Pred maturantima je državna matura, a ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović kazao je u emisiji "Otvoreno" HRT-a da se ponavlja trend da raste broj učenika koji biraju nižu razinu. "U nekoliko posljednjih godina iz matematike, pa čak i iz engleskog, sve više pristupnika prijavljuje osnovnu razinu, zbog čega ja nisam osobno sretan jer mislim da to nije dobro, jer jednostavno to znači snižavanje kognitivnih znanja budućih studenata, neovisno o tome koje studijske programe upisuju. U tom pogledu, osobito kažem, zabrinjavajuće je da je taj trend uočljiv kad su u pitanju kandidati iz matematike, ali u kojoj mjeri i na koji način će se taj trend referirati ove godine, vidjet ćemo tek nakon 25. lipnja", naveo je Filipović.
Ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci Henry Ponte kazao je kako je sretan što u njegovoj školi maturanti postižu velike uspjehe. Što se tiče samog izbora više ili niže razine, kazao je kako u njegovoj školi velika većina učenika bira višu razinu matematike. "Najvjerojatnije ovisi o tome koji su napravili izbor za fakultete. Ako fakulteti traže niži izbor matematike, zašto bi se onda student, odnosno budući student, maturant, trudio toliko naučiti matematiku za koju smatra da mu eventualno neće trebati kad počne studirati. Mislim, oni čisto razmišljaju da uz što manje truda dobiju što više nekakvog efekta. Ne bih rekao da nisu ambiciozni, svi su oni ambiciozni, ali u pojedinim područjima idu nekakvim putem koji im je, čini mi se, lakši za njih, barem tako razmišljaju", navodi.
Ravnateljica Upravne škole Zagreb Suzana Hitrec komentirala je: "Hrvatski imamo jednu razinu, to nije kao engleski koji postoji u dvije razine. Ja se zalažem da imamo jednu razinu iz svih obveznih predmeta i mislim da je vrijeme da se to uvede. Jako je loš pokazatelj da neki učenik, recimo iz gimnazijskog programa, uopće bira nižu razinu, odnosno osnovnu, iz bilo kojeg obveznog predmeta, dakle iz stranog jezika, matematike. Što se hrvatskog tiče, i inače neki puta naši učenici, a osobito jedan dio i učenika iz strukovnih škola koji nemaju neku stvarnu ideju o studiranju, ali ipak pristupaju državnoj maturi jer imaju tu mogućnost, se jednostavno i ne pripremaju."
Ravnatelj Obrtno-tehničke škole Split Milivoj Kalebić, čija je škola regionalni centar kompetentnosti, govorio je o učenicima koji nemaju pravo pristupa državnoj maturi. "Zbog čega se ne dopušta trogodišnjim učenicima da pristupe državnoj maturi? Ako imamo već ispit koji je ispit i koji se može ili ne mora položiti, zbog čega učenici trogodišnjih zanimanja moraju ići na dodatno školovanje, moraju izgubiti jednu dodatnu godinu da bi se priključili četverogodišnjim zanimanjima? To je nešto što, recimo, škola kao što je moja bi pokušala pogurati i mislim da bi to bilo u interesu trogodišnjih učenika. Možda bi na taj način povećali broj upisa na fakultete", smatra Kalebić.
Na pitanje razmišlja li se o tome da se trogodišnjim strukovnim školama otvori pristup državnoj maturi, Filipović je odgovorio: "Iskreno ne. Već sada je napravljen velik iskorak jer učenici strukovnih škola mogu polagati državnu maturu i time ostvariti vertikalnu prohodnost prema studijima." Uz to, naveo je kako je sustav već sada složen zbog različitih kurikuluma te da bi uključivanje trogodišnjih škola dodatno snizilo razinu ispita.
Otvori KEKS Pay
