Već godinama traje rasprava o tome treba li Hrvatska dodatno rasteretiti visoke plaće. Argumenti su poznati: poslodavci tvrde da bi niži porezi omogućili veću konkurentnost i zadržavanje kvalificiranih radnika, dok se kritičari boje da bi takav potez povećao nejednakosti i ugrozio javne sustave koji se financiraju upravo iz tih doprinosa. Institut za javne financije ponudio je konkretan, podacima potkrijepljen prijedlog kako bi takvo rasterećenje moglo izgledati i koliko bi stajalo državu.
POTENCIJALNI RAST NETO PLAĆA
Smanjenje poreza na najviše plaće državu bi stajalo 120 milijuna eura
Dok poslodavci traže porezno olakšanje radi zadržavanja stručnjaka, kritičari upozoravaju na moguće posljedice za proračun i socijalnu ravnotežu
Komentara 3
EJ
Ah, jedan stručnjak je jedan glas, a 10 tuduma je 10 glasova. Baš me zanima kome podijeliti bolje plaće... A ionako EU ide u bananu sve više, sada još s ovim zakonom da svi moraju imati jednake plaće, što je suludo. To od privatnog sektora rade javne strukture - radio, ne radio, dođe ti na isto, trudio se, učio, ulagao u sebe, na kraju dobiješ isto ko tabula rasa... S takvim odnosom EU misli nekome konkurirati? I još porez na robote? Smiješno, samo ćemo sve više zaostajati. Već danas vrhunski stručnjaci odlaze iz EU, a dolaze nam samo nekakvi "društveno osviješteni" kaj sam viču na cesti, niš drugo ne znaju raditi...
da.. ali ne za političare i članove stranaka...
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
lova bogataša se ne vraćakroz potošnju već ide u investicije tipa zlato, dionice i obveznice. a siromašni sve što dobr vrate nazad u proračun jer to potroše. dakle jer ima netko u ovoj vladi alana forda da može zbrojiti dva i dva?