Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da ruska prijestolnica neće mijenjati imena svojih ulica povezanih s Ukrajinom. Službena ruska politika inzistira da su Rusi i Ukrajinci "bratski narodi", i da je Zapad kriv za rat. No, hrvatski geopolitički analitičar i bivši saborski zastupnik Tonči Tadić tu rusku politiku uspoređuje s onom Srbije tijekom Domovinskog rata koja je također "hinila toleranciju", a zapravo je vodila agresivni napad. Ukrajina je od početka rata s Rusijom 2014. promijenila desetine tisuća ulica, objekata, tvornica... povezanih s Rusijom ili zajedničkim sovjetskim nasljeđem. Samo od 2014. do 2022. promijenila je čak 51 tisuću tih imena, srušila 2500 spomenika itd. Nakon početka opće invazije, taj se proces u Ukrajini dodatno ubrzao. No, Sobjanin je sada rekao on neće mijenjati imena ulica u Moskvi.
- Vidjeli ste što je predsjednik rekao: Ukrajinci su bratski narod. Činjenica da su danas neki idioti na čelu ukrajinske vlade ne znači da ćemo pokidati veze između naroda, promijeniti imena i reći: "Sada vas mrzimo". To bi bilo neodgovorno – rekao je Sobjanin u intervjuu Komsomolskoj pravdi. Čitava situacija itekako podsjeća na onu u Hrvatskoj i Srbiji 1991. godine. Ni Beograd tada nije mijenjao imena svojih ulica koje su u jugoslavenskom periodu nazvane po Hrvatskoj ili hrvatskim gradovima. Tek je prije pet godina preimenovana "Hrvatska ulica" u Beogradu. S druge strane, Hrvatska je, također napadnuta u ratu, preimenovala brojne ulice nazvane po jugoslavenskim ili srpskim osobama, gradovima itd.
I tada, i sada zemlja-agresor želi se domaćoj i međunarodnoj zajednici predstaviti kao tolerantna zemlja koja je spremna na kompromis, a onu zemlju koja se brani predstavlja kao problem. Tako je, godinu dana prije nego što je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, predsjednik Vladimir Putin objavio esej pod nazivom "O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca" u kojem je tvrdio da se radi o jednom narodu, što na prvu može zvučati pomirljivo, no zapravo se radi o imperijalnom, velikodržavnom konceptu. Komentator Tonči Tadić govori nam da je ta "fingirana", hinjena tolerancija današnje Rusije slična onoj koju je iskazivala Srbija u 1990-ima.
- Srbija je plasirala Rusiji jako puno znanja o lažnoj propagandi. Nemojmo zaboraviti da je Miloševićev brat bio veleposlanik u Moskvi. Jako puno te priče koju danas vidimo u Ukrajini ima paralele s propagandom Miloševićeva režima – nacisti u HOS-u ili Azovu, Stepan Bandera kao pandan Anti Paveliću, antifašizam u Moskvi ili Beogradu, tolerancija, pozivanje na mir. Uvijek je, u toj propagandi, napadnuta strana kriva za nastavak rata jer se želi braniti – govori Tadić. Dodaje da su dvije glavne razlike između ukrajinskog i Domovinskog rata: Ukrajina ima od ranije stvorenu diplomatsku mrežu, dok ju je Hrvatska u ratu tek stvarala, pa se glas Kijeva jasnije čuje te embargo na uvoz oružja koji je bio nametnut Hrvatskoj.
FOTO Koliko su visoki svjetski lideri? Jedan ima gotovo dva metra
Otvori KEKS Pay
Bravo Tonci. Putinofilci ne daju reci da je sve skoro isto jer bi onda priznali da su presli na stranu velikosrba i sa njima podrzavaju agresiju na Ukrainu. Slicno kao i smrkavac.