Hrvatsko društvo i dalje je duboko podijeljeno. Ustaše-partizani, lijevo-desno iz javnog rakursa ne uspijevaju istjerati ni najteže gospodarske teme. Tako su i Jasenovac i Bleiburg, stratišta iz II. svjetskog rata, opet dominantne teme, pogotovo nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Jasenovac otišla na dan proboja logoraša, gotovo u tajnosti, a ne i na središnju komemoraciju, dok u Bleiburg kani otići baš na dan obilježavanja križnog puta.
Je li predsjednica time umanjila žrtve Jasenovca koje su ondje pobijene samo zato što su bile "krive" rase i vjere ili je ispravno odlučila doći u diskreciji jer je, kako kažu u njezinu Uredu, pretpostavila da će se ta obljetnica posve ispolitizirati. K tome, i Savez antifašističkih boraca odbio je njezino pokroviteljstvo nad 70. obljetnicom pobjede nad fašizmom i nacizmom koja će se proslaviti u Lisinskom nakon što je s Pantovčaka maknula Titovu bistu.
Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da je predsjednica ispravno učinila kada je u Jasenovac došla prije komemoracije jer bi njezin dolazak izazvao ponašanje koje ne priliči tom mjestu.
– Vjerojatno bi je izviždali kao i Branka Lustiga. Njezin dolazak u diskreciji bio je državnički potez, ali njen žalosno besadržajni govor nije bio nimalo državnički, nego diplomatski – rekao je Žarko Puhovski. Povjesničar Hrvoje Klasić pak smatra da je predsjednica morala biti u Jasenovcu na službenoj komemoraciji jer je posebno značenje doći tog dana.
– Žrtve jesu žrtve, ali nije isti rang žrtve. U Jasenovcu su ubijeni nevini ljudi jer su bili druge vjere, a u Bleiburgu pripadnici vojske koja se nastavila boriti i nakon kapitulacije Hitlera – rekao je Klasić.
>> I predsjednik Tuđman posjetio je 1996. Jasenovac mimo službene komemoracije
