Po prvi put u Jadranskom moru, istraživači Instituta Plavi svijet i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja označili su satelitskim odašiljačem dobrog dupina. 15. lipnja 2025. označen je dobro poznati mužjak iz lošinjskog arhipelaga imenom Vinko, i to svega nekoliko kilometara od Velog Lošinja. „Dobri dupin Vinko rođen je 2015. godine, a majka mu je dobro nam poznata dupinka Vinka. Zanimljivo je da je samo sa godinu dana prilikom našeg prvog susreta 2016. Vinko veselo skakao uz plovilo, što je ukazivalo na njegovu razigranu narav” kaže Jeroen Hofs iz Instituta Plavi svijet. Od tada Vinka redovito opažamo u Kvarneriću. Lako ga je prepoznati po leđnoj peraji čiji vrh nakon mnogih ozljeda zadobivenih tijekom igre i sukoba s drugim dupinima sada nalikuje udici. „Vinka smo pronašli u skupini sa sedam drugih dobrih dupina (Luca's20, Matija's20, L1410 i njezino mlado, L0813'S22, l0709'222, Ana's21) kako se hrane i druže u blizini otočića Oruda. Bio je vrlo razigran, skakao je i naguravao se s nekoliko drugih dupina, osobito s mladom ženkom Luca's20, s kojom se godinama često druži i igra” dodaje Jeroen. Ubrzo nakon postavljanja odašiljača na Vinkovu peraju, istraživači su primili prvi signal s položajem, što je potvrdilo da odašiljač ispravno radi. „Ostali smo sa skupinom sat vremena nakon označavanja kako bismo promatrali Vinkovo ponašanje i položaj satelitskog odašiljača. Iako je Vinko nakon označavanja bio pomalo suzdržan prema nama, ponašao se sasvim normalno – plivao je sa svojom skupinom, družio se s Luca's20, a svi zajedno polako su se kretali prema sjeveru. Nadamo se da će nam Vinkov odašiljač u narednim danima slati vrijedne podatke,” rekao je doc. dr. sc. Grgur Pleslić, direktor Znanstvenog programa Instituta Plavi svijet.
Kroz svoj poznati istraživački program „Jadranski projekt dupin“, koji traje više od 35 godina, Institut Plavi svijet prati jadranske dupine pomoću foto-identifikacije, prepoznavanja pojedinih jedinki temeljem fotografija leđnih peraja. Iako je ta metoda iznimno učinkovita za identifikaciju pojedinih jedinki, procjenu brojnosti populacije, utvrđivanje sastava skupina i društvenih odnosa, ona ne omogućava prikupljanje detaljnih podataka o načinu korištenja staništa i kretanju dupina. Kako bi dopunio desetljećima prikupljane podatke, Institut Plavi svijet pokrenuo je prvu studiju u Jadranu temeljenu na satelitskoj telemetriji dobrih dupina. Doc. dr. sc. Draško Holcer, muzejski savjetnik iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, voditelj ove studije, objašnjava njezinu važnost: „Ova će studija pružiti prve detaljne uvide u kretanje dobrih dupina u Jadranu. Također, želimo razumjeti njihovo ponašanje noću, područja kretanja pojedinih jedinki, strategije koje koriste prilikom hranjenja te moguće interakcije s ribarstvom. Dobiveni rezultati usmjeravat će naša buduća istraživanja i napore u zaštiti ove vrste. Istraživanje ćemo nastaviti postavljanjem novih satelitskih odašiljača.”
