti na trstiku i graditi kuće od materijala čija je osnova trstika.