U svjetlu posjeta hrvatskog premijera Zorana Milanovića BiH, točnije krajevima Federacije u kojima žive Hrvati, dakako najvažniji naglasak dan je srednjoj Bosni, prostoru na kojemu su posljednji rat i poraće iselili oko 80 tisuća Hrvata. - Vlada RH može i hoće raditi na uspostavi što boljih uvjeta za život - kazao je Milanović te dodao kako je naglasak na školama, ali i zdravstvenim ustanovama i institucijama kulturne suradnje. On je, također, naglasio da će središnja Bosna biti prioritet zbog složenosti situacije i teškog položaja hrvatskog naroda. Hrvatski premijer se osvrnuo i nekoliko puta na važnost popisa stanovništva u BiH, posebice Hrvata, iako je naglasio da rezultati ni u kojem slučaju ne mogu utjecati na njihov budući položaj kao konstitutivnog naroda u BiH.
Neumoljiva statistika
Kako je u ovom slučaju naglasak na srednjoj Bosni, sva dosadašnja statistika uključujući posljednji popis stanovništva u BiH zorno otkriva zbog čega je važno da se Hrvati iz središnje Bosne u što većem broju izjasne na ovom popisu.
Podsjetimo, prema popisu stanovništva iz 1991., etnička slika Hrvata u srednjoj Bosni je bila šarolika. Najviše Hrvata bilo je u općini Travnik gdje ih je živjelo 26.118, a zatim slijede: Zenica 22.510, Kakanj 16.556, Bugojno 16.031, Jajce 15.811 – iako ga neki ubrajaju u Bosansku Krajinu, Vitez 12.675, Kiseljak 12.550, Novi Travnik 12.162, Uskoplje 10.706, Žepče 9100, Busovača 9093, Vareš 9016, Fojnica 6623, Kreševo 4714, Visoko 1872, Breza 851 i Donji Vakuf 682. Kada se zbroje sve spomenute općine, sveukupno, dakle, 187.070 stanovnika hrvatske nacionalnosti živjelo je prema popisu iz 1991. u ovoj regiji. Budući da poslijeratnog popisa stanovništva nije bilo, on je u tijeku, sadašnju sliku moguće je dobiti jedino na osnovi crkvenih statistika iz blagoslova obitelji.
Svaka pomoć dobro došla
Područje srednje Bosne u crkveno-administrativnom pogledu obuhvaća: Kreševski dekanat u kojemu je 2011. bilo 26.049 Hrvata, zatim Sutješki 6.507, Travnički (33.898), Bugojanski 13.916, izuzmemo li kupreški kraj te dio Žepačkog dekanata koji obuhvaća pet zeničkih župa i Žepče – 12.804. Zbrajanjem ovih crkvenih statistika dolazimo do brojke 93.174. Brojke iz crkvenih statističkih podataka također otkrivaju kako se najveći broj Hrvata katolika vratio na prostore Bugojanskog dekanata, što u neku ruku ohrabruje, s obzirom na teško ekonomsko stanje u cijeloj BiH i neriješenim problemima vezanim uz školovanje djece, upravo u ovom kraju. Dodamo li ovomu i broj vjernika u Jajcu koje pripada Banjolučkoj biskupiji te možebitne razlike u nepoklapanju crkvenih i političkih teritorijalnih podjela, možemo zaključiti da je posljednji rat i bezidejno poraće iz srednje Bosne odnijelo više od 80.000 Hrvata.
>>Povratnik preminuo nakon burne svađe s popisivačem stanovništva
>>Odlučuju li Bosanci kao nova, četvrta nacija u BiH?
