Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

'Plaća mora biti barem 7.500 kuna'

Dvije godine nakon prve konferencije iz serije “Hrvatska kakvu trebamo” na novoj konferenciji propitujemo gdje smo danas, što smo uspjeli promijeniti...
04. ožujka 2019. u 14:04 228 komentara 27979 prikaza
Foto: Igor Kralj/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/34

Kamo ide Hrvatska? Što svatko od nas može učiniti da život u našoj zemlji postane bolji, lakši, jednostavniji? Kako da djeci i unucima ostavimo zemlju blagostanja, zemlju očuvane prirode i zadovoljnih ljudi?

Hrvatska kakvu trebamo Izlaganja Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - dvije godine poslije"

Dvije godine nakon prve konferencije iz serije “Hrvatska kakvu trebamo” danas u hotelu Esplanade organiziramo devet stručnih izlaganja i šest panel-diskusija. Na novoj konferenciji propitujemo gdje smo danas, što smo uspjeli promijeniti, ali i gdje su se pojavile nove neuralgične točke društva koje zahtijevaju hitne reakcije.

U nastavku pratite prijenos uživo:

U nastavku pratite tijek konferencije:

14.20 – Divjak je reagirajući na izjave Borisa Jokića rekla da se ne treba držati kao pijan plota onoga što je već napravljeno te da nije stvar u papirologiji. – Mi smo svjetski prvaci u proizvodnji papira – rekla je. Podržava kontinuitet, ali naglašava i važnost unaprjeđenja.

– Čak 95 posto svih zanimanja treba neku razinu digitalnih vještina. Od čega mi bježimo? Od toga da to priznamo? Ako škole ne opremimo sada, stavljamo na kocku i način realizacije ishoda učenja – rekla je Divjak. Rekla je da ekspanzija visokog obrazovanja nije dovoljna, bitna je i prohodnost kroz studij, završenost i zapošljavanje.

Jokić je rekao da podržava digitalizaciju, a Blaženki Divjak spočitnuo je što je njihov rad nazvala stvaranjem papira. Divjak je rekla da ni na koji način ne misli umanjiti tuđe zasluge, ali da treba mnogo više od baratanja velikim riječima i velikim idejama.

– Od toga znamo da se ne živi – poručila je.

Mladinić je rekao da očito ne postoji konsenzus, nema sinergije i ne nalazimo što je to što nas gura. Šnajder je rekao da mu je drago da živimo u društvu u kojem se toliko priča o kurikularnoj reformi, ali i da bi volio da više o njoj ne pričamo već da krene primjena. Jerbić je zaključio da bi volio da za dvije godine ne moramo o ovoj temi razgovarati na ovaj način, već da razgovaramo o budućnosti s većom perspektivom i vizijom. Divjak je rekla da će Hrvatska iduće godine predsjedati Europskom unijom i da se trebamo koordinirati na europskoj razini te da je tu naša velika šansa. Jokić je izrazio nadu da o ovoj temi za dvije godine više nećemo pričati, ali i dodao da je gotovo sigurno da političari neće imati dovoljno mudrosti i strpljenja za pravu promjenu. Također je izrazio spremnost za pomoć.

– Ako sam mogao razgovarati s Tomislavom Karamarkom i Zoranom Milanovićem, siguran sam da Blaženka Divjak nije lošiji sugovornik – rekao je Jokić.

14.10 – Jokić je rekao da se u Hrvatskoj već dogodila ekspanzija visokoškolskoj obrazovanja 2004. godine, za vrijeme HDZ-a.

– Potrebno je više visokoobrazovanih građana, samo kojih? Bavite li se vi kao država strukturom visokoobrazovanih? – upitao je Jokić. Rekao je da je pomalo licemjerno govoriti o evoluciji i revoluciji ako dolazite na mjesto vlasti preko prosvjeda.

Tomislav Sokol, HDZ-ov zastupnik i Član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, rekao je da je STEM bitan, ali da ne treba zanemariti humanističko područje.

– Ako želimo imati građane sa širokim obrazovanjem, treba vam jako i kvalitetno društveno i humanističko područje – rekao je Sokol. Vezano za temu odlaska i povratka znanstvenika, rekao je da je sam magistrirao i doktorirao u Belgiji i da treba voditi računa o tome da se povratnici moraju realizirati ovdje kao znanstvenici te da im država treba pružiti šansu.

14.00 – Balen je rekao da su generacije djece sve manje i manje.

– Samo ove godine za računarstvo, informatiku i slično interes je 17 posto pao u odnosu na četiri godine ranije. I nemojmo se zavaravati da će to pasti. Neće, to će biti još gore – rekao je Balen, dodajući da je pitanje što je prije, kokoš ili jaje.

Divjak je rekla da moramo vidjeti što nam u budućnosti treba, što nam donosi četvrta industrijska revolucija.

– Ona ne donosi samo više poslova ili to da će više poslova biti automatizirano nego potpuno drukčiji profil poslova, potpuno drukčiji način rada – rekla je Divjak, dodajući da se moramo pripremiti na zanimljive poslove. To znači da naše škole i fakulteti moraju izgledati drukčije.

13.50 – Profesor na Visokom učilištu Algebra Hrvoje Balen misli da bi bilo dobro da počnemo raditi ne samo na promjenama sadržaja i ishoda učenja nego i na strukturi učenika. Balen je rekao da više nemamo industriju koja treba jako mnogo tehničara i da smo se, nažalost, previše okrenuli turizmu.

– Tu nam ne trebaju neki strašno veliki kadrovi, da se netko ne uvrijedi – rekao je Balen.

Profesor na FESB-u Bojan Jerbić rekao je da su naši đaci i na srednjoškolskoj razini i studenti znatno bolje obrazovani od većine sveučilišta s kojima imaju doticaj. Složio se s Divjak da nam ne trebaju revolucionarne promjene.

– Moramo shvatiti da mlade ljude treba naučiti misliti, prenositi kulturu kao globalno naslijeđe i da ih trebamo odgojiti da znaju doći na fakultet, da se znaju ponašati na tom fakultetu i da znaju učiti – rekao je Jerbić.

Profesor na FER-u Jan Šnajder rekao je da ima dojam da imamo vrlo dobre studente, ali dodajući da imaju selekcijsku pristranost jer su njihovi studenti sigurno krema studenta. Dotaknuo se spone između obrazovanja i znanosti rekavši da je znanost definitivno pokretač gospodarstva, ideja i društva te da je pomalo zabrinut jer je sudionik sustava u kojem dobivaju dobre studente, odnosno učenike te rade s njima najbolje što mogu.

– Međutim, naš sustav ih ne može apsorbirati, ti ljudi, osobito najbolji, odlaze iz države, što samo po sebi ne bi bilo tako tragično. Međutim, oni se u principu ne kane vratiti – rekao je Šnajder.

Jerbić je rekao da oni imaju obrnuti proces, da se ljudi iz inozemstva žele pridružiti njihovu timu. Kaže da su im neki ljudi došli na upola manju plaću samo da rade s novim znanjima.

13.35 – Jokić je rekao da je izgubljeno mnogo vremena, da je u dvije godine nedovoljno napravljeno da se ljudima objasni što je to, da se dođe do škola...

Dugogodišnji ravnatelj V. gimnazije Petar Mladinić rekao je da imamo kurikul matematike koji je formiran krajem 19. stoljeća.

– Nije se osuvremenio taj kontekst i dobili nastavnici za to – rekao je Mladinić.

1 / 6
U hotelu Esplanade održana je konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - dvije godine poslije" u organizaciji Večernjeg lista. Panel "Obrazovanje i digitalno drustvo"

Divjak je rekla da reforma nije revolucija već evolucija te da promjene nisu goleme, već evolucijske promjene koje su se već morale dogoditi, a nisu.

– Mi smo u Europi na posljednjem mjestu po broju sati koje naši učenici provedu u razredu – rekla je Divjak, naglasivši da je program matematike bitno promijenjen te da nije isti kao u 19. stoljeću.

13.25  Uslijedila je panel-diskusija "Obrazovanje i digitalno društvo". Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je da je u odnosu na zadnju konferenciju prije dvije godine uvedena obavezna informatika, 2,5 milijardi kuna dogovoreno je za znanost, udvostručen broj stipendija za fakultete, ušli smo CERN i ESA-u, tu su i Zakon o odgoju i obrazovanju, Zakon o strukovnom obrazovanju, opremanje škola...

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja rekao je da unatoč promašajima utakmica i dalje traje. Pozitivne promjene ne želi sporiti, ali smatra da bi se trebalo vratiti na cjelovitost kurikularne reforme. Izgubljen je, smatra, krovni dokument koji daje ritam cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja. Naglasio je i adekvatnu pripremu, poručivši kako dugotrajno treba intenzivno raditi sa školama.

– Za to je potrebno vrijeme. Smatram da se treba vratiti cjelovitim rješenjima, usvojiti te dokumente – rekao je Jokić koji smatra da treba odgoditi frontalnu primjenu kurikularne reforme za godinu dana, tijekom koje treba intenzivno raditi s odgojno-obrazovnim radnicima zbog bolje pripreme.

Divjak je rekla da su svi dokumenti koji su bili priređeni uzeti u obzir ili unaprijeđeni. Kaže da osiguravaju uvjete za to da u školama budu pripremljeni. U ovom trenutku 36.000 učitelja i nastavnika se educira.

– Velik broj učitelja, tri od četiri, kažu da su sada zbog edukacija i rada u eksperimentalnim školama mnogo više usmjereni. Čak 86 posto učenika koji su sudjelovali, osim prvašića, stvarno primjećuju pozitivne promjene u samom procesu i referiraju se na njih – rekla je Divjak, koja smatra da je sve u svemu postignut vrlo dobar uspjeh već nakon prvog polugodišta.

Vecernji.hr Vecernji.hr U stalnom usponu na hrvatskom tržištu – dva desetljeća inovacija i obaranja rekorda

13.05 – Kuščević je rekao da su otvoreni za razgovor o preferencijalnim glasovima za koje misle da su dobra stvar. Rekao je da su slike koje dolaze iz Sabora trebale biti bolje i čišće da bi se podiglo povjerenje građana. Smatra da prelazak iz jednog saborskog kluba u drugi nije automatski znak korupcije.

Maldini je rekao da nijedan izborni sustav nije idealan te da trebamo uzeti onaj koji je najmanje loš. Smatra da je unutarstranačka demokracija u posljednjih nekoliko godina pala na mnogo niže razine nego što je bila prije.

Bunjac je rekao da su Hrvatskoj potrebne dubinske, sustavne i dramatične promjene, koje mogu donijeti samo novi ljudi i generacije, a ne potrošeni političari koji su nas u te probleme doveli. Smatra da te promjene neminovno dolaze jer mladi podržavaju Živi zid.

Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - dvije godine poslije", panel Politički sustav | Autor : Igor Kralj/Pixsell Foto: Igor Kralj/Pixsell

– Borimo se protiv korupcije, mislimo je suzbiti reformama u javnoj nabavi, teritorijalnom preustroju i u izbornom sustavu. Cilj je da građani imaju dobre plaće, drastično povećati najniže plaće i mirovine, da mladi imaju perspektivu. Naš cilj nije da građani budu stabilni, kako kaže Kuščević, nego sretni, bez obzira na to koje su nacionalnosti, rase, kojoj stranci pripadaju, kojeg su spola... – rekao je Bunjac.

Vidović je rekao da je kod glasača od 19. do 24. godine prva stranka izbora Živi zid, ali da je od 25. do 29. prvi SDP. Markić je rekla da samo još čeka da se javi Kuščević o onima iza 30.

– Svi najjači u anketama, a HDZ vodi i pobjeđuje. Malo čudno – našalio se Kuščević.

12.50 – Vidović je rekao da ono što je Markić rekla nije neutemeljeno, da živimo u zemlji koja ima ozbiljan problem klijentelizma, korupcije, upravljačkih elita koje nisu dovoljno odgovorne i kompetentne... Rekao je da nije sasvim nesklon tome da treba naći način da se osigura participacija građana, možda i kroz neki mješoviti sustav, barem u jednom dijelu većinski.

– U svemu bismo poduprli HDZ, i Živi zid, i Most, i bilo koga u ovoj zemlji tko bi išao s rješenjima koja omogućuju ono što bi trebao biti po našem viđanju smisao uređene države – rekao je Vidović, dodajući da je svaka suradnja u tom smislu ne samo dobrodošla već i nužna. Smatra da premijski sustav ne bi bio dobar.

Petrov je rekao da su uzrok nejakog gospodarstva nesposobni, a nedodirljivi političari. Rekao je da bi volio čuti što točno sudionicima panela ne odgovara u njihovim prijedlozima – tri preferencijalna glasa, ukidanje praga od 10 posto, uređivanje osnovnih pravila za drukčije oblikovanje izbornih jedinica, da one budu veće s minimalno 15 zastupnika...

12.40 – Bunjac je rekao da Vladimir Šeks već 30 godina direktno ili indirektno vodi politiku u Hrvatskoj. Za Šeksa je rekao da je htio uvođenje giljotine za male stranke te da je cilj da u Hrvatskoj postoje samo HDZ i SDP, koje je nazvao dvama krilima iste ptice.

– Razlikuju se samo po tome hoće li bista stajati 50 metara dalje ili bliže, hoće li se trg zvati ovako ili onako, ali su u svemu drugom suglasni – rekao je Bunjac dodajući da Kuščević ne može smisliti referendume, ali za to ima punu potporu SDP-a.

– Oni su u tome složni kao rođena braća – rekao je dodajući da je Plenković poslan da Hrvatsku europeizira i unionizira.

– I u Europi ne vole referendume. (...) Jedini je referendum onaj o ulasku u EU – rekao je Bunjac.

Odbacio je tvrdnju moderatorice da su u Živom zidu populisti.

– Najveći su populisti oni iz HDZ-a. Što je populizam? Populizam je da jedno radite, a drugo govorite – rekao je.

– Slušajući gospodina Bunjca, došlo mi je da zagrlim Kuščevića i da zapjevamo "Mi dva brata skupa ratujemo" i tako – reagirao je Vidović.

UREDNICI OTKRIVAJU Pogledajte kako je raditi na portalu Vecernji.hr, zašto je uređivanje poput kuhanja...

12.35 – Maldini je za takozvani premijski model kojem bi se pobjedniku na izborima dodali mandati rekao da nije baš demokratski. Rekao je da stabilnost nije samo mantra.

– Stabilnost je ipak primjerenija za hrvatski politički sustav – rekao je Maldini. Dodao je da ne bi bio bitno drukčiji odnos u parlamentu kad bi se politički sustav promijenio te da je ovaj razmjerni sa svim svojim poteškoćama ipak na određeni način dovoljno reprezentativan.

Željka Markić rekla je da je HDZ uveo one koje su građani kaznili i omogućio im da ponovno sudjeluju u vlasti. Kaže da korupcijska hobotnica guši Hrvatsku i da ljudi zbog nje odlaze.

VIDEO Markić: Zbog korupcijske hobotnice ljudi odlaze iz Hrvatske

Na pitanje moderatorice Ive Puljić-Šego hoće li ponovno ići u inicijativu skupljanja potpisa, odgovorila je da postoji velika odlučnost da se nastavi dalje i da će se sigurno nastaviti.

– Ne vide drugu mogućnost osim da osobno svojim angažmanom mijenjaju stvari u Hrvatskoj – rekla je Markić.

Na pitanje zašto su tražili smanjenje prava nacionalnih manjina, ali nisu isto primijenili na dijasporu, Markić je rekla da se ne radi o ukidanju prava, već da nijedna država u EU nema ovakav zakon i mogućnosti. Rekla je da zastupnici manjina sudjeluju u političkoj trgovini.

12.25 – Markić je rekla da imamo fenomen da svi govore da se ljudi trebaju aktivirati, a kad ljudi volontiraju, kao u referendumskim inicijativama, onda se takav postupak potpuno reže, obespravi i zaustavi političkim prevarama te se šalje poruka građanima kako je bolje da ništa ne rade.

Kuščević je Bunjcu odgovorio da su prebjezi problem onih stranaka iz kojih izlaze jer svoj posao ne rade. Tvrdnje da je Vlada opstruirala referendum nazvao je lažnima, dodajući da su upravo građani rekli da ne žele referendum. Da su htjeli, prikupili bi dovoljan broj potpisa.

Večernji list - stara naslovnica Večernjak rođen prije 60 godina Osnovan je kao narodni list, a to je i danas, uvijek na strani 'malog' čovjeka

– Na žalost inicijativa, oni nisu prikupili dovoljan broj potpisa i hrvatski građani su jasno rekli: "Ne, mi ne želimo te referendume" – rekao je Kuščević, dodajući da je bilo na desetke tisuća nepravilnosti poput glasova mrtvih, male djece...

Petrov je reagirao na Kuščevićevu izjavu i rekao da ekonomisti i oni koji prate ekonomiju ne bi rekli da je stabilnost preduvjet za gospodarski razvoj. Osvrnuo se i na pitanje referenduma.

– Sabor može uvijek raspisati referendum neovisno o broju potpisa, neovisno je li inicijativa pokrenuta ili nije. Nažalost, takav alat se nije upotrebljavao. Zato bih da se ljudi ne ljute na ovo cjenkanje, ovo kokošarenje – ili 370, ili 375 tisuća potpisa... mislim da je ogromna brojka i 300.000 – rekao je Petrov.

12.10 – Nakon tematskog izlaganja slijedi panel-diskusija "Politički sustav". Treba li predsjednika i dalje birati neposredno ili bi ga trebalo birati u parlamentu, bilo je to prvo pitanje za ministra uprave Lovru Kuščevića.

– Vjerujem da je ovakav sustav dobar, čini mi se, kad bismo pustili tu verziju da se bira u Saboru, da bi izgubila na značaju uloga predsjednika Republike. Onda bi zaista bio izabran od predstavničke većine i mislim da bi bila otežana funkcija predsjednika upravo u kontroli u nekakvom upravljanju vojskom, kod svih tih težih odluka – rekao je Kuščević, koji smatra da se živi bolje nego prije dvije godine, ali da se svi trebaju truditi da bude još bolje.

Predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić smatra da je važno da se predsjednika nastavi birati neposrednim putem. Politički tajnik SDP-a Davorko Vidović rekao je da je temeljni problem što nemamo definirane ključne ciljeve i gdje bismo trebali biti u budućnosti. Ako bi se dogovorili da treba operativne funkcije smanjiti, onda bi se doista moglo razmišljati da se bira u parlamentu, rekao je, ali bi se radije priklonio tome da treba redefinirati ulogu predsjednika.

Šef Mosta Božo Petrov rekao je da bi apsolutno građani trebali nastaviti neposredno birati predsjednika te da bi volio da se olakšaju uvjeti referendumskih inicijativa jer su građani ti koji čine državu.

– Trenutačno to nije praksa, ali mogu primijetiti da ministar uprave blagonaklono gleda na neposredni izbor – rekao je Petrov koji podržava uvođenje tri preferencijalna glasa.

Bivši i sadašnji urednici portala Večernjeg lista Bivši i sadašnji Urednici portala Vecernji.hr: Nema stresa koji nismo prošli i uspjeli preživjeti

Politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini rekao je da je Sabor institucija koja je izgubila povjerenje te da je veliki broj građana ne doživljava kao ozbiljnu instituciju. S druge strane, od ustavnih promjena 2000. do danas svi predsjednici bili su u određenom problemu s izvršnom vlašću jer je predsjedniku ostavljen ogroman legitimitet, a sužen prostor manevriranja, dodao je. Ako Sabor postane mjesto dostojanstva pa će građani vjerovati da će velika većina moći izabrati predsjednika, onda će biti moguće donijeti tu odluku. Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac rekao je da je sigurno bolje da građani biraju predsjednika jer našim političarima doslovno više nitko ne vjeruje.

– Mijenjaju kapute doslovce preko noći, jedan klub, ili bolje rečeno jedna stranka ušla je u Sabor s jednim mandatom, sad ih ima 12, na način koji je doista sramotan, imamo stranke koje su potpisale da neće koalirati s HDZ-om, a danas su članovi te iste Vlade ili su bili članovi... Pa tko bi im vjerovao da oni mogu izabrati predsjednika na pošten način? Oni bi ga mogli danas izabrati i sutra tražiti njegov opoziv – rekao je Bunjac, dodajući da je potrebno promijeniti izborni sustav za izbor u Sabor, a ne za predsjednika.

11.55 – Zadnja prezentacija govori o odnosu prema prošlosti, a održao ju je Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest.

– Suočiti se s prošlošću prije svega znači izvući iz te prošlosti pouke za budućnost – rekao je Lučić, dodajući da se time održava stabilnost i jačaju institucije.

– Samo je razumijevanje prošlosti u cijelosti, a ne upotreba određenih biranih isječaka, društveno korisno i odgovorno i moralno prihvatljivo – rekao je Lučić.

Osvrnuo se i na rad Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, čiji je i sam bio. Do razilaženje i podjela je došlo zbog simbola komunističkog režima.

– Taj dio vijeća odstupio je od prethodno prihvaćenih polaznih osnova – rekao je Lučić.

– U ove dvije godine zapravo se ništa bitno nije promijenilo te prevladavaju oni koji zagovaraju radikalne pozicije i nude radikalna trajna rješenja. Neodgovornosti i netrpeljivosti ionako je previše – rekao je Lučić. Lučić je rekao da su oni kojima je stalo do Hrvatske u stanju nadići svoja osobna ograničenja i spremni su na kompromis i prigovore koji će bez sumnje slijediti.

Neprihvatljivo je javno ne zauzimati jednak pristup prema svim počiniteljima zločinačkih postupaka – rekao je Lučić. Pozvao je stranke i druge aktere da se unutar prirodnog, makar i oštrog nadmetanja ne služe međusobnim optužbama o nasljeđivanju tereta bilo kojeg nedemokratskog režima iz prošlosti.

Andrea Borošić Andrea Borošić Ljudi su bili i ostali snaga Večernjeg i temelj za kreiranje vjerodostojnog novinarstva

11.35 – Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec održao je tematsko izlaganje o ekologiji.

– U zelenoj knjizi, dokumentu koji je Vlada poslala u EK, nema ni riječi o energetskoj tranziciji – rekao je Škrlec.

Konkretne brojke dovode do iznenađujućih saznanja. Emisije stakleničkih plinova ostaju iste ili se čak povećavaju, unatoč padu broja stanovnika. Osvrnuo se i na istraživanje nafte i plina u Dinaridima i Jadranu. Škrlec je rekao da lokalne zajednice, ondje gdje se želi istraživati nafta i plin, isto tako mogu imati prihod od instalacija solarnih ili vjetroelektrana.

Pogledajte izlaganje:

– Hrvatski otoci uopće ne postoje u tim dokumentima, a hrvatski otoci su među 26 otoka koji su dobili novac od EU kako bi pokrenuli četvrtu industrijsku revoluciju – rekao je Škrlec.

– Žalosno je da regionalna suradnja potpuno izostaje u tim strateškim dokumentima – također je istaknuo.

– Gospodarenje otpadom, energija, kolektivna proizvodnja energije na lokalnoj razini nešto je što bi trebalo postojati u Hrvatskoj u idućih deset godina – zaključio je.

11.20 – Direktorica tvrtke thinktourism Katarina Miličević održala je tematsko izlaganje o turizmu.

– Oduševilo me da je u zadnjih 10 godina Hrvatska napravila toliko dobroga u razvoju turizma da su nas drugi prepoznali kao turističku destinaciju koja radi i stvara potpuno nove vrijednosti – rekla je Miličević.

Pogledajte izlaganje:

Naglasila je da još uvijek dominira ljetni odmorišni turizam, ali da je jako veseli da je jedan hrvatski turistički proizvod uvršten među 19 najboljih turističkih doživljaja prema glasovima turista diljem svijeta – Game of Thrones Walking Tour po Dubrovniku. Rekla je da svakodnevno svjedoči da naši turistički djelatnici vrlo uspješno rade.

– Kad sam prije dvije godine govorila o ovoj temi, i tada je naš proizvod imao visoku ocjenu. Danas bih kratko htjela naglasiti da su najbolje ocijenjeni elementi ponude u Hrvatskoj ljepota prirode, krajolika, ljubaznost djelatnika... – rekla je Miličević. Cijena i sigurnost nove su konkurentne prednosti Hrvatske, istaknula je također.

– Podiže se naša vrijednost za novac – rekla je Miličević. Rekla je i kako nije tajna da je upravo turizam pridonio postizanju međunarodne prepoznatljivosti Hrvatske kao države. Uz prirodne ljepote, sve važniji utjecaj imaju kultura, rekreacija, gastronomija i kvalitetan smještaj.

– Moramo više komunicirati kvalitetu naše gastronomske ponude i cjelokupnog prostora našeg turističkog proizvoda – rekla je Miličević.

Ne trebamo biti kritični prema sebi, puno toga smo napravili, mlada smo turistička destinacija i ne možemo očekivati da se sve promjene dogode u kratkom vremenu – rekla je Miličević.

Dražen Klarić Dražen Klarić Dragi čitatelji, hvala vam na šezdeset godina privrženosti i povjerenja

11.05 – Tematsko izlaganje o nacionalnoj sigurnosti održao je Dragan Lozančić, savjetnik ministra unutarnjih poslova. Jesmo li danas sigurniji nego prije dvije godine? Događanja u zadnjih nekoliko godina u najmanju su godinu zabrinjavajuća, smatra Lozančić.

Istaknuo je nedavnu suspenziju, a vjerojatno i raskid hladnoratnog nuklearnog sporazuma između SAD-a i Rusije.

– Bojim se da je nova utrka naoružanja na vidiku – rekao je Lozančić.

Pogledajte izlaganje:

Rusija se suprotstavlja Zapadu na Balkanu i drugim regijama. Okruženi smo pojasom nestabilnosti od srednje Azije i Kavkaza do Bliskog istoka i srednje Afrike, rekao je Lozančić.

– Iako su ova područja udaljena od nas, ipak ima ozbiljnih posljedica – rekao je Lozančić.

Dobra vijest za regiju jest ulazak Crne Gore u NATO savez, a nakon sporazuma Grčka – Makedonija vrlo brzo bi trebala ući i Sjeverna Makedonija kao 30. članica.

– Što se tiče vanjskih igrača, malo je gusto na ovom području – rekao je Lozančić, ističući ruski utjecaj i protivljenje euroatlantskim integracijama, kao i turski, a vidljivo je i povećanje ulaganja Kine.

– Opasnost od terorističkih napada i dalje je ozbiljan rizik. Možemo procijeniti da je rizik u Hrvatskoj nešto manji nego u vodećim europskim državama, a najviše nas zabrinjava mogući povratak lokalnih boraca, džihadista, iz ratišta Sirije i Iraka, i radikalizirani pojedinci tipa vuka samotnjaka. Ali je ipak razmjena podataka na visokoj razini – rekao je Lozančić.

Uz tehnoloških razvoj povećava se i rizik od kibernetičkih napada. Lozančić je istaknuo i prijetnje klimatskih promjena te novu strategiju nacionalne sigurnosti i sustav domovinske sigurnosti.

– NATO ostaje najrelevantniji čimbenik hrvatske nacionalne sigurnosti. Ipak će SAD još uvijek dugo ostati vodeća svjetska sila – rekao je Lozančić.

10.53 – Tematsko izlaganje o obrazovanju iznio je Boris Jokić:

– Nekoliko mjeseci nakon konferencije posvećene obrazovanju, ljudi su izašli prosvjedovati.  U zimi 2017. godine u Zadru jedna je učenica rekla: "Volim Hrvatsku,ali ne vidim se ovdje u budućnosti, ova je zemlja propala." U dvije godine u obrazovanju se naizgled dogodilo mnogo, ali kada bolje pogledate vidjet ćete da to i nije puno – istaknuo je Jokić kritiziravši vladajuće zbog načina promjena u obrazovanju:

– Postoji nepripremljenost, ostvaren je promašaj desetljeća. Samo 19,9 posto učenika u srednjoj školi gleda pozitivno na Hrvatsku za 15 godina, a 43,9 vidi negativnu budućnost za Hrvatsku – rekao je Jokić. Pogledajte cijelo izlaganje:

10.45 – Slijede tematska izlaganja, a prvo drži demograf Anđelko Akrap, koji je rekao da se Hrvatska mora suočiti sa svojim problemima.

– Treba voditi računa o kreiranju određenih politika. Među tim je svakako vrlo bitna migracijska politika. Hrvatska dugoročno ne može riješiti problem radne snage vlastitim resursom, naprotiv, izgubila ju je. Mora se orijentirati na povratak dijela tih iseljenika. Ne znači da se mjerama snažne ekonomske politike dio iseljenika neće vratiti – rekao je Akrap, dodajući da zakon o državljanstvu mora biti fleksibilniji.

Uputno je uraditi bilancu radne snage na cijelom području Hrvatske kako bi se moglo vidjeti s kojom se radnom snagom raspolaže.

– Pojedine kampanjske mjere ne daju rezultata, to moraju biti dugoročne mjere – poručio je Akrap.

– Treba se suočiti s demografskim problemima, da to iziskuje materijalna sredstva i mora postojati pritisak javnosti da se kreiraju određene politike. Nekome se treba oduzeti da bi se osigurala budućnost i buduća radna snage za Hrvatsku – zaključio je.

10.35 – Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović čestitala je Večernjem listu na 60. obljetnici djelovanja i organizaciji ove i niza prethodnih konferencija.

– Lijepo je i dobro je kad mediji nisu samo distancirani kritičari stanja u društvu nego i aktivni sudionici pronalaženja rješenja – rekla je Grabar-Kitarović.

Dodala je kako je glavnom uredniku Večernjaka Draženu Klariću više puta rekla kako su joj "ukrali" ideju jer joj je bila namjera organizirati niz okruglih stolova pod naslovom "Hrvatska kakvu želimo". Poručila je da svi zajedno možemo učiniti mnogo više.

– Hrvatska danas dobro stoji na međunarodnom planu, ali još ne onoliko koliko bismo htjeli na unutarnjem planu svog razvoja – rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da ljudi boljitak moraju osjetiti na svojim bankovnim računima.

– Ljudi moraju osjetiti da imaju veću kupovnu moć, bolji standard, ali isto tako i veći optimizam i nadu u bolja kretanja i pozitivan pravac u Hrvatskoj – rekla je Grabar-Kitarović.

– Duh naših ljudi je neuništiv i to je ono što je dobro i što mi pruža nadu – rekla je predsjednica. Naglasila je da je prošla cijelu Hrvatsku i upoznala divne ljude te obišla Hrvate u BiH i gotovo sve naše iseljeničke zajednice u svijetu.

– Potrebno je da ovaj narod vrati vjeru u sebe i svoje mogućnosti. Problemi time neće nestati, ali će biti lakše rješivi. A njih nije malo – rekla je Grabar-Kitarović. Prije dvije godine istaknula je problem depopulacije, a kad je izjavila da smo u izvanrednom stanju, mnogi su, kaže, mislili da previše dramatizira.

– Ali stanje je doista bilo dramatično jer je demografija pitanje svih pitanja – rekla je Grabar-Kitarović. Istaknula je kako je mobilnost dobra, ali da je bitno i da u Hrvatskoj stvaramo uvjete za povratak.

– Dobro je da su ljudi otišli da se mogu školovati, pogotovo ako druge države plaćaju njihovo školovanje. Dobro je da rade negdje drugdje, ali najbolje je da se vrate i da svoje znanje i iskustvo ulažu u Hrvatsku kako bismo razbili taj krug i kako bi oni donijeli svoje svježe znanje, iskustvo i ambiciju. Mobilnost je dobra, ali naša je dužnost da stvorimo uvjete kakvi postoje u onim državama u koje nam mladi odlaze kako bi se vratili u Hrvatsku obogaćeni tim iskustvom – rekla je Grabar-Kitarović. Daljnji populacijski pad trebamo zaustaviti poreznom politikom u korist investicije i povećanja plaća, smatra predsjednica.

– Može li itko živjeti s minimalnih 3000 kuna? Moramo naći načina rasteretiti plaće, pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća bude oko 7500 kuna. To je minimum do kojeg sam došla u razgovoru s našim ljudima diljem Hrvatske – rekla je predsjednica.

– Cijena rada u Hrvatskoj je previsoka, rad nesiguran, plaće preniske, a produktivnost još uvijek premala – dodala je. osvrnula se i na tragediju na Pagu, koju je nazvala rezultatom nedostatka kontinuiteta državne uprave.

– Državna uprava mora osiguravati kapacitete i kontinuitet te biti neovisna od političkih promjena – rekla je predsjednica. Kao pritužbe investitora istaknula je nepredvidljivost – prebrzo mijenjanje zakona, previsoke poreze i parafiskalne namete, razlike u radu u raznim županijama, korupciju... Rekla je da bi trebamo imati popis projekata za strane investitore.

– Znam da to malo zvuči socijalistički, ali moramo imati popis kapitalnih projekata – rekla je predsjednica. – Moramo mnogo više učiniti kako bi građani osjetili pozitivne promjene – poručila je.

Pohvalila je Vladu zbog LNG terminala, a istaknula je i poboljšanje po pitanju fondova EU.

– Trebamo Hrvatsku po mjeri ovoga naroda, koji unatoč svim problemima voli svoju domovinu – rekla je predsjednica.

– Svako izigravanje narodne volje ozbiljan je politički i moralan krimen – rekla je predsjednica, dodajući da korupcija proizlazi iz nepoštivanja volje naroda.

– Mi smo tu da služimo narodu, počevši od mene osobno, predsjednice države, pa do svakog pročelnika općinskog ureda – rekla je predsjednica.

– Još više vjerujem u budućnost svojega naroda, još više vjerujem u našu Hrvatsku – poručila je na kraju obraćanja.

10.15 – Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da je Večernji list preuzeo ulogu think tanka kojih u Hrvatskoj, nažalost, nemamo dovoljno.

– Ja vam na tome čestitam, radite važan iskorak. Vremena su takva da zahtijevaju sinergijsko djelovanje svih protagonista na javnoj sceni – rekao je Jandroković.

Dotaknute su najbitnije teme o kojima moramo razgovarati, dodao je. Svijet se dramatično promijenio od hrvatske neovisnosti i međunarodne afirmacije.

– To svakako moramo imati na umu kad razmišljamo o budućnosti. Današnji svijet nema veze sa svijetom od prije deset, 20 ili 30 godina. Izazovi i prijetnje danas su opasnije i kompleksnije nego ikad u 30 godina i na to kao nacija moramo znati odgovoriti. Multilateralizam kakav poznajemo danas gotovo da ne postoji. Neću reći da je mrtav, ali on se pred našim očima mijenja i mi, htjeli – ne htjeli, moramo tražiti svoju paradigmu napretka. Bit ćemo onakvi kakvi sami sebe definiramo i pozicioniramo – rekao je Jandroković.

Jandroković je rekao da ne možemo banalnošću odgovoriti na izazove koji su pred nama. 

– Moramo mijenjati Sabor u smislu prelaska na parlament koji je odgovorniji, ozbiljniji, koji zaista odgovara na izazove vremena. Umjesto toga imamo Sabor koji je poslao mjesto koje je dio estrade, koje simplificira probleme s kojima se hrvatsko društvo suočava – rekao je Jandroković, dodajući da i novinari sudjeluju u tome.

– Za nas uvijek treba davati prednost onima koji su ozbiljni, odgovorni, koji su stručni. Stručnost je ono što nam treba, i zato nam ovakve konferencije trebaju – poručio je Jandroković.

DUGA TRADICIJA Davno prije weba Večernji list bio je prozor u svijet

10.05 – Premijer Andrej Plenković čestitao je Večernjem listu na 60. obljetnici kontinuiranog utjecaja na društvene procese u Hrvatskoj. Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo", rekao je, pridonijela je zajedničkom promišljanju o tome kakvu Hrvatsku želimo i promišljamo. Plenković je poručio da je to između ostalog zemlja koja ima kvalitetnije obrazovanje, pravednije, solidarnije društvo, djelotvornije pravosuđe, tolerantnije društvo i snažniju Hrvatsku u Europi i u svijetu.

Pogledajte obraćanje premijera Plenkovića:

– U obrazovanju smo napravili veliki napredak u odnosu na prije dvije godine – rekao je Plenković, dodajući da će reforma školstva omogućiti nove sposobnosti, vještina i znanja, razvijanje kritičkoga mišljenja, ali isto tako jačati naš identitet, jezik, vrijednosti, kulturu i povijest. Veliki iskoraci, dodao je, napravljeni su i u digitalizaciji i tehničkoj opremljenosti škola.

– Trebamo Hrvatsku koja nudi jednake mogućnosti za sve. Nejednakost želimo smanjivati. Članstvo u EU zamišljeno je za zemlje poput nas da kroz proces konvergencija taj razmak što brže smanjujemo. Te prave rezultate vidjet ćemo na kraju idućeg desetljeća, ali oni će zasigurno doći – rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na pitanje demografije.

– Bez naroda nema ni države, a ove negativne trendove moramo popravljati. Mjere koje smo poduzeli su veće nego u bilo kojem prethodnom razdoblju – rekao je Plenković, ističući niz poteza te podatak da je više djece rođeno u prošloj godini nego prije dvije godine. Plenković je također rekao da naše pravosuđe mora biti učinkovitije i brže te da presude moraju biti donesene što prije.

Dražen Čović informatička pismenost Trebamo Hrvatsku naprednijeg poslovanja

Što se gospodarstva tiče, rekao je da danas imamo zdravi rast, porast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, porast plaća te brži trend smanjenja javnog duga nego bilo koja druga članica EU. Plenković je također rekao da je ovoj Vladi na stol došlo sve što je moglo iz tranzicije – Petrokemija, Agrokor, brodogradilišta...

– Agrokor je trebao potopiti hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav, sada će biti do kraja provedena nagodba, a nakon toga slijedi konsolidacija zahvaljujući hrabrosti naše Vlade – rekao je Plenković.

– Radit ćemo na tome da brodogradnja opstane, ali mora opstati na zdravim osnovama, a ne kao što je bilo prije – dodao je. Plenković je izrazio uvjerenje da će se vratiti investicijski rejting ako se nastavi ovakav trend.

– Što se tiče globalnog položaja, možemo biti ponosni – rekao je Plenković. – Ove godine bilježimo deset godina u NATO-u i šest godina u EU. Ciljevi su nam Schengen, sigurne granice i jačanje za uvođenje eura – dodao je.

9.30 sati – Pozdravni govor održao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista koji je rekao da je cilj konferencije bio okupiti misleću Hrvatsku, napraviti mjesto dijaloga, gdje će razgovarati vlast i oporba, sindikati, poslodavci i stručnjaci.

– Nismo stali na prvoj konferenciji. Veliki interes, veliko zanimanje bili su poticaj da svi zajedno krenemo na tematske konferencije. Obećao sam da ćemo pratiti ovu konferenciju, a to i radimo – rekao je Klarić. – Danas, dvije godine poslije – dodao je – manje razgovaramo o prošlosti, a više o budućnosti.

– To je ono što nam svima treba – rekao je Klarić.

Naglasio je da se sve ovo događa u godini kada Večernji list slavi 60. rođendan. Večernji list spreman je u budućnosti mijenjati se i biti bolji i uspješniji.

– Kada nešto tražimo od vas, tražimo to i od sebe samih. Pokrenuli smo veliku digitalnu transformaciju, naši izlagači neće ovdje biti na pozornici i govoriti nego će vam se obratiti preko videozida. Večernji je list prije godinu dana jako krenuo u videosadržaj, a digitalni rekordi dokaz su da smo i mi koji kritiziramo vas i sami spremni promijeniti se – rekao je Klarić.

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo DVIJE GODINE KASNIJE Hrvatska se od tema prošlosti uspjela okrenuti budućnosti

Klarić se osvrnuo i na prosvjed novinara, koji je, kako je rekao, iskaz želje da budemo bolji, da novinarstvo bude kvalitetnije i da oni koji odlučuju o zakonodavstvu razumiju potrebe modernog novinarstva. 

– Da budemo spremni prihvatiti kritiku i kad je dobronamjerna, a ponekad i kad nije dobronamjerna – rekao je Klarić.

– Mi smo nacija koja je opstala na ovom prostoru više od tisuću godina, mi smo nacija koja je bila sposobna iznijeti mnoge ratove, mi smo nacija koja je pobijedila u Domovinskom ratu, mi smo nacija koja i danas ima uspješne pojedince i sportske organizacije, mi smo nacija s manje od četiri milijuna stanovnika koja je bila viceprvak svijeta. U nama ima ponosa i nade. Na nama je – svima zajedno – graditi okvir u kojem će najbolji među nama pokazati najbolje, da nam budu inspiracija i da 2027. našoj djeci ostavimo ponosnu i uspješnu Hrvatsku – poručio je Klarić.

8.30 sati – Kamo ide Hrvatska? Što svatko od nas može učiniti da život u našoj zemlji postane bolji, lakši, jednostavniji? Kako da djeci i unucima ostavimo zemlju blagostanja, zemlju očuvane prirode i zadovoljnih ljudi? Kada je redakcija Večernjeg lista, predvođena glavnim urednikom Draženom Klarićem, prije dvije godine sebi, ali i cijeloj hrvatskoj javnosti postavila ta pitanja, činilo se da smo u “lovu na vjetrenjače''. No, već je i prva konferencija iz serije “Hrvatska kakvu trebamo”, održana 20. ožujka 2017. godine, pokazala da smo na pravom putu, da treba na jednom mjestu okupiti široki krug ljudi: političara, stručnjaka, privrednika... kako bi otvoreno i smjelo razmijenili ideje i mišljenja.

Razgovaralo se tako na konferencijama koje su uslijedile, ali i na panel-diskusijama koje su bile sastavni dio svake konferencije o obrazovanju, poljoprivredi, sigurnosti, brendiranju Hrvatske, hrvatskoj kulturi i znanosti... o demografiji i gorućim problemima poput sve većeg iseljavanja. Letimičan pogled na te teme, ali i na sudionike konferencija, jasno dokazuje da je projekt “Hrvatska kakvu trebamo” bio ne samo potreban nego da je i stigao u pravom trenutku.

Natjecanje Ponos Domovine Zavidno znanje Srednjoškolsko natjecanje Ponos Domovine održava se devetu godinu zaredom

Stoga i danas – dvije godine poslije – na novoj konferenciji propitujemo gdje smo danas, što smo uspjeli promijeniti, ali i gdje su se pojavile nove neuralgične točke društva koje zahtijevaju hitne reakcije. Kao i prije dvije godine, i na ovoj konferenciji nudimo devet stručnih izlaganja i šest panel-diskusija, a i ovog puta na konferenciju stiže državni vrh, brojni znanstvenici, privrednici...

Svima je to nova prilika da još jednom razmisle o budućnosti Hrvatske i svojoj ulozi u njoj. Pomoći im može i misao koju je davno izrekao Walt Disney: “Budućnost nije rezultat odabira jednog od putova koje nudi sadašnjost – ona je mjesto koje je stvoreno najprije u mislima i volji; stvoreno potom u djelovanju.”

Sutra u hotelu Esplanade: Devet stručnih izlaganja i šest panel-diskusija!

Stručnjaci, privrednici i političari propituju najvažnije teme razvoja društva!

PRATITE UŽIVO OD 9.30 h NA PORTALU VEČERNJEG I YOUTUBE KANALU!

Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo"

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Deleted user:

    7500 kn NETTO minimalna plaća a ne prosječna, i onda možemo nešto pričati l!

  • dosadno:

    Fascinantno je baviti se influencerima, karleušama...a onda pozvati one koji su opustošili zemlju da blagoglagolje o prosperitetu.

  • doktorica:

    krenite već jednom,dosta je priče!!!