Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 115
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Đuro Đaković u Domovinskom ratu

Tenkove za prvu brigadu ‘posudili’, eksploziv našli u Srednjoj Bosni

storyeditor/2022-09-19/PXL_140922_95668553.jpg
Ivica Galović/PIXSELL
20.09.2022.
u 17:45

Ideja o stvaranju knjige nastala je od tvrtki koje nose ime Đure Đakovića.

Tvornica Đuro Đaković dala je nemjerljiv doprinos u stvaranju i obrani Hrvatske. Đurini zaposlenici i građani svojim su tijelima spriječili JNA da odveze tenkove iz tvornice u vojarnu, što se kasnije pokazalo ključnim u obrani Slavonskog Broda, a 135 radnika poginulo je u Domovinskom ratu u različitim postrojbama. U tvornici se u specifičnoj ratnoj organizaciji proizvodila ratna oprema i tehnika, tu je nastala i prva oklopna postrojba Hrvatske vojske.

Poginulo 135 radnika

O svemu tome govori ovih dana predstavljena knjiga “Tvornica Đuro Đaković u Domovinskom ratu”, čiji autor Frano Piplović prvi put sustavno rasvjetljava ulogu i doprinos slavonskobrodskog metalskog giganta, njegovih radnika i uprave u obrani hrvatske samostalnosti.

Uz prikaz Đurine ratne proizvodnje, od početnih snalaženja do toga da je ova tvornica bila najveći proizvođač streljiva u Hrvatskoj, knjiga donosi i niz javnosti sasvim nepoznatih, a važnih i zanimljivih detalja. Primjerice, malo je kome poznata činjenica da su radnici Đure Đakovića među prvima u Hrvatskoj oformili tenkovsku brigadu, i to na tenkovima “posuđenima” od kuvajtskog kupca. Kuvajćanima su ih isporučili pet mjeseci kasnije kako bi oslobađali svoju zemlju od iračkih okupatora.

Ideja o stvaranju knjige nastala je od tvrtki koje nose ime Đure Đakovića.

– Mi smo inicirali da 100. obljetnicu grupacije trebamo proslaviti svi zajedno, bez obzira na to u čijem smo trenutačno vlasništvu. Plan je bio da to bude samo tanka knjiga o tome kako je Slavonski Brod obranio tenkove koje je htjela uzeti tadašnja JNA. No, Frano je nastavio pisanje i proširio priču, a mi smo ga u tomu podržali – kazao je predsjednik Uprave Đuro Đaković grupe, Hrvoje Kekez.

Važan je i dio u kojem se prvi put opisuje uloga stručnjaka iz tvornice Vitezit u Srednjoj Bosni, koje u knjizi nazivaju “rodoljubima iz Srednje Bosne”. Naime, u Đuri ne bi mogli napraviti tako velike stvari s eksplozivom da nisu došli do onoga tko ga proizvodi. U tim prijelomnim mjesecima 1991. Hrvatska je još bila u sastavu Jugoslavije i taj eksploziv pronađen je u Vitezu. Đuro Đaković bio je najveći proizvođač streljiva za Hrvatsku vojsku. To se tada nije znalo i nije se smjelo znati, jer se radilo i s eksplozivom. Taj posao povjeren je Alatnici, jednoj od temeljnih radnih organizacija koje su se uključile u proizvodnju oružja.

– Velika vrijednost ove knjige je što je u njoj prvi put opisan značaj sudjelovanja naših ljudi iz Srednje Bosne. Teško bismo u Đuri s eksplozivima napravili to što smo napravili da nije bilo njih. Ne treba zaboraviti da u Bosni tada nije bilo rata. Bilo je to vrijeme sloge, zajedništva i odgovornosti – rekao je Nikola Veočić, direktor ĐĐ Alatnice.

Uništena dokumentacija

Autor knjige Frano Piplović kao ratni predsjednik Kriznog štaba općine Slavonski Brod bio je svjedok i aktivan sudionik tih događaja. Prema njegovim riječima, temeljni cilj pisanja knjige bio je sačuvati istinit dokument za sva vremena, i to ne njima starijima koji su, kako je rekao, već pomalo umorni i iscrpljeni, nego mladima. Svjestan da nije lako opisati značaj koji je tvornica imala u Domovinskom ratu, ipak je odlučio krenuti u projekt i okupio ljude koji su mu omogućili da dođe do dokumenata. Odnosno do onog dijela koji je preostao, s obzirom na to da je dio dokumentacije, nažalost, uništen.

– Otprilike sam znao kako su se stvari odvijale i čekao sam da službene institucije i ljudi koji su plaćeni iz državnog ili županijskog proračuna počnu nešto pisati. Dugo sam se vremena osjećao povrijeđenim što se to prešućuje. Kako je rastao Đuro, tako je rastao i Slavonski Brod. Oni su sijamski blizanci i čudi me da taj fenomen nitko nije istražio – poručio je Piplović. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije