Dok Kremlj sve jače steže kontrolu nad internetom, čak i proratni vojni blogeri, predstavnici režimskih opozicijskih stranaka te utjecajni influenseri otvoreno kritiziraju masovna ograničenja pristupa mreži. Istodobno, državni anketari bilježe stalni pad odobravanja Vladimira Putina, koji je dosegao najnižu razinu od početka pune invazije na Ukrajinu. Prema anketi Zaklade za javno mnijenje (FOM) objavljenoj 1. svibnja, Putinovu politiku odobrava 73 posto ispitanika što je najniža brojka od 71 posto zabilježene u veljači 2022. Drugi državni anketar, VCIOM, javlja da gotovo četvrtina Rusa više ne vjeruje predsjedniku, što je također novi rekord od početka rata. Stručnjaci upozoravaju da se u uvjetima teške cenzure i ratne propagande ne smiju uzimati zdravo za gotovo.
Neki analitičari vide u ovim brojkama nešto sasvim drugo. "Nije riječ o tome da ljudi manje vole Putina. Mi zapravo i ne znamo koliko ga vole, jer se to ni ne pita", ističe Anton Barbashin, suosnivač i glavni urednik portala Riddle Russia. "Ankete pitaju samo što ste spremni javno reći", dodaje. Barbashin i Konstantin Sonin, politički ekonomist na Sveučilištu u Chicagu, smatraju da ove ankete predstavljaju poruku koju 'civilno' krilo režima, predvođeno Sergejem Kirijenkom, šalje tvrdoj liniji unutar Kremlja. "Trenutna poruka je jasna, masovno blokiranje interneta stvarno šteti“, poručio je Sonin.
Politiolog Mihail Komin iz Centra za europsku političku analizu (CEPA) naglašava da se u autoritarnim sustavima sve ankete o osjetljivim temama moraju uzimati s velikim oprezom. Državni anketari poput FOM-a i VCIOM-a ne izmišljaju rezultate, ali namjerno iskrivljuju uzorak prema lojalnijim građanima, mijenjaju formulacije pitanja i izbjegavaju neugodne teme. Građani pak sami sebe cenzuriraju iz straha. Pad rejtinga vidljiv je od veljače, upravo u vrijeme kada su se građani počeli suočavati s čestim prekidima interneta, usporavanjem WhatsAppa i Telegrama te pojačanom borbom protiv VPN-ova, piše Kyiv Independent.
Kremlj te mjere opravdava sigurnosnim razlozima zbog ukrajinskih napada dronovima, no kritičari kažu da je pravi cilj potpuna kontrola nad online prostorom. Posljedice osjećaju i lojalni građani te gospodarstvo, što postaje problem uoči parlamentarnih izbora u rujnu. "Politički odjel predsjedničke administracije treba visoku izlaznost i što manje protestnih glasova. FSB i tvrda linija svojim napadom na internet ubijaju te napore", kaže Barbashin.
Čak su i čelnici kremaljskih stranaka, Gennady Zyuganov, Sergey Mironov i Alexey Nechayev javno kritizirali ograničenja interneta. Prema Soninu, i te kritike su zapravo poruke upućene prema vrhu režima.
Unatoč svemu, neovisni anketar Levada Center također bilježi pad Putinove podrške. Prema toj anketi s 87 posto u rujnu 2025. na 79 posto u travnju 2026. Istodobno raste nezadovoljstvo ekonomijom: u veljači 2026. samo 41 posto Rusa izjavilo je da im prihodi prelaze minimalni prag za život (pad od 7 postotnih bodova u godinu dana). "Ekonomija je počela gristi. Ljudi vide rast cijena i inflaciju", kaže profesor Stephen Hall s University of Bath.
Većina stručnjaka smatra da režim nije ozbiljno ugrožen. Primjer ruske influenserice Victorije Bonye, koja je javno kritizirala situaciju, a zatim se brzo "ispravila" nakon reakcije Kremlja, pokazuje koliko je sustav i dalje čvrst. "Režim je od početka punog rata pokazao izvanrednu otpornost", zaključuje Komin. "Ovaj trenutni pad nije početak kraja", kaže Barbashin.
Otvori KEKS Pay
