Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 66
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROPADANJE SLAVONIJE

Od zlatne ravnice ostala je napuštena livada

Privatizacija, uz rat, uništila je slavonsku industriju, a uvozni lobi poljoprivredu
Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
1/3
28.10.2016.
u 07:10

Centar za mirovne studije proveo je istraživanje Geometar nejednakosti u kojem su obradili i regionalne razlike u RH

Slavonija je prije rata bila jedna od najbogatijih regija, a Vukovar među najbogatijim gradovima u bivšoj državi. Danas su ta regija koja bi mogla hraniti pola Europe i grad u kojem su tvornice nekad zapošljavala na desetke tisuća ljudi najsiromašniji u Hrvatskoj. Zbog nebrige svih hrvatskih Vlada dosad, iz Zlatne ravnice se ljudi sve više iseljavaju, a oni koji ostaju teže dolaze do posla nego u drugim dijelovima Lijepe Naše. Vrtić je slavonskoj djeci nedostižniji nego njihovim vršnjacima iz ostatka Hrvatske kao i odlazak na fakultet kad odrastu.

Svaki treći siromašan

Da Slavonija odumire, potvrdilo je i istraživanje Geometar nejednakosti u Hrvatskoj koje je proveo Centar za mirovne studije. Prema tom istraživanju, najviše je siromašnih u Hrvatskoj u pet slavonskih županija. Gledajući stopu rizika od siromaštva po prihodovnoj metodi, svaki je treći Slavonac siromašan. Hrvatska stopa rizika siromaštva po toj metodi je 20 posto, što znači da svaki peti Hrvat ima na raspolaganju manje od 60 posto prosječnog dohotka po kućanstvu – 2000 kuna mjesečno. Dok je primjerice u Brodsko-posavskoj županiji stopa rizika od siromaštva čak 35,9 posto, u Zagrebu ona iznosi 9,8 posto. Četiri od pet slavonskih županija (Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska), imaju najmanji BDP po stanovniku u Hrvatskoj – nešto više do 40.000 kuna, dok u Zagrebu on iznosi gotovo 140.000 kuna, a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji nešto manje do 100.000 kuna.

Od sedam županija s najvećom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj, pet ih je slavonskih. Dok je u Zagrebu nezaposleno 10 posto stanovnika, u slavonskim županijama taj postotak je do 30 posto u Požeško-slavonskoj do gotovo 45 posto u Virovitičko-podravskoj. Porazni su podaci i o obrazovnoj strukturi stanovnika Slavonije. Tako, primjerice, samo 22 posto djece u dobi od tri do pet godina u Brodsko-posavskoj županiji ide u vrtić. Slična je situacija i u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško slavonskoj, a nešto bolja u Osječko-baranjskoj županiji. U Zagrebu pak 91 posto klinaca od tri do pet godina ide u vrtić, a velikim postotkom vrtićke djece mogu se pohvaliti i u jadranskim županijama. U CMS-u ističu da pohađanje vrtića u dobi od tri do pet godina čini ključnu razliku u kasnijem uspjehu u školi. A tri od pet županija s najgorom obrazovnom strukturom upravo su slavonske. Tako, primjerice, u Virovitičko-podravskoj 48 posto stanovništva nema školu ili je s nedovršenom osnovnom školom ili ima samo osnovnu školu, a samo osam posto je visokoobrazovanih. U Zagrebu je pak 29 posto onih s fakultetom, a 19 posto bez škole i s osnovnom školom.

Tržišni principi

Sandra Benčić iz CMS-a, koja je uz Maju Pleić provela istraživanje, kaže da, ako Slavoniju uspoređujemo sa Zagrebom, onda je tu problem u centraliziranosti institucija zbog kojih onda glavni grad krade visokoobrazovanu snagu od drugih županija. A onda one vuku i privatni sektor. Usto, velike su i nejednakosti između Slavonije i jadranskih županija, ponajprije Primorsko-goranske i Istarske.

– Ključna je obrazovna baza. Ako je ona većim dijelom niskoobrazovana, onda je automatski velika i nezaposlenost ili su poslovi manje plaćeni – objašnjava Benčić. Usto, jadranske su županije razvijenije i jer imaju turizam. Benčić smatra da je do propadanja Slavonije došlo dijelom zbog rata, ali da je za to kriva i problematična privatizacija zbog koje industrija u toj regiji propala, a izgubila se i povezanost poljoprivrede s prehrambenom i pratećom industrijom.

Poljoprivreda se prepustila tržišnim principima i favorizira se uvozni lobi. Ona smatra da se Slavoniji može pomoći osnivanjem Fonda solidarnosti preko kojeg bi se ulagalo u ljude, infrastrukturu i ekonomiju poduzetništva.

>> Demografska pustoš u Slavoniji: Investicijama i porezima vratiti stanovništvo

Komentara 99

PR
PraviPlavi
07:58 28.10.2016.

slavoniju su prvenstveno unistili nasi saborski zastupnici ciji je osnovni cilj bio osobni probitak nego da lupe sakom o stol i kazu svom stranackom sefu 'necete razbojnici'. Niko od njih se nije iskazao za svoju regiju dok hdssb opet vuce sve u osijek sto nam je jos gore rijesenje.

Avatar plejer_as
plejer_as
08:21 28.10.2016.

Slavoniju može samo spasiti poljoprivreda, stočarstvo i šumarstvo te prerađivačka industrija. Nikakav turizam, tvornice cipela i dani sjećanja. Uvozom hrane se bave određene grupe ljudi kojima je cilj da Slavonija odumire. Sječom šuma se isto taki bave a nit suu sadili hrastove nit ih sade a drvna industrija u Slavoniji je jadna zato jer balvani idu van. Od turizma je moguć samo lovni turizam, zato jer po zimi nema komaraca a to šta je nekima zinila guzica na kruzere koji plove Dunavom pa čak i cijelu Hrvatsku traže obnovit rupe na Vodotornju ne bi li privukli strane turiste, odgovor je - koga to uopće zanima ... osim za dane sjećanja

VO
vorda400
07:36 28.10.2016.

Smijali su se starom Pankreticu u saboru kad je govorio o ovome dok je tadasnja vlada i ekipa 10% uvozila na tone ajde pametni ljudi zapitajte se zasto je todoricev menađer ministar financija u vladi? Jel se uopce zna koliko agrokor ima zemlje po slavoniji i sad ova porrzna reforma nije da se naplati dug od govnara nego da jos oporezuju radnog covjeka koji ima familiju a menađer ekipa budu dobili najvise nije samo slavonija gotova sve to polako ide kvragu kakav narod takva vlada

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije