Naslovnica Vijesti Hrvatska

Od zlatne ravnice ostala je napuštena livada

Centar za mirovne studije proveo je istraživanje Geometar nejednakosti u kojem su obradili i regionalne razlike u RH
28. listopada 2016. u 07:10 99 komentara 19476 prikaza
Privatizacija, uz rat, uništila je slavonsku industriju, a uvozni lobi poljoprivredu
Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Slavonija je prije rata bila jedna od najbogatijih regija, a Vukovar među najbogatijim gradovima u bivšoj državi. Danas su ta regija koja bi mogla hraniti pola Europe i grad u kojem su tvornice nekad zapošljavala na desetke tisuća ljudi najsiromašniji u Hrvatskoj. Zbog nebrige svih hrvatskih Vlada dosad, iz Zlatne ravnice se ljudi sve više iseljavaju, a oni koji ostaju teže dolaze do posla nego u drugim dijelovima Lijepe Naše. Vrtić je slavonskoj djeci nedostižniji nego njihovim vršnjacima iz ostatka Hrvatske kao i odlazak na fakultet kad odrastu.

Svaki treći siromašan

Da Slavonija odumire, potvrdilo je i istraživanje Geometar nejednakosti u Hrvatskoj koje je proveo Centar za mirovne studije. Prema tom istraživanju, najviše je siromašnih u Hrvatskoj u pet slavonskih županija. Gledajući stopu rizika od siromaštva po prihodovnoj metodi, svaki je treći Slavonac siromašan. Hrvatska stopa rizika siromaštva po toj metodi je 20 posto, što znači da svaki peti Hrvat ima na raspolaganju manje od 60 posto prosječnog dohotka po kućanstvu – 2000 kuna mjesečno. Dok je primjerice u Brodsko-posavskoj županiji stopa rizika od siromaštva čak 35,9 posto, u Zagrebu ona iznosi 9,8 posto. Četiri od pet slavonskih županija (Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska), imaju najmanji BDP po stanovniku u Hrvatskoj – nešto više do 40.000 kuna, dok u Zagrebu on iznosi gotovo 140.000 kuna, a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji nešto manje do 100.000 kuna.

Od sedam županija s najvećom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj, pet ih je slavonskih. Dok je u Zagrebu nezaposleno 10 posto stanovnika, u slavonskim županijama taj postotak je do 30 posto u Požeško-slavonskoj do gotovo 45 posto u Virovitičko-podravskoj. Porazni su podaci i o obrazovnoj strukturi stanovnika Slavonije. Tako, primjerice, samo 22 posto djece u dobi od tri do pet godina u Brodsko-posavskoj županiji ide u vrtić. Slična je situacija i u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško slavonskoj, a nešto bolja u Osječko-baranjskoj županiji. U Zagrebu pak 91 posto klinaca od tri do pet godina ide u vrtić, a velikim postotkom vrtićke djece mogu se pohvaliti i u jadranskim županijama. U CMS-u ističu da pohađanje vrtića u dobi od tri do pet godina čini ključnu razliku u kasnijem uspjehu u školi. A tri od pet županija s najgorom obrazovnom strukturom upravo su slavonske. Tako, primjerice, u Virovitičko-podravskoj 48 posto stanovništva nema školu ili je s nedovršenom osnovnom školom ili ima samo osnovnu školu, a samo osam posto je visokoobrazovanih. U Zagrebu je pak 29 posto onih s fakultetom, a 19 posto bez škole i s osnovnom školom.

Tržišni principi

DKS_56134191 POSEBNA PONUDA VECERNJI LIST 16.03.2016., Djakovo - Zbog velikog odlaska ljudi iz Slavonije rasprodaje se veliki broj nekretnina. Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL 'nitko ne vodi brigu' Slavonija na rasprodaji: 'Mladi odlaze, mirovine su male za režije, pa i ja prodajem i stan i kuću' Ukupno 250 milijuna eura jeftinih kredita na raspolaganju je raznim poduzetnicima od 1. 10. KREDIT 'Iz Iloka se više neće morati odlaziti, a plaće u Trikou skočit će na 800 eura'

Sandra Benčić iz CMS-a, koja je uz Maju Pleić provela istraživanje, kaže da, ako Slavoniju uspoređujemo sa Zagrebom, onda je tu problem u centraliziranosti institucija zbog kojih onda glavni grad krade visokoobrazovanu snagu od drugih županija. A onda one vuku i privatni sektor. Usto, velike su i nejednakosti između Slavonije i jadranskih županija, ponajprije Primorsko-goranske i Istarske.

– Ključna je obrazovna baza. Ako je ona većim dijelom niskoobrazovana, onda je automatski velika i nezaposlenost ili su poslovi manje plaćeni – objašnjava Benčić. Usto, jadranske su županije razvijenije i jer imaju turizam. Benčić smatra da je do propadanja Slavonije došlo dijelom zbog rata, ali da je za to kriva i problematična privatizacija zbog koje industrija u toj regiji propala, a izgubila se i povezanost poljoprivrede s prehrambenom i pratećom industrijom.

Poljoprivreda se prepustila tržišnim principima i favorizira se uvozni lobi. Ona smatra da se Slavoniji može pomoći osnivanjem Fonda solidarnosti preko kojeg bi se ulagalo u ljude, infrastrukturu i ekonomiju poduzetništva.

>> Demografska pustoš u Slavoniji: Investicijama i porezima vratiti stanovništvo

Malo je bogatih koji žele investirati

Sav novac slijeva se u Zagreb, iz metropole se upravlja novcem. Svaki ministar i saborski zastupnik razvijat će svoj rodni kraj i svoju regiju, a iz Slavonije ih je tek nekoliko. Nijedan Dalmatinac neće ulagati u Slavonski Brod, pa stoga ne treba čuditi što su Zagreb i Istra pet puta razvijeniji od nas – kaže Muhamed Salčinović, umirovljeni doktor ekonomskih znanosti iz Slavonskog Broda. Razloge propadanja Slavonije treba potražiti i u odljevu mladih i zastrašujućem padu nataliteta. Mladi će ostati jedino ako im se omogući zapošljavanje. Ljudi ne rade, a i oni koji rade imaju sramotno male plaće.

– U Brodu danas rade samo tri male tvrtke na prostoru nekadašnjeg Đure Đakovića. Brojna su velika poduzeća propala. Gomilaju se jedino banke, na brodskom ih je području 20-ak – ističe Salčinović i dodaje da je poražavajuće da se školovani ljudi zapošljavaju u bankama zato što su tamo dobre plaće. Slavoniji trebaju ekonomisti, pravnici i inženjeri koji će se prihvatiti posla, otvoriti tvrtke i omogućiti mladima da se zaposle. Tvrtke ne gradi država, nego bogati ljudi koji su spremni investirati, a takvih je malo. I oni koji imaju novca jako su oprezni jer nameti su toliki da jednostavno ne mogu opstati. Nameti su prisutni i u drugim regijama, ali tamo, kaže, privatni poduzetnici imaju bolji oslonac. Po njemu, poduzetnici koji zaposle nove radnike barem godinu dana ne bi trebali plaćati ništa osim doprinosa. (Vedran Balen)

U glavama su nam ostaci komunizma

Teška situacija u Slavoniji, koja je nekada bila žitnica Hrvatske i bivše države i područje koje se snažno naseljavalo radi industrije, nije počela s ratom ili poslije rata. Tvrdi to voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Vukovaru Dražen Živić podsjećajući kako su prvi demografski problemi započeli još 60-ih godina prošloga stoljeća.

– Kada se govori o Slavoniji i sadašnjem stanju, nikako se ne može zanemariti nastala šteta u Domovinskom ratu. Uz to, imali smo i razne politike, agrarne reforme, privatizaciju i druge stvari koje su otežavale situaciju i dovele do ovoga gdje je Slavonija danas – kaže Živić. Dodaje i kako veliki problem predstavlja i centralizirana politika koja se vodi tako da politička i druga moć ne odlazi daleko od Zagreba, ali i regionalnih centara. Samim tim floskula o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske ostaje samo mrtvo slovo na papiru.

– Zato nam se i događa da uvozimo jaja, meso ili povrće iako i sami to možemo proizvesti. Kao društvo, u glavama, i dalje imamo puno ostavštine komunizma tako da se mnogi i dalje drže one da ih se ne može malo platiti koliko oni mogu malo raditi – rekao je Živić.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava traži hitnu reakciju Vlade kako bi se grad spasio i pokrenuo u pravom smjeru.

– Mi nismo mogli sami obnoviti kuće, zgrade, infrastrukturu… Stoga ja krivim hrvatske Vlade, a onda neka Vlada od vlade Srbije zahtijeva isplatu ratne štete – rekao je Penava. (Branimir Bradarić)

Elipso

  • PraviPlavi:

    slavoniju su prvenstveno unistili nasi saborski zastupnici ciji je osnovni cilj bio osobni probitak nego da lupe sakom o stol i kazu svom stranackom sefu 'necete razbojnici'. Niko od njih se nije iskazao za svoju regiju dok hdssb opet vuce ... prikaži još! sve u osijek sto nam je jos gore rijesenje.

  • Avatar plejer_as
    plejer_as:

    Slavoniju može samo spasiti poljoprivreda, stočarstvo i šumarstvo te prerađivačka industrija. Nikakav turizam, tvornice cipela i dani sjećanja. Uvozom hrane se bave određene grupe ljudi kojima je cilj da Slavonija odumire. Sječom šuma se isto taki bave a nit su ... prikaži još!u sadili hrastove nit ih sade a drvna industrija u Slavoniji je jadna zato jer balvani idu van. Od turizma je moguć samo lovni turizam, zato jer po zimi nema komaraca a to šta je nekima zinila guzica na kruzere koji plove Dunavom pa čak i cijelu Hrvatsku traže obnovit rupe na Vodotornju ne bi li privukli strane turiste, odgovor je - koga to uopće zanima ... osim za dane sjećanja

  • vorda400:

    Smijali su se starom Pankreticu u saboru kad je govorio o ovome dok je tadasnja vlada i ekipa 10% uvozila na tone ajde pametni ljudi zapitajte se zasto je todoricev menađer ministar financija u vladi? Jel se uopce zna koliko ... prikaži još! agrokor ima zemlje po slavoniji i sad ova porrzna reforma nije da se naplati dug od govnara nego da jos oporezuju radnog covjeka koji ima familiju a menađer ekipa budu dobili najvise nije samo slavonija gotova sve to polako ide kvragu kakav narod takva vlada

Message