Kad je prije pola stoljeća na kamenjaru iznad Kaštelanske ceste počela saditi prve biljke sa svojim učenicima, malo tko je mogao slutiti da profesorica biologije Ivna Bućan stvara nešto što će nadživjeti generacije. Prošlog tjedna napustila nas je u 93. godini, ali iza nje su ostali vrtovi, stabla, masline, oleandri kao i tisuće učenika koji će je pamtiti kao neumornu zaštitarku prirode, ženu koja se nije bojala ni politike ni ideologije kada je trebalo braniti okoliš. Ivna Bućan ostat će zapamćena prije svega kao utemeljiteljica Botaničkog vrta OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, jedinog zaštićenog školskog botaničkog vrta u Hrvatskoj. Na prostoru od 40 tisuća četvornih metara, koji je nekada bio gola pustopoljina, stvorila je jedan od najbogatijih mediteranskih vrtova na hrvatskoj obali.
Bila je profesorica biologije i kemije, ali i simbol ekološke borbe u Dalmaciji, naša "Greta prije Grete", aktivistica, ekologinja, organizatorica, vizionarka. Bila je "najzelenija Hrvatica", a njezin glas bio je jedan od najvažnijih u borbi protiv devastacije Kaštela, prostora koji je desetljećima bio simbol industrijskog zagađenja. Kao dugogodišnja predsjednica udruge Lijepa naša Kaštela, djelovala je u sredini opterećenoj cementarama, Jugovinilom, željezarom, azbestom, živom. Upozoravala je na radioaktivnu šljaku i uništavanje obale u vrijeme kada su se takve teme gurale pod tepih. "Kaštela su bila prostor s najvećom koncentracijom zagađivačke industrije u Jugoslaviji, a treba naglasiti da se koristila zastarjela, primitivna tehnologija, zagađivali su se zrak, zemlja, more i ljudi. Radnici su bili izloženi opasnim kemijskim spojevima, vinil-klorid-monomerima od čega su umirali, azbestu kojega su udisali, niskoradioaktivnoj šljaci… Mi smo bili crna točka, ljudi nisu mogli otvoriti prozore u Kaštelima od cementne prašine", upozoravala je.
Zvali je u komitet
Nije pripadala nijednoj političkoj stranci, ni u socijalizmu ni u samostalnoj Hrvatskoj. Zbog svojih stavova često je dolazila u sukob s politikom i sustavom. Još osamdesetih godina bila je pozivana na razgovore u komitet Saveza komunista jer je s učenicima uređivala školski vrt "bez odobrenja sustava". "Razgovor mi nije bio ugodan. Rekli su mi: 'To što vi podižete taj školski vrt s učenicima divno je i krasno, ali na neki način kršite zakone jer nigdje ne piše da to treba raditi'. Njima je smetalo to što radim. Odgovorila sam da ja, moje kolege i učenici to radimo u slobodno vrijeme i bez ikakve nadoknade i nismo nikome na štetu. Nastavila sam po svom." U samostalnoj Hrvatskoj prosvjedovala je protiv nastavka štetne kemijske proizvodnje u Kaštelima, zbog čega je završila na sudu nakon što je ministru gospodarstva Nenadu Porgesu simbolično uručila mimoze i liječničko izvješće o smrti radnika izloženog vinil-kloridu.
No Ivna Bućan nikada nije bila netko tko potiče sukobe. Govorila je tiho, bez vike, ali njezin glas daleko se čuo. "Bilo je toliko prilika da se svađam i sukobljavam, ali nisam to radila. Prešla bih preko svega i išla dalje." Godine 1998. utemeljila je prvi Biblijski vrt u Hrvatskoj, u povodu drugog dolaska pape Ivana Pavla II. U Hrvatsku, kod crkvice Gospe od Stomorije podno Kozjaka. "Bila sam kod crkvice Gospe od Stomorije, a tamo vlada takva atmosfera, mir, cvrkut, krošnje stoljetnih stabala i jednostavno sam pomislila da je to rajski, biblijski vrt. Ne znam odakle mi ta ideja, ja nisam 'od crkve', ali osjećaj je bio kao da sam u trenutku postanka svijeta", prisjetila se.
Taj jedinstveni spoj prirode, duhovnosti i umjetnosti prerastao je u jedno od najposebnijih mjesta dalmatinskog zaleđa. U njemu su svoje tragove ostavili brojni umjetnici, među njima Kažimir Hraste i Vasko Lipovac, a Bućan je godinama oplemenjivala vrt novim sadržajima i autohtonim biljem. Tako je nastao i potpuno novi Vrt autohtone flore Kozjaka. Bila je inicijatorica i članica žirija brojnih ekoloških projekata: kaštelanskog Praznika cvijeća, izbora najljepšeg školskog vrta, najljepše okućnice, maslinika i vinograda. Generacije učenika učila je da biljke nisu dekoracija, nego živi svijet kojemu treba pristupati s poštovanjem. Dobitnica je brojnih priznanja, uključujući i pet nagrada za životno djelo koje su joj dodijelili Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo zaštite okoliša, Splitsko-dalmatinska županija te gradovi Split i Kaštela.
Ivna Bućan do posljednjih dana nije mirovala. I u dubokoj starosti obilazila je Biblijski vrt, pisala dopise, upozoravala na opasnost od betonizacije Kozjaka i tražila rješenja za zadržavanje školskog vrtlara bez kojih bi botanički vrt mogao propasti. "Teško hodam, ali uvijek nekoga nađem tko će me odvesti i dovesti. Moram prihvatiti da mi često bude teško otići pa obavim ono što i koliko mogu, a što ne mogu – ne mogu", rekla nam je prije tri godine, kada nam je dala životni intervju. Posebno ju je boljelo uništavanje zelenila uz obalu i zapuštenost nekadašnjeg kaštelanskog hotela Palace i njegova povijesnog parka. "Ovo što se danas radi, jedan kiosk do drugoga na obali, stolovi, stolci, zvučnici, to je očajno. Nemate ni jedan predio koji bi bio uzor kako bi to trebalo izgledati. Oko kuća je sve više betona, a sve manje zelenila", govorila je.
Sekvoja i životna lekcija
U intervjuu nam je tada ispričala i jednu od svojih najdražih životnih lekcija, gledajući sekvoju koju je tijekom ratnih godina preko četničkih barikada i balvana dovezla u Kaštela. "Od sekvoje možemo štošta naučiti. Ona je najveće stablo na svijetu, a ima najsitnije sjemenke. Eto, što je skromnost." Životne su to mudrosti koje je prenosila svojim učenicima. Među njima su bili Ante Sanader, Anton Kovačev, Josip Berket, Lukša Novak, književnica Olja Savičević Ivančević, koja je čak napisala pjesmu o školskom botaničkom vrtu i njegovoj "mami koja ga brižno čuva". Brojnim generacijama usadila je ljubav prema okolišu, a trag njezine neiscrpne energije i upornosti ostao je u krošnjama stabala i mirisu cvijeća u vrtovima koje je osnovala. Bila je duboko ukorijenjena u prostor kojemu se divila, branila ga i spašavala cijeli život. Njezino ime ostat će zapisano ne samo u povijesti hrvatske ekologije nego i u svakom stablu koje je posadila.
Otvori KEKS Pay
