Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Razbit ću uravnilovku i zaposliti izvrsne. To je spas za Hrvatsku'

Tome Antičić novi je državni tajnik u Ministarstvu znanosti zadužen prije svega za resor znanosti i strukturne fondove
03. kolovoza 2017. u 14:23 38 komentara 17125 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list

Dr. sc. Tomi Antičiću ostalo je još tri godine do isteka drugog mandata na poziciji ravnatelja Instituta Ruđer Bošković (IRB). Ipak, odlučio je napustiti IRB i prihvatiti novu ulogu. Postao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Lidija Kralj Kompletiran obrazovni tim Najinovativnija profesorica sad je pomoćnica Blaženke Divjak

Kako ističe, nakon godina upućivanja na propuste i dramatičnu situaciju u znanosti bilo je vrijeme da prijeđe na drugu stranu i pokuša pridonijeti poboljšanju i promjenama, za koje tvrdi, moraju biti radikalne i sustavne. Tome Antičić fizičar je s impresivnim životopisom, a u uspjehe mu valja svakako ubrojiti i transformaciju IRB-a. Razgovarali smo s njime službeno njegova prvog radnog dana. Naime, jučer se potpuno preselio u Ministarstvo i “oprostio” od IRB-a te ga prepustio, za sada, v.d ravnatelju.

Prihvatili ste mjesto državnog tajnika pri Ministarstvu, kako su vas nagovorili?.

Jako teško. Napuštam fantastičnu poziciju, s fantastičnim suradnicima. Kao ravnatelj IRB-a, upravljao sam izvrsnom i stabilnom znanstvenom institucijom, gdje je dubinsko restrukturiranje uspješno obavljeno, i gdje se stvorilo iznimno kompetitvno međunarodno okruženje. Međutim, za puno veći iskorak nužno je mijenjati naš sustav.

Jeste li stranački čovjek ili simpatizer neke stranke?

Nisam član nijedne stranke, ne simpatiziram nijednu stranku, niti ću se učlaniti u bilo koju stranku, ali mi je drago da HNS daje snažnu političku potporu ministrici Blaženki Divjak i cijelom projektu. Činjenica je da su se do sad sve stranke loše odnosile prema znanosti i obrazovanju i smatram zato da je došlo vrijeme da tim resorom isključivo upravlja stručnost, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Upravo takvim pristupom brojne zemlje preporodile su svoju znanost, a time i svoje gospodarstvo.

Kakav je po vama položaj znanosti u Hrvatskoj?

Hrvatska je na samom dnu Europe po gotovo svim ključnim kriterijima, kao što su broj patenata, broj vrhunskih članaka, postotak znanstvenika u gospodarstvu, broj stranih znanstvenika u sustavu, mobilnosti, broj međunarodnih projekata, postotak studenata koji se upisuju u STEM područja, broj suradnih projekata između znanosti i gospodarstva. Kompetitivnost nam je među najlošijima u Europi, u rangu lošije rangiranih zemalja iz Afrike ili Južne Amerike, i to s trendom pogoršavanja. Ako se ovako nastavi, Hrvatska će postati daleko najsiromašnija zemlja u EU. Već sada smo lošiji od gotovo svih zemalja kojima smo bili uzor do prije samo 5 do 10 godina. No te zemlje su, za razliku od nas, poduzele mjere prema izvrsnosti i protiv uravnilovke. Zato one imaju perspektivnu budućnost, a Hrvatska je, osim ako ne poduzme radikalne mjere, nema. Stanje uistinu jest dramatično. Te, uvjetno rečeno, radikalne mjere moraju se što prije implementirati.

Je li ‘novo’ ministarstvo spremno na radikalne mjere?

Ministrica Divjak spremna je ići u taj težak, ali neodgodiv iskorak, i siguran sam da moje pozitivno iskustvo u reformaciji IRB-a može tom procesu jako puno pomoći.

Oštri ste kada govorite o položaju znanosti, gdje vidite mjesto za napredak?

Dobra vijest je da se to katastrofalno stanje u RH znanosti može ispraviti, i to većim dijelom unutar samo nekoliko godina. Nije, dakako, dovoljna jedna mjera, već se koordinirano mora implementirati čitav novi sustav. Budućnost Hrvatske ovisi o transformaciji obrazovnog i znanstvenog sustava, a doista imamo povijesnu šansu jer je po prvi put u fokusu interesa javnosti upravo obrazovanje. Napredak se može ostvariti u brojnim dijelovima sustava, ako sadržaj stavimo na prvo mjesto i izađemo iz ideoloških rovova koji koče napredak.

Blaženka Divjak FORMIRA TIM Antičić, Kralj i Prskalo novi su suradnici ministrice Divjak

Primjerice?

Dakle, iskoristimo li kvalitetnije i u većoj mjeri strukturne fondove, možemo preporoditi naše najbolje institucije i pokrenuti inicijative. Dalje, zakon o znanosti morao bi se promijeniti, s naglaskom na pojednostavljenje procedura, poticanje izvrsnosti, naglasak na projektnu uspješnost umjesto seniornosti. Važan napredak može se ostvariti u puno boljoj koordinaciji i unutar MZO-a i između ministarstava. Iz iskustva znam da neke procedure koji bi se mogle riješiti odmah jednim običnim e-mailom kod nas traju mjesecima, pa čak i godinama. Izgubljeni oportunitetni troškovi su strahoviti.

Koji su vam, dakle, prioriteti? Postoje li neke mjere i vremenski slijed koji možete ponuditi?

U resoru znanosti odmah će se ići u isplatu sredstava iz strukturnih fondova za centre izvrsnosti. Također, iz ESF strukturnih sredstva će se ići u natječaje za 100-200 postdoktoranada – između ostalog ideja je da se dio njih izravno dodijeli postojećim dobitnicima Obzor2020 projekata, kao mjera poticanje izvrsnosti. Uspostavit će se povjerenstvo za stratešku infrastrukturu/Obzor2020 poticajne mjere/strukturne natječaje. Povjerenstvo će činiti vrhunski aktivni znanstveni kadar koji je bio uspješan u dobivanju europskih projekata. Upravo takva ekspertiza nedostaje MZO-u, što je i jedan važan razlog lošeg korištenja strukturnih fondova, slabe uspješnosti u dobivanju projekata Obzor2020, nedovoljno jasnih natječaja, i loše koordinacije kapitalne opreme. Odmah će se ići u izradu novog zakona o znanosti, premda ne očekujem njegovo usvajanje unutar barem dvije godine.

Što je s doktorandima, posebice onima iz STEM područja, kako planirate povećati njihov broj?

Hrvatska je na začelju Europe po broju STEM doktoranada, tako da je nužno povećati njihov broj za nekoliko puta. Upravo bi ti mladi stručnjaci trebali biti jedna od okosnica budućnosti Hrvatske. Najrazvijenije zemlje imaju udio doktora znanosti u industriji u usporedbi sa znanstvenim institucijama i do 80 posto – što je jedan od ključnih razloga uspjeha njihova gospodarstva. U Hrvatskoj taj postotak iznosi katastrofalno niskih 10 posto. ESF strukturna sredstva mogla bi omogućiti ovu važnu mjeru.

Svojedobno ste, upravo na VL konferenciji, govorili o koracima koji mogu unaprijediti znanost razbijanjem uravnilovke u kontekstu plaća.

Tako je, promjena sustava plaća znanstvenika je važan iskorak, ali za koji će trebati vremena da se uskladi. Naime, postojeći sustav plaće demotivira naše najbolje znanstvenike i tjera ih da napuste zemlju, jer iznos plaće ovisi isključivo o seniornosti, a ne uspješnosti. Zato bi bilo poželjno uvesti platne razrede gdje bi uspješni bili valorizirani. Kriteriji bi mogli biti iznos i broj dobivenih kompetitivnih projekata, suradnja s gospodarstvom, broj članaka u međunarodnim časopisima s najvećim faktorom utjecaja. Uz povećanje plaće, ovakvim vrhunskim znanstvenicima trebalo bi se omogućiti ustupanje novih radnih mjesta. Uravnilovka je iznimno ukorijenjena na brojnim razinama našeg društva, i svaki se iskorak sustavno ograničava. Posebno je tragično da je takav pristup, nažalost, usvojio i veliki dio hrvatske akademske zajednice. RH nema budućnost dok se ta uravnilovka ne razbije, jer u protivnom, u današnjem integriranom svijetu s otvorenim granicama, neminovno nam slijedi još masovnije iseljavanje naših mladih i najboljih u naprednije zemlje.

Akademska zajednica, pokazalo se do sada, tvrd je orah. Je li nedavna odbijenica tzv. lex Boras prva poruka da će promjena biti?

Promjene prema izvrsnosti i protiv uravnilovke se moraju ostvariti, inače Hrvatska ostaje bez budućnosti. Ministrica Divjak s pravom je odbacila prijedloge izmjena zakona o znanosti jer je javna rasprava skrenula pozornost na brojne manjkavosti prijedloga, i siguran sam da će imati isti pristup prema svim drugim zakonskim inicijativama koje ne potiču izvrsnost.

Na IRB-u ste uspješno pokrenuli transformaciju, zaokret prema većoj suradnji s gospodarstvom, mislite li da možete preslikati model i na razinu države?

Neće biti jednostavno, ali upravo mogućnost takve transformacije je razlog mog dolaska na poziciju državnog tajnika. Važno je naglasiti da se na promjenama na IRB-u sustavno i mukotrpno radilo godinama prije nego što su došli veći rezultati. I na razini države će se također trebati imati konzistentan i usredotočen pristup prije nego što se ostvari nužna transformacija. Pozicija tajnika, uz postojeću jasnu orijentaciju prema izvrsnosti čelništva MZO-a, od ministrice pa nadalje, takav će iskorak omogućiti, za to, kako sam rekao imamo povijesnu šansu i drago mi je da mogu biti dio snažnog tima.

Škola, prvašići, školarci SUPERODLIKAŠI S čistom peticom prošlo najviše najmlađih đaka Željko Jovanović PREPIRKA HNS Jovanoviću: 'Šutnja je zlato, brojke vašeg mandata izazivaju sram!' državna matura LANA KOVAČEVIĆ Zašto nam odlikaši ne znaju riješiti logičke zadatke

Elipso

  • Avatar Aristarhh
    Aristarhh:

    Bravo. Demokracija, sloboda i kapitalizam polako zacjeljuju rane genocida nad pameću počinjenog nakon 1945. od strane boljševičke pošasti. Pametno poduzetništvo polako probija svoje klice kroz sloj UDBOkomunističkog pretvorbenog taloga koji guši ekonomiju Hrvatske.

  • kapunjohan:

    Treba omogućiti veće zarade onim koji svojim genialnim umom daju drugima velike koristi, bilo kroz zapošljavanje , zdravstvena riješenja, sgurnosne sustave, ekologiju , poljoprivredu itd. Ako ima takvih njih uglavnom ,,nađe novac,, pa malo očekuju od ministra. Pogledajte koliko imamo ... prikaži još!mo raznih fakulteta i što daju ,,društvu,, uglavnom produciraju diplomante koje nema tko zaposliti. Koliko imamo dpktora raznoraznih znanosti i koliko malo su producirali visoko korisnih stvari. Ako se budu plače djelile samo po titulama, ništa od toga.Recimo kakve neslutene mogućnost i zarade bi imali fakulteti strojarstva ,elektronike, biologije, kemije i td u povezavi sa zdravstvenim ustanovama i fakultetima na raznim područjima pa i unapređenju rada napr. ambulanti splošne prakse gdje bi se dalo zamijeniti - rrasteretiti. doktore u 80 % slučajeva.Nude se neslutene mogućnosti za one koji znaju na svim područjima,

  • alphazulu99:

    Lako je za izvrsne. Njih ti ne moras zaposljavati, oni ce se sami snaci. Vecina izvrsnih je vec otisla iz RH.

Message