Tvrtke za kontrolu štetočina razvijaju načine za borbu protiv sve većeg broja komaraca koji prenose po život opasne bolesti poput malarije i denga groznice u nova područja svijeta kao rezultat klimatskih promjena, piše Financial Times, a prenosi N1. Globalni rast temperatura doveo je do širenja bolesti koje prenose komarci na veće nadmorske visine i u područja razvijenog svijeta gdje dosad nisu bile rasprostranjene. Lokalni prijenos denga groznice prijavljen je u više europskih zemalja, pa tako i Francuskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj i Italiji, kao i u dijelovima SAD-a i Japana.
Rentokil Initial, najveći svjetski pružatelj usluga u području suzbijanja štetočina, nedavno je instalirao “krvavu sobu” u svom centru za inovacije u Velikoj Britaniji kako bi proučavali ponašanja komaraca i drugih insekata, rekao je izvršni direktor Andy Ransom. U “krvavoj sobi” nalazili su se komarci koji su se dobro snašli u prostoru, a hranili su ih ljudskom krvlju dobivenom iz službe za darivanje krvi.
- U Europi je trenutni trend da se azijski tigrasti komarac kreće prema sjeveru, prvenstveno u Italiji, južnoj Francuskoj i Španjolskoj - rekao je Ransom za Financial Times. Rentokil predviđa kako će se globalno tržište za suzbijanje komaraca proširiti s 1,6 milijardi dolara u 2021. na 2,1 milijardu dolara do 2026., piše Financial Times. Rentokilova tvrtka za kontrolu vektora, Vector Disease Control International, upozorila je, nastavljaju, da bolesti koje šire komarci i krpelji izazivaju sve veće zabrinutosti zbog klimatskih promjena. Inače, u svijetu je oko 3.600 poznatih vrsta komaraca.
POVEZANI ČLANCI:
Wellcome Trust, dobrotvorna zaklada za zdravstvena istraživanja, izjavila je da očekuje da će komarci koji prenose bolesti do 2050. godine imati pristup i do 500 milijuna više ljudi nego sada. Procjenjuje se da će više od 1 milijarde ljudi biti u riziku od malarije, denga groznice, zike, chikungunye i mnogih drugih bolesti do 2080. Zaklada je rekla da razvija bazu podataka otvorenog koda za praćenje zaraznih bolesti osjetljivih na klimu, navodi se u tekstu, kako prenosi N1.
Felipe Colón, voditelj tehnologije Wellcome Trusta za podatke za znanost i zdravlje, rekao je za Financial Times da su klimatske promjene također povećale širenje drugih štetočina, poput termita. Stručnjaci su upozorili i da je teško predvidjeti kako će ciklusi razmnožavanja insekata poput komaraca reagirati na klimatske promjene.
U Osijeku se nastavlja tretiranje komaraca iz zraka za koji će se odvojiti 52.500 eura
“Kako povećavate temperaturu, povećavate i pogodnost za funkcioniranje tog procesa i obično postoji neki optimalan raspon, ali kada postane prevruće, proces se također može pokvariti”, rekao je Kris Murray, profesor promjene okoliša i zdravlja u Londonu. Stručnjake u Velikoj Britaniji zabrinjava rizik od izbijanja virusa Zapadnog Nila, kojeg trenutno nema u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Taj je virus, podsjetino, bio koban za našu proslavljenu glumicu Miru Furlan, koja je preminula u siječnju 2021. u SAD-u, u 66. godini života. Nekoliko mjeseci provela je u teškom stanju boreći se za život. Iako joj je u bolnici SAD-u pružena najbolja moguća liječnička skrb, bolest je, nažalost, bila jača. Bolest Zapadnog Nila uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Virus se prenosi na ljude, kopitare i druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora), ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
POVEZANI ČLANCI:
Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatra komarac roda Culex, no i druge vrste komaraca mogu u nekim okolnostima prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se sam uzročnik, tj. virus, razmnožava, vektorima – komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama, objašnjeno je na stranicama HZJZ-a. Bolest se pojavljuje u ljetnim i jesenskim mjesecima.
Na sezonsku pojavnost i kretanje ove bolesti na nekom području odnosno na epidemiološku situaciju utječu brojni čimbenici: brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti ovisno o okolišnim i klimatološkim prilikama. Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi najčešće prolazi bez simptoma (u približno 70 – 80 posto slučajeva). U oko 20 posto slučajeva se bolest manifestira simptomima koji nalikuju na gripu kao što su, najčešće, povišena temperatura, glavobolja, slabost, bol u mišićima i zglobovima.
U oko jedan posto oboljelih može se razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (kao što su transplantirane osobe i dr.). Oboljeli se liječe simptomatski i većina ih se oporavi bez trajnih posljedica.
>> VIDEO Jedina na svijetu: Albino panda snimljena u rezervatu u Kini
Otvori KEKS Pay
