Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 71
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
robovlasnik orban

Raste nejednakost u zemlji, a premijer više nije 'zaštitnik malog čovjeka'

Viktor Orban
Foto: Bernadett Szabo/REUTERS/PIXSELL
15.12.2018.
u 21:00

Orbanov zakon o radu proširio bi pravo poslodavaca da od radnika traže maksimalno 400 prekovremenih sati

Mađarskog su premijera Viktora Orbána dosad uglavnom kritizirali političari Europske unije, mediji i akademici, a sad su se prosvjedima protiv njegovih zakonskih reformi pridružili i mađarski radnici.

U srijedu i četvrtak nekoliko tisuća njih prosvjedovalo je u Budimpešti protiv njegove reforme zakona o radu koja je proširila pravo poslodavaca da od radnika traže maksimalno 400 prekovremenih sati. To znači mogućnost da se svaki tjedan radi osam sati prekovremeno ili cijeli jedan dan. Osim toga, poslodavci sada imaju tri godine da im nadoknade taj rad, za razliku od godine dana koju su imali dosad. Zbog toga su tamošnji sindikati zakon nazvali “robovlasničkim”.

Nizak minimalac

Mađarski je parlament zakon donio u srijedu, što je potaknulo oporbu na vrlo glasne prosvjede u tamošnjoj skupštini. No, kaos koji je stvorila oporba, a koji je uključivao dernjavu, zviždaljke i konfrontacije sa samim Orbánom, nije imao pravog efekta, i to zato što Fidesz, konzervativna stranka mađarskog premijera, nakon parlamentarnih izbora u travnju, ima dvotrećinsku većinu u skupštini.

Usput je parlament donio i zakon kojim će se uspostaviti administrativni sudovi kako bi nadgledali važne slučajeve u državnoj službi, što je potaknulo i brojne kritike sa zapada Europske unije gdje je opozicija vladavini mađarskog premijera već neko vrijeme zacementirana.

Optužbe o gušenju nezavisnosti sudstva postale su stalan repertoar kritika Viktora Orbána. No, iako se na njih mađarski premijer naviknuo, vjerojatno će mu mnogo teže pasti oponiranje mađarskih radnika zbog, kako je oni vide, reforme zakona na štetu radnika. Orbán se kod dolaska na vlast 2010. želio pokazati upravo kao zaštitnik “malog” i “običnog” čovjeka na vlasti, a sada je kritika koja je uperena prema njemu sasvim suprotna. Mađarski je premijer postao “lider koji radi u korist poslodavaca”, kažu sindikati.

– Moramo maknuti birokratska pravila da bi oni koji žele raditi i zaraditi više, to mogli – rekao je Orbán u utorak te tvrdi da će reforma pomoći i radnicima i tvrtkama koje se suočavaju s nedostatkom radne snage.

Oko tri tisuće prosvjednika u četvrtak je nastavilo prosvjede iz srijede zbog tog zakona. Vikali su “Prljavi Fidesz” i “Orbán, idi dovraga”. Mađarski su radnici prosvjedovali i prošlog vikenda, tražeći umjesto povećanja maksimalnog broja radnih sati, veću minimalnu plaću. Ona je trenutačno u Mađarskoj, u bruto iznosu, 20-ak eura niža nego u Hrvatskoj.

Mađarska ekonomija ne stoji loše. Prošle godine deficit države bio je oko 2 posto, a BDP raste na mnogo višim razinama od, primjerice, hrvatskog: više od četiri posto na godišnjoj razini. Ako se tomu pridoda nezaposlenost od 3,7 posto, možda su sindikati u krivu kada kažu da će svi zaposlenici morati maksimalnih 400 prekovremenih sati godišnje. Jer će zbog niske zaposlenosti imati mnogo više manevarskog prostora nego što bi ga imali da je puno ljudi bez posla.

No, promjena zakona o radu nije prvi pokazatelj da mađarski premijer radi ponešto suprotno od svojeg imidža “zaštitnika radničke klase”. Trenutačna stopa poreza na dobit iznosi devet, a poreza na dohodak 15 posto. S druge strane, PDV je 27 posto, najviše u EU, što znači da se više oporezuje potrošnja nego dobit, a što i po definiciji ide na štetu siromašnijih.

Upravo je rastuća nejednakost bila najveća kritika s kojom se susretao mađarski premijer uoči posljednjih izbora u travnju. Programi javnih radova koje je Orbán pokrenuo pomogli su nekima od njih, ali nadoknade u tim programima zamrznute su na nešto većoj razini od polovice minimalne plaće.

Žuti prsluci stižu do Orbána?

Postavlja se pitanje koliko daleko mogu otići prosvjedi protiv Orbána. Simptomatične su promjene zakona o radu u francuskom sustavu, inače poznatom po velikoj zaštiti radnika. One su uzrokovale velike prosvjede ljevice i protivljenje sindikata Emmanuelu Macronu još prije nešto više od godine dana, ujesen 2017. godine. Francuski je predsjednik, tada još popularan i energičan, lako pregrmio te reforme koje su tvrtkama omogućile lakše otpuštanje i zapošljavanje radnika, a na ruku mu je išla općepoznatost uloge snažnih sindikata u njegovoj zemlji koji su bili djelomično “zaslužni” za stopu nezaposlenosti koji i danas iznosi oko devet posto, ili dva i pol puta viša od one u Njemačkoj.

Pa ipak, u Francuskoj to je također bio jedan od okidača koji su poslije proširili frontu opozicije “odbačenih” protiv Macrona, “predsjednika bogatih”, a koja je zatim završila u fenomenu “žutih prsluka”, prosvjedima protiv Macrona koji traju nekoliko tjedana.

No, Orbán je pažljivo gradio imidž borca za “malog” čovjeka koji ima malo konzervativaca u Europi. Ako se slika o njemu raspline, to bi mogao biti početak promjene političke arene u Mađarskoj.

Pogledajte kip Franje Tuđmana:

Ključne riječi

Komentara 32

ZM
zmik
21:26 15.12.2018.

HTV je jučer objavila da su u Budimpešti bili žestoki prosvjedi u kojima je sudjelovalo oko 3000 prosvjednika. To je kao kad se u Zagrebu okupi nekoliko stotina "antifašista" prosvjedujući protiv sveprisutnih ustaša u Hrvatskoj.

MO
morejeslano
21:13 15.12.2018.

VL opet plaćeni članak od Soroša i globalista?? Fujjjj! Da je nama bar jedan Orban.

PR
prajdali100
21:14 15.12.2018.

Aha, malo morgen, kamo sreće da mi imamo ovakvog robovlasnika, sa stavom, sa kičmom, sa integritetom.Ali, nismo mi te sreće.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije