Ukidanje umanjenja mirovine s navršenih 70 godina za umirovljenike koji su se odlučili za odlazak u prijevremenu mirovinu korak je u krivom smjeru jer izaziva dodatne fiskalne troškove i ohrabruje raniji izlazak s tržišta rada, tvrdi Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta Zagreb. Ovisno o razdoblju umirovljenja penalizacija se za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu kreće od 9 pa i do 20 posto. Trenutačno je u prijevremenoj mirovini 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina i mirovina bi im, kad najavljena promjena zakona stupi na snagu, trebala narasti 55 eura.
Nestić kaže da ukidanje penalizacije nije dobro rješenje te predlaže da se umanjenje dodatno poveća na 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, umjesto postojećih 0,2 posto. Tek bi s tim umanjenjem od 18 posto u pet godina prijevremena mirovina prestala biti financijski atraktivnija od odlaska u redovnu starosnu mirovinu sa 65 godina. Kao ilustraciju ponudio je primjer dviju osoba s identičnim primanjima, na razini prosječne plaće, i 40 godina radnog staža. Prva, koja ove godine ode u mirovinu sa 65 godina, dobit će 690 eura mirovine, dok će drugoj za prijevremenu sa 60 godina iznos pasti na 607 eura. Bez obzira na umanjenje, prijevremeni umirovljenik dobit će do 70. godine deset tisuća eura više od osobe koja ode u mirovinu sa 65 godina požive li u skladu s demografskim trendovima. Kada se penalizacija ukine sa 70 godina, ta se razlika povećava na nešto više od 22 tisuće eura u korist prijevremene mirovine do očekivanih 84 godine i tri mjeseca.
Demografske projekcije pokazuju da će od svih osoba u dobi od 60 godina, njih 86,7% doživjeti 70 godina. Nestić navodi kako je za 70-godišnju osobu očekivano trajanje života u Hrvatskoj 14,3 godine. – Sredstva za financiranje ove promjene mogla bi se iskoristiti za druge mjere koje bi imale povoljnije učinke na motivaciju za rad i bile bi, recimo to tako, poštenije. Na primjer, moguće je povećati stopu dodatka na mirovinu. To bi utjecalo na povećanje svih mirovina ostvarenih nakon mirovinske reforme 1998. godine, a koje su ionako niže nego mirovine ostvarene prije toga. Mogao bi se povećati godišnji dodatak na mirovinu u odnosu na početne prijedloge, navodi Nestić.
VEZANI ČLANCI:
Penalizaciju u određenoj dobi ukidaju Rumunjska i Latvija. Ostale zemlje su, kaže, oštrije od Hrvatske pa Slovačka, Češka i Portugal uzimaju 0,5 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, neke zemlje i ne dopuštaju raniji odlazak u mirovinu ili tu dob ograničavaju na dvije ili tri godine do starosne mirovine. – Racionalan, financijski pismen budući umirovljenik koji želi osloboditi svoje vrijeme za druge aktivnosti prepoznat će situaciju u kojoj mu je povoljno otići u prijevremenu mirovinu – kaže Nestić te dodaje kako predloženo rješenje pogoduje prvom stupu jer će penalizacija mirovine iz prvog stupa biti manja nego mirovine iz 2. stupa te će razlika u korist prijevremenog umirovljenja kod dvostupnih mirovina biti još i veća. Radnik koji je zarađivao prosječnu plaću ima u drugom stupu oko 26.200 eura. – Naš rezultat pokazuje da će za isti iznos ušteđevine 2. stupa osoba koja odlazi u mirovinu sa 60 godina dobiti 84,6% mirovine osobe koja se umirovljuje sa 65 godina. To je 15,4% manje, odnosno to je ekvivalent umanjenju od 0,257% po mjesecu prijevremenog umirovljenja. Takvo je umanjenje veće od onog koje se trenutačno koristi u prvom stupu (0,2%), ali isto tako i nešto manje od onog što smo mi izračunali kao aktuarski neutralno na temelju demografskih projekcija (0,3%) – kaže Nestić.
Predložene promjene, dodaje, potiču izbor mirovine samo iz prvog stupa. Drugi stup možda će jednog dana ostvariti prinose dovoljne da kompenzira favoriziranje prvog stupa. Predloženo povećanje iznosa najniže mirovine za dodatnih 3 posto utjecat će na to da će biti sve više primatelja najniže mirovine, kojima su mirovine iz prvog stupa povoljnije. Nestić procjenjuje da bi udio primatelja najniže mirovine među novim starosnim umirovljenicima mogao dosegnuti 45%, možda i više. – Smatram nepotrebnim i neprihvatljivim da dodatne troškove za isplatu prijevremenih mirovina koje će izazvati primjena ove mjere snose svi građani i umirovljenici koji su kasnije otišli u mirovinu. Stoga predlažem da se odustane od ovog prijedloga – napominje Nestić i dodaje da bi stopa umanjenja mirovine trebala biti i veća od 0,3 posto ako se doista želi destimulirati prijevremeno umirovljenje.
– Istodobno, u skladu s demografskim kretanjima koja pokazuju da živimo sve dulje te da ćemo se sve češće susretati s manjkom radne snage, mogla bi se po uzoru na druge zemlje ograničiti mogućnost prijevremene mirovine na najranije tri godine prije zakonske dobi. Ovi se prijedlozi mogu činiti prestrogima, nepotrebnima ili neprilagođenima hrvatskoj situaciji, ali to je smjer kojim je poželjno krenuti, prije ili kasnije, zbog pritiska demografskih kretanja – zaključuje taj analitičar. Identične prijedloge iznijela je nedavno i Svjetska banka.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>
Prijevremena mirovina je razmjerna ostvarenom stažu i uplaćenim doprinosima, uz to je i penalizirana. Rok penalizacije bi prema predloženim izmjenama zakona trajao od 5 do 10 god. Ne vidim u tome nikakvu nepravdu ako bi se građanima starije dobi skinuo s leda teret penelzacije. Možda bi bilo bolje da se stručnjak iz instituta pozabavi visinom velikim brojem povlaštenih mirovina koje nemaju veze sa ostvarenim mirovinskim stažem korisnika, a strše u odnosu na prosječnu mirovinu ostvarenu temeljem mirovinskog staža i ostvarenih doprinosa, ili je to tabu tema.🙂