Vlada je na e-savjetovanje poslala Nacrt prijedloga zakona o slobodnim zonama, kojim će se, smatraju, povećati gospodarska aktivnost tvrtki u slobodnim zonama, a otvorila bi se i nova radna mjesta. Slobodne zone dio su teritorija RH, posebno su ograđene i označene, a u njima se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Mogu se osnovati na području morske ili zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojemu postoje uvjeti za rad slobodne zone. U posljednjih 12 godina njihov je broj prepolovljen.
U Hrvatskoj je prošle godine bilo evidentirano šest slobodnih zona – u Zagrebu, Škrljevu, Puli, Rijeci, Splitu i Pločama. Četiri slobodne zone (Pula, Rijeka, Split i Ploče) osnovane su na lučkim područjima na temelju odluka Vlade o davanju suglasnosti za osnivanje tih slobodnih zona, dok su zone u Zagrebu i Škrljevu osnovane na kopnenom području na temelju Vladinih odluka o davanju koncesija za osnivanje tih slobodnih zona. Svih šest slobodnih zona bilo je aktivno i u njima je poslovalo 48 korisnika, jedan manje nego 2023. Zapošljavali su 1464 radnika i ostvarili 257,2 milijuna eura prihoda, 16,5 posto više nego 2023.
Na razini svih slobodnih zona ostvarena je dobit od 42,6 milijuna eura, što je jedan posto manje nego godinu prije. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika svih slobodnih zona iznosio je 73,2 posto. Izvoz, uključujući i isporuku dobara na tržište EU, iz slobodnih zona iznosio je 188,4 milijuna eura, što je povećanje za 22 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Zakon o slobodnim zonama na snazi je od 1996. i u njemu su iznosi navedeni u dijelu prekršajnih odredbi iskazani još u kunama.
“Imajući u vidu sve iznesene činjenice, a posebno smanjenje broja slobodnih zona u Hrvatskoj, od 14 u 2013. do šest u 2024., kao izravnu posljedicu članstva u EU te uslijed značajnih promjena u gospodarskom okruženju, utvrđena je potreba unapređenja zakonodavnog okvira kroz izradu novog zakona koji će sustav slobodnih zona regulirati u skladu s potrebama i izazovima današnjice”, objašnjavaju u Vladi. Produženje suglasnosti za osnivanje slobodne zone pojednostavljuje se na način da se kriterij vezan uz ukupne prihode svih korisnika pojedine zone snižava s dosadašnjih 50 na 33 posto, koji trebaju biti ostvareni poslovanjem izvan područja Hrvatske.
Promjenom gospodarskog okruženja, posebno od ulaska u članstvo EU, atraktivnost sustava slobodnih zona znatno je izmijenjena, pa su se profilirale u specifični instrument gospodarske politike koji ima značaj za međunarodnu konkurentnost, povećanje ulaganja, izvoz i internacionalizaciju gospodarstva. Iako nije široko zastupljen, na određenim lokacijama i za određenu skupinu tvrtki korisnica slobodnih zona, ostaje nezamjenjiv, zaključuju u Vladi.
Otvori KEKS Pay
