Naslovnica Vijesti Hrvatska

Protiv Jelene Brajše nemoćan i Bozanić

20. lipnja 2005. u 19:51 7 prikaza

Jelena Brajša, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, osoba je s najduljim stažom provedenim na vodećemu mjestu neke institucije. Na čelo zagrebačkoga Caritasa došla je, naime, 1966., prije 39 godina!

Rođena 1935., od 1958. do 1962. u Beču je studirala socijalni rad i katehizam, a zatim se u Parizu i Lurdu dodatno usavršavala. Tadašnjemu zagrebačkom nadbiskupu dr. Franji Šeperu ponudila se 1966. za službu u Crkvi. On joj je predložio organiziranje Caritasa ili predavanje vjeronauka, a ona je izabrala Caritas.

Jedna od glavnih odrednica za budući rad bio je 29. lipnja 1969., kada je trudnica pokucala na Caritasova vrata, te 8. srpnja iste godine, kada je pred vratima pronašla napušteno dijete.

Rad s djecom
Rad s djecom ponajviše je obilježio njezin rad, pa je do danas Caritas zbrinuo oko 4300 djece. Zagrebački Caritas, u kojemu radi oko 260 djelatnika, trenutačno ima 33 kuće i ustanove u kojima je smješteno oko 400 djece te 200 odraslih.

Privatno, J. Brajša je posvojila četvero djece koja nose njezino prezime, a najstariji od njih je Tomislav koji je poznati glazbenik i pjevač. Uz njih je još primila troje djece k sebi koje službeno nije usvojila. Manje je poznato da je ona i dugogodišnja predsjednica Humanitarne mreže Hrvatske.

S druge strane, vrlo je autoritativna osoba, pa u Caritasu sama donosi sve odluke i ništa se ne događa bez njezina znanja. Štoviše, o njezinu radu gotovo ništa ne znaju ni njezini formalno nadređeni, na čelu s kardinalom Josipom Bozanićem.

"Teta Jelena"
Svi je u Caritasu zovu "teta Jelena" iako su mnogi nezadovoljni njezinim načinom rada i ophođenjem sa zaposlenicima. Nema menadžerske sposobnosti, što je s vremenom sve više dolazilo do izražaja, a usto joj je prošle godine narušeno i zdravlje, nakon što joj je operiran tumor u glavi.

Još za doba pokojnog kardinala Franje Kuharića bilo je pokušaja da je se zamijeni, ali bez uspjeha. To do danas nije uspio učiniti ni kardinal Bozanić. Njezina osobnost, karizma, veze, ali i poznavanje nekih kaptolskih "tajni" do danas su je održale na čelu Caritasa.


Šest nagrada i priznanja

Medalju "Albert Schweitzer" dobila je 1992., a 1993. Nagradu Grada Zagreba. Iste je godine u Beču primila nagradu "Dr. Kurt Waldheim" za zasluge na području rješavanja sukoba. Hrvatska akademska udruga dodijelila joj je 1999. priznanje "Osoba dijaloga-osoba godine", a 2000. proglašena je humanisticom svijeta. Zlatnu povelju mira i humanizma dodijelila joj je Internacionalna liga humanista koja okuplja 35 tisuća ljudi iz cijelog svijeta, a osnovana je 1974. na poticaj akademika Ivana Supeka.