18.01.2023. u 23:05

Tek kada je papa Franjo 2020. otvorio arhivu iz doba Pija XII., otkriveno je da je kardinal Stepinac za naslovnu crkvu dobio rimsku crkvu San Paolo alla Regola

Prije 70 godina,12. siječnja 1953., papa Pio XII. na tajnom je konzistoriju u Vatikanu imenovao 24 nova kardinala, među kojima je bio i u Krašiću zatočeni zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Vijest da će Stepinac postati kardinal objavio je Vatikanski radio, slučajno ili ne, 29. studenoga 1952., na dan kada je komunistička Jugoslavija slavila svoj najvažniji državni praznik – Dan Republike. Jugoslavenski je režim u vremenu između najave i konzistorija u znak protesta prekinuo diplomatske odnose sa Svetom Stolicom.

Stepinac pak nije mogao u Rim po kardinalski grimiz, a nakon smrti Pija XII. u listopadu 1958. nije mogao sudjelovati ni u konklavi za izbor novog pape. Jugoslavenske vlasti davale su mu signale da može otići, ali Stepinac nije bio siguran da će se moći vratiti u domovinu, a htio je svakako ostati sa svojim narodom. O tome koliko je pak papi stalo do Stepinca svjedoči činjenica da je više od trećine svoje propovijedi posvetio upravo njemu!

Tek kada je papa Franjo u svibnju 2020. za javnost otvorio arhivu iz doba Pija XII., otkriveno je kako je tadašnji papa kardinalu Stepincu za naslovnu crkvu dao rimsku crkvu San Paolo alla Regola. O tome je pisao veleposlanik Neven Pelicarić u znanstvenom radu pod naslovom “Kanonskopravni i povijesni aspekti kreacije nadbiskupa zagrebačkog bl. Alojzija Stepinca kardinalom Svete Rimske Crkve. Otkriće njegove naslovne crkve u Rimu”, objavljenom prošle godine u Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Pelicarić je napisao: “U okviru jedne zbirke dokumenata Pija XII., koja se čuva u malo poznatom arhivu Ureda za bogoslužna slavlja Vrhovnog svećenika, a odnosi se na pripreme za konzistorij održan 1953. godine, pronašli smo dokument formata A3 presavijenog u dvolist formata A4, bez datacije i potpisa. Tekst je identificiran kao radni podsjetnik za djelatnike Ureda za bogoslužna slavlja koji su imali biti uključeni u ceremoniju kreiranja kardinala tijekom konzistorija održanog 1953. godine.

U zaglavlju je upisana Prefektura apostolskih ceremonija, a naslovljen je: Dodjela naslova novim Uzoritim. Na prvoj je stranici toga dvolista, unutar popisa novih kardinala, upisano i ime Alojzija Stepinca na talijanskom jeziku, kao Luigi Steipinac, zajedno s podatkom o njemu dodijeljenoj naslovnoj crkvi – riječ je o crkvi Sancti Pauli in Arenula, poznatoj i kao San Paolo alla Regola. To je jedini poznati zapis podatka o identifikaciji Stepinčeve naslovne crkve. Vjerodostojnost je podatka potvrđena sâmom činjenicom da je upisan u dokument koji se sastavlja neposredno prije održavanja kardinalske kreacije i da se na njemu ne mogu pojaviti podaci koji nisu u skladu s voljom pape. Nadalje, vjerodostojnost je dokumenta verificirana: mjestom čuvanja dokumenta, općim svojstvima njegove strukture i pojedinostima poput rukom unesenih ispravaka u inače strojem upisan tekst, sve kako je pokazano u prethodno opisanom istraživanju i tumačenju otkrivenih činjenica.”

Pelicarić nastavlja: “Netom navedenim činjenicama i u prethodnim tekstom obrazloženim analizama pružena je argumentirana osnova da se odgovori na pitanja koja su postavljena kao predmet ovoga istraživanja. Na prvo pitanje – je li papa Pio XII. Alojziju Stepincu dodijelio rimsku naslovnu crkvu tijekom njegova kreiranja kardinalom – može se odgovoriti potvrdno. Na drugo pitanje – koja je točno crkva Stepinčeva rimska naslovna crkva – odgovor je: Sancti Pauli in Arenula (San Paolo alla Regola). Na treće pitanje – koji je konstitutivan trenutak kreacije kardinalom, te ovisi li kardinalski status o ulasku u posjed naslovne crkve – odgovor je: kad tijekom konzistorija u formuli kreacije papa izgovori ime novokreiranog kardinala, pri čemu na njegov status kasnije ne utječe nemogućnost ulaska u posjed dodijeljene mu naslovne crkve u Rimu. Na osnovi prikupljenih podataka i njihova tumačenja može se nešto reći i o mogućim razlozima zbog kojih podatak o Stepinčevoj naslovnoj crkvi u Rimu nikada nije objavljen. U svjetlu činjenice da naša pretraga u diplomatskom arhivu vatikanskog Državnog tajništva nije pronašla spise koji bi upućivali na to da je Vatikan pokušao djelovati proaktivno u cilju održavanja diplomatskih odnosa s Jugoslavijom, navedena se pretpostavka ne može potvrditi.”

I zaključuje: “Slijedom svega iznesenog, vjerodostojnim se čini mogućnost da je neobjavljivanje Stepinčeve naslovne crkve ishod spleta okolnosti u kojima ulogu imaju najprije propust, a zatim i zaborav. Dapače, ovaj je autor uvjeren da ni Stepincu osobno nije bio poznat podatak o tome koja mu je naslovna crkva dodijeljena jer o tome do smrti nije nikada ni govorio ni ostavio neki zapis. No, uzevši sve u obzir, vrlo je vjerojatno da Stepinčeva naslovna crkva nije objavljena upravo zbog njegove nemogućnosti dolaska u Rim.”

Na kraju je Veleposlanstvo RH pri Svetoj Stolici u prosincu 2020. u kapelici sv. Pavla u crkvi San Paolo alla Regola postavilo spomen-ploču na latinskom jeziku u spomen kardinalu Stepincu.

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar joshan
joshan
13:49 19.01.2023.

stepinac je najveći hrvat 20-og stoljeća i jedan od najvećih uopće...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?