S obzirom na male mirovine, često nedostatne za normalan umirovljenički život, svake godine raste broj osoba starijih od 65 godina koji, iako su stekli uvjete za umirovljenje, rade na pola radnog vremena. Tako je 2022. godine, po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na pola radnog vremena radilo 23.000 građana u mirovini, lani ih je bilo 33.000, dok je, prema podacima iz veljače ove godine, više od 36.000 građana koji su u mirovini potražilo neki posao kojim nastoje zaraditi još koji euro kako bi lakše živjeli. Najviše zaposlenih umirovljenika je u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija.
Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5563), zatim u sektoru trgovine (5000), prerađivačkoj industriji (3922), građevinarstvu (3567) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, gdje radi nešto više od 3000 umirovljenika. Podaci Atlasa liječništva kažu da 717 liječnika radi iako je u mirovini, a zaposlen je i 2741 liječnik stariji od 60 godina, što je 16 posto ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj. U HZMO-u kažu da ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.
Podaci Eurostata kažu da 13 posto ispitanika u Europskoj uniji nastavlja raditi nakon što odu u mirovinu, od čega polovica ostaje raditi poslove s kojih su otišli u mirovinu. Po broju umirovljenika koji nastavljaju raditi i u mirovini prednjače baltičke zemlje; u Estoniji u mirovini radi čak 54,9 posto umirovljenika, u Latviji 44,2 posto, a u Litvi 43,7 posto, dok ih najmanje radi u Rumunjskoj tek 1,7 posto ili Grčkoj s 4,2 posto. U Hrvatskoj, po podacima Eurostata iz 2023. godine, radi 5 posto umirovljenika, čime je Hrvatska bliže donjem dijelu tablice.
I razlozi rada u mirovini drukčiji su ovisno o dijelu EU u kojem živite. Dok je hrvatskim umirovljenicima to pitanje pukog preživljavanja, kao i umirovljenicima u Rumunjskoj, Bugarskoj ili Cipru, umirovljenici sa zapada EU navode da ostaju u svijetu rada jer žele biti produktivni i korisni, a Nizozemci, Talijani i Danci kažu i da u poslu uživaju. No, čitava je Europa, pa i Hrvatska, u problemu zbog sve starijeg stanovništva, pa snažno raste i broj radnika starijih od 55 godina, kojih je 2010. bilo 23,8 milijuna, a 2023. gotovo 40 milijuna.
Otvori KEKS Pay
Kako biramo tako imamo. Ostati cemo samo mi starci, Romi i Nepalci.