– Udruga Franak neće nikome davati preporuke da prihvati konverziju, jer ni za koga ne može preuzeti odgovornost. Ja bih prihvatio konverziju čak i da sam se našao u poziciji dužnika koji moraju doplatiti bankama jer razumijem o čemu je riječ. To je matematički izračun, on je smislen, samo je pitanje kakve su se kamatne stope banke primijenile pri izračunima. Svatko će morati za sebe odlučiti što mu je najpovoljnije. Svi moraju biti svjesni da im je ovim otpisano 30% glavnice kredita, a ako ne prihvate konverziju, trebaju znati da će im rate nakon siječnja 2016. godine biti veće do desetak posto, zadrži li se sadašnji tržišni tečaj franka, kazao je Goran Aleksić, jedan od osnivača Udruge Franak.
Različite kamate u istoj banci
Udruga će, kaže Aleksić, pokušati objasniti dužnicima kako su se našli u poziciji da nakon konverzije plaćaju veće rate kredita, a od banaka će tražiti da im obračunaju fiksnu maržu. Prema izračunima koji su dostavljeni dužnicima i objašnjenjima iz banaka, eurski su krediti 2005. bili oko tri postotna poena skuplji od kredita u francima, a kod ljudi koji su imali povoljnije kreditne uvjete, kao što su mladi, zaposlenici banaka, zaposlenici tvrtki koje imaju posebne ugovore s bankama, razlika je još i veća. Prema podacima koje je predočila Udruga Kreda proizlazi da su jedne te iste banke obračunavale različite kamatne stope za svoje klijente. Nekima je kao startna kamata za razdoblje od 2002. do 2007. uzeto 6,1%, a drugima u istoj toj banci čak 8,40%. Prema podacima iz banaka konverzija je pokazala da je kredit preplatilo 60 posto dužnika, a preostalih 40 posto, tj. 22 tisuće dužnika u CHF, dosad je platilo manje nego da su u startu uzeli eurski kredit.
I ministru su kamate čudne
Jučer je ministar financija Boris Lalovac predao guverneru HNB-a primjedbe dužnika, a HNB će danas izaći s priopćenjem u kojem će objasniti mogućnosti HNB-a kao supervizora. Oni su dosad utjecali na ispravljanje nekih tehničkih nedoumica, no kad je riječ o kamatama, te se stope mogu osporavati samo privatnim tužbama dužnika. Lalovac je prije sastanka kazao kako ima dojam da banke i dalje pokušavaju loviti u mutnom. I njemu su čudne različite kamatne stope u istom razdoblju. HNB je isposlovao kod banaka da povuku anekse koji su spominjali mogućnost poništavanja konverzije u slučaju da Ustavni sud sruši zakon, a javila se i Erste banka koja je potvrdila da će promijeniti sadržaj aneksa. Za dužnike kod kojih je nastala dodatna obveza prema banci, većina razlike odnosi se na razdoblje od 2005. do 2011., jer su tada obveze dužnika u eurima bile veće od obveza dužnika u CHF, neovisno o promjeni tečaja franka.
>> Lalovac: Sretan sam kao dijete, ljudi će odahnuti
>> Udruga Kreda: Konverzija kredita nije transparentna ni sukladna zakonu
