NATO i Švedska ubrzano jačaju obranu otoka Gotlanda u Baltičkom moru, koji se sve češće opisuje kao jedna od najvažnijih strateških točaka Saveza u slučaju mogućeg sukoba s Rusijom. Smješten svega 300 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrad, Gotland ima ključnu ulogu u kontroli pomorskih i zračnih pravaca na Baltiku, piše Politico. Prošlog tjedna na otoku je održana prva NATO-ova koordinirana vojna vježba otkako je Švedska 2024. godine postala članica Saveza. U vježbi je sudjelovalo oko 18.000 vojnika iz 13 država, koji su uvježbavali odgovor na scenarij mogućeg ruskog napada. Načelnik švedskih oružanih snaga Michael Claesson upozorio je da se takav scenarij ne može isključiti. "To bi se moglo dogoditi bilo kada", rekao je za Politico tijekom vježbe na zapadnom dijelu otoka.
Stručnjaci upozoravaju da se sigurnosni izazovi ne odnose samo na mogućnost otvorenog vojnog sukoba. Anna Wieslander iz think tanka Atlantic Council istaknula je kako je posljednjih godina zabilježen porast ruskih aktivnosti poput sabotaža podmorskih kabela, preleta dronova i špijunskih operacija. „Kada imate situaciju u kojoj postoji velika nesigurnost u pogledu predanosti SAD-a… raste rizik da Rusija to iskoristi kao priliku.”
Gotland se često opisuje kao "nepotopivi nosač zrakoplova". Kako je za Politico objasnio Niklas Granholm iz Švedske agencije za obrambena istraživanja, kontrola nad otokom omogućuje nadzor nad velikim dijelom Baltičkog mora. Borbeni zrakoplovi stacionirani na Gotlandu mogu dosegnuti bilo koji glavni grad baltičkih država u svega nekoliko minuta. Prema njegovoj procjeni, kada bi Rusija preuzela kontrolu nad otokom i ondje rasporedila sustave protuzračne obrane, mogla bi ozbiljno otežati dopremu savezničkih pojačanja u Finsku i baltičke države. S druge strane, zadržavanje Gotlanda u NATO-ovim rukama Savezu omogućuje nadzor ruskog pristupa Baltiku te raspoređivanje projektila dugog dometa.
Zbog toga je Švedska posljednjih godina značajno povećala vojnu prisutnost na otoku. Uloženo je više od 200 milijuna eura u infrastrukturu, ponovno su aktivirani sustavi protuzračne obrane, a na Gotland je vraćena stalna vojna postrojba opremljena tenkovima Leopard 2 i borbenim vozilima CV90. Andreas Gustafsson, zapovjednik pukovnije na Gotlandu, rekao je za Politico da će se na otok u roku od godinu dana doći najmanje tisuću rotacijskih vojnika, uz 4.500 onih koje se ondje već nalaze. Dodao je kako se nada da će im se „dovoljno brzo” pridružiti i topničke postrojbe dugog dometa. Očekuje se da će otok od 2028. godine ugostiti i nove sustave protuzračne obrane srednjeg dometa IRIS-T.
Osim mogućeg vojnog napada, Gotland se suočava i s nizom hibridnih prijetnji. U posljednjih godinu i pol dana zabilježena je sabotaža ključne vodovodne crpke, presijecanje podmorskog optičkog kabela te učestale smetnje radijskih signala koje utječu na zrakoplove, hitne službe i drugu infrastrukturu. Claesson, zapovjednik vojske, rekao je da je „prilično zabrinut” zbog hibridnih napada. Prema njegovim riječima, ruska doktrina temelji se na identificiranju slabosti i ranjivosti te nastojanju da ih se iskoristi na svaki mogući način.
Istodobno, dodatnu zabrinutost izazivaju pitanja o budućoj ulozi SAD-a u europskoj obrani. Politico navodi kako je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa posljednjih mjeseci najavila smanjenje vojne prisutnosti u pojedinim europskim državama, što je otvorilo raspravu o dugoročnoj pouzdanosti američke potpore. Tijekom nedavne vježbe na Gotlandu broj američkih vojnika bio je manji od prvotno planiranog, iako je sudjelovalo oko 300 pripadnika američkih snaga. Također, posebnu pozornost tijekom vježbe privukli su ukrajinski vojnici koji su švedskim snagama demonstrirali učinkovitost ratovanja dronovima. Prema navodima Politica, skupina od 17 ukrajinskih vojnika uspjela je tijekom simulacije više puta neutralizirati švedske oklopne postrojbe, zbog čega je dio vježbe morao biti ponovljen.
Nakon nedavnih hibridnih napada Meit Fohlin, šefica regionalne vlade, rekla je da se sastaje „svaki tjedan” s obalnom stražom, policijom, vatrogascima, vojskom, bolnicom, operaterima vodoopskrbe i energetike kako bi osmislili odgovore na svaki mogući scenario; u rasponu od nestašica energije do blokada opskrbe ili oružanog napada na lokalnu luku. „Moramo biti u tijeku sa svime”, rekla je iz svog ureda u srednjovjekovnoj prijestolnici otoka, Visbyju, dodajući da sada radi sa sve 92 župe na otoku kako bi ih uputila kako reagirati u svakom kriznom scenariju.
Gustafsson je, pak, poručio da izvlači trenutne pouke od ukrajinske postrojbe s dronovima. „Bio sam prilično iznenađen brojkama koje oni zapravo koriste i s kojima se svakodnevno suočavaju”, rekao je. „Moj glavni zaključak je da moramo puno više trenirati s dronovima.” No, s obzirom na važnost Gotlanda za savez, neke prijestolnice i dalje smatraju da bi NATO mogao učiniti više. Savez bi trebao razmotriti postavljanje trajnih sustava protuzračne obrane dugog dometa na Gotland kako bi se odvratila Rusija, rekla su dva diplomata NATO-a. Ključno je ne dopustiti Moskvi da preuzme inicijativu, rekao je Claesson. „Ne bismo trebali sjediti skrštenih ruku i čekati da se dogodi ova ili ona razina obnove ruskih oružanih snaga”, rekao je švedski načelnik obrane, „već umjesto toga moramo stalno biti na oprezu i spremni.”
Otvori KEKS Pay
