Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ČAK 7000 VJERSKIH LICA

Svećenici i sljedbenici uzeli oružje u ruke: Ne mogu ravnodušno gledati rusku agresiju

Members of the Ukrainian National Guard got married in Ukraine
Foto: NATIONAL GUARD OF UKRAINE
1/6
05.04.2022.
u 23:45

Tri muslimanska bataljuna, uključujući čečenske bojne Šeik (imam) Mansur i Džohar Dudajev, uključila su se na ukrajinskoj strani. Uniforme nose i katolički svećenici...

Osim ukrajinske vojske i brojnih dobrovoljaca koji su se priključili obrani Ukrajine protiv daleko jače i moćnije ruske vojske, u taj se rat uključuju i vjerski ljudi, koji su do sada nastojali biti neutralni. Kako kažu, nitko ne može ravnodušno stajati i gledati kako ruska vojska uništava ukrajinske gradove, znamenitu kulturnu baštinu pa i sakralne objekte, a što je bio izravan povod tisućama njihovih sljedbenika da s oružjem u rukama krenu u obranu zemlje. Tako je Ukrajinska pravoslavna crkva objavila da se oko 7000 njezinih svećenika i sljedbenika, kao i nekoliko katoličkih i židovskih svećenika, dobrovoljno prijavilo u redove Regionalne obrane, vojne sigurnosne strukture pomoćne vojske koja okuplja civile dragovoljce, branitelje i rezerviste.

Islamski bataljun Krim

Osim pravoslavnih i pojedinih katoličkih svećenika u redove ukrajinskih snaga uključila su se i tri bataljuna povezana s muslimanima uključujući čečenske bojne Šeik (imam) Mansur i Džohar Dudajev, dvojicu antiruskih vođa Ramzana Kadirova, kao i islamski Krim, bataljun koji uključuje krimskotatarske borce. Internetom i društvenim mrežama brzo su se proširile i slike imama, redovnika i židovskih svećenika koji su skinuli turbane i ogrtače te ih zamijenili vojnim uniformama i oružjem.

Viši biskup Ukrajinske crkve Jevstratij Zorja opisao je ruskog predsjednika Vladimira Putina kao "čudovište" te ga smatra pravom sotonom. Poruka s Putinovom slikom i rečenicom: "Ne volimo te, ne zaboravljamo i ne opraštamo ti" ispisana je u blizini pravoslavne crkve u Malinu, u Ukrajini. Ova nova stvarnost uključuje stavove visokih vjerskih dužnosnika prema događajima te intenzivne aktivnosti koje provode u danima rata na savjetodavnoj, humanitarnoj i vojnoj razini.

Ukrajinska pravoslavna crkva, Vjerska uprava muslimana Ukrajine Ummah (Islamska nacija) i Vijeće muslimana Ukrajine pokrenuli su akcije pomoći za prikupljanje donacija i njihovu distribuciju stradalima, raseljenima i vojnicima.

S druge strane, društvene mreže svjedoče eskalaciji antiruske retorike i njezinih vjerskih simbola, dok Ukrajinci upućuju bujicu uvreda i drugih poruka ruskoj vojsci, Moskovskoj pravoslavnoj patrijaršiji i simbolima njezine Crkve. Ukrajinska je Crkva krajem 2018. proglasila neovisnost od Moskovskog patrijarhata. U izvanrednoj izjavi poglavar Autonomne pravoslavne crkve u Ukrajini mitropolit Epifanije poručio je da "ubijanje ruskih osvajača nije grijeh u očima Crkve".

Foto: SERHII NUZHNENKO/REUTERS

"Mi kao narod ne tražimo smrt svojih susjeda, ali otkako su oni došli u našu domovinu, branimo svoje obitelji i svoju zemlju. Naši vojnici štite sve Ukrajince, a ubijanje neprijatelja nije grijeh", dodao je Epifanije te pozvao pravoslavce u zemlji da se okrenu svojoj neovisnoj Crkvi smatrajući je "Crkvom usmjerenom na služenje interesima i jedinstvu ukrajinskog naroda". Te su poruke odgovor i na blagoslov Moskovskog patrijarhata "specijalnoj operaciji", odnosno ruskom ratu protiv Ukrajine.

Poglavar Pravoslavne crkve također je najavio da je oko stotinu crkava koje pripadaju Moskovskoj patrijaršiji u zemlji već odlučilo prijeći u njegovu samostalnu Crkvu.

Pogođeno 59 bogomolja

Ukrajinski vladini krugovi smatraju da Rusija namjerno cilja bogomolje u Ukrajini. Vladin odjel za vjeroispovijesti rekao je u priopćenju na svojoj službenoj web-stranici da propaganda Kremlja o "zaštiti pravoslavlja" skriva imperijalističke ambicije. Ruska agresija uništava crkve i bogomolje u Ukrajini, u kojoj je gađano 59 crkava, džamija, hramova ili vjerskih škola u osam odvojenih ukrajinskih regija koje su gorjele od početka rata uključujući 40 pravoslavnih i pet protestantskih crkava, tri džamije i tri sinagoge.

Protiv ruske vojske u borbu se uključio i bataljun Krimski Tatari, na čelu s Isom Akajevom, koji se ujedinio pod jednim zapovjedništvom s tatarskim bataljunom Numan Gelpichan, osnovanim u gradu Hersonu, tri kilometra od poluotoka Krima, gdje je bataljun Numan Gelpichan predvodio Lenore Islamov, poznati tatarski biznismen i političar, bivši potpredsjednik vlade Krima prije nego što je pao pod rusku vlast.

Krimska islamska brigada nedavno je emitirala videoisječak koji prikazuje njezine borce u selu Motiginu, zapadno od glavnog grada Ukrajine Kijeva, kako najavljuju oslobođenje od Rusa. Naziv Islamska krimska brigada počeo se pojavljivati u medijima u Ukrajini nakon revolucije protiv proruskog režima Viktora Janukoviča 2014. godine.

Foto: SERHII NUZHNENKO/REUTERS

Pojavili su se pokreti koji se opiru ruskoj okupaciji, poput Islamske krimskotatarske brigade i drugih, gdje su muslimanski Tatari među najistaknutijim manjinama koje desetljećima žive unutar poluotoka.

Ujedinjeni Tatari

U lipnju 2014. borci bojne, u kojoj su osim krimskih Tatara bili i kavkaski i ukrajinski borci, poslani su na područja sukoba sa separatistima u Donbasu u istočnoj Ukrajini. Bataljun danas vodi bitku s ruskom vojskom i separatistima za obranu Mariupolja na jugu Ukrajine. Krimskotatarska brigada postala je jedan od nekoliko muslimanskih bataljuna, kao što su brigada šeika Mansura, brigada čečenskog Džohara Dudajeva i brigada Tatara Numan Gelpichan. Osnovana je da bi se dobrovoljno borila uz ukrajinsku vojsku, da bi se suprotstavila separatističkim pokretima koje podržava Rusija te odbila rusku vojnu intervenciju koja je završila okupacijom Krima i odcjepljenjem Donjecke i Luhanske oblasti na istoku zemlje. Isa Akajev bio je poslovni čovjek koji je vodio vlastitu tvrtku u Simferopolju, glavnom gradu Krima, prije nego što ga je Rusija okupirala 2014. godine. Nakon što je s obitelji i mnogim krimskim Tatarima (njih oko 20 tisuća) pobjegao u ukrajinske regije koje graniče s poluotokom, odlučio je ujediniti pripadnike tatarske manjine u borbi protiv Rusije i separatista koje ona podržava.

– Kada su ruske snage ušle na Krim, htjeli smo se oduprijeti ruskim osvajačima i razgovarali smo o tome što možemo učiniti, o stvaranju vlastitih obrambenih snaga za zaštitu naših ljudi – kazao je Isa Akajev ističući da je njegova skupina u početku dobila izravnu potporu višeg generala ukrajinske vojske general-bojnika Igora Gordičuka, koji je u to vrijeme bio zapovjednik protuterorističke obavještajne jedinice u Donbasu.

Ruska vojna invazija na Ukrajinu nije samo ujedinila svijet nego je prvi put u nekom ratu ujedinila i gotovo sve religije. Ne pamtim da su se u bilo kojem ratu o kojem sam dosad izvještavao diljem svijeta gotovo sve Božje religije borile rame uz rame protiv neprijatelja. Jer, do sada su u pravilu bile podijeljene na suprotne strane.

Video - Pronađeno najmanje 400 tijela civila, raste strah da Buča nije jedina: 'Ovo je doktrina antipartizanskog ratovanja'

Komentara 11

GE
Gefufna
06:52 06.04.2022.

Kad se brani domovina svi se ujedine. Hrvatsku su od slicnih suludih zlocinaca branili i katolici i muslimani i protestanti itd

JU
juma
01:41 06.04.2022.

I svećenici trebaju braniti domovinu od agresije. Ne znam po čemu bi oni bili iznimka, tim više što svjedočimo strašnim zločinima nad civilima?

PR
Protivcenzure
00:34 06.04.2022.

Gdje su nestale one ukr parlamentarke sa kalasnjikovima? Bile su redovite... Ruski zahtjevi ce se ostvariti, evropa ce biti siromasnija,ukrajinci ce se ptati cemu je sve ovo bilo. Puno bajki Im je napricano. Jedino su zadovoljni ameri! Sada su sa evropom zavrsili, sada slijede provokacije oko tajvana. Vec su formirali aukus savez engleza,americke I australaca.zaduzen za " uvodenie reda na pacifiku" treba provocirati kinu. Godinama se radi na ocrnjivanju kineza u ocima australaca...teren je spreman.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije