Njihovu prijavu objavljujemo u cijelosti:
"Predmet: Prijava protiv predsjednice Općinskog suda u Zadru Marije Knez radi:
I. Dovođenja u pitanje urednog funkcioniranje Općinskog suda u Zadru i ostvarivanja ustavnih prava i sloboda građana
II. Narušavanja neovisnosti sudstva
III. Osnovane sumnje u šikanozno i diskriminirajuće postupanje u odnosu na suce Općinskog suda u Zadru, a u svezi prijedloga I. Izmjene Godišnjeg rasporeda poslova od 20. veljače 2026.
Prijedlogom I. Izmjene godišnjeg rasporeda poslova Općinskog suda u Zadru od dana 20. veljače 2026. predsjednica suda Marija Knez je bez ikakvog opravdanog razloga, šikanozno i diskriminirajuće bez pitanja ili privole:
Ivu Abfal – dugogodišnju sutkinju parničnog odjela rasporedila na ovršni odjel na kojem nikada nije radila,
Nediljku Dereta – dugogodišnju sutkinju prekršajnog odjela rasporedila na parnični odjel,
Davora Dubravicu – dugogodišnjeg suca kaznenog odjela, zamjenika predsjednika suda i glasnogovornika suda, rasporedila u Stalnu službu u Biogradu na moru na rad na prekršajnim predmetima,
Nikolinu Grancarić – dugogodišnju sudsku savjetnicu, predsjednicu i sutkinju ovršnog, ostavinskog i izvanparničnog odjela rasporedila na parnični odjel na kojem nikada nije radila,
Mitru Meštrović – dugogodišnju sutkinju kaznenog odjela rasporedila u Stalnu službu u Benkovcu na rad na prekršajnim predmetima,
Anu Mišlov – dugogodišnju sutkinja na parničnom i zemljišnoknjižnom odjelu, predsjednicu zemljišnoknjižnog odjela rasporedila u Stalnu službu u Biogradu na moru
Jadranku Nižić – Peroš, dugogodišnju sutkinju parničnog odjela rasporedila u Stalnu službu u Pagu na rad na prekršajnim predmetima,
Danijelu Števanja – dugogodišnju sudsku savjetnicu i sutkinju ovršnog odjela rasporedila na rad na parnični odjel u Stalnoj službi u Benkovcu, na kojem nikada nije radila,
Jasnu Baričević – dugogodišnju sutkinja na izvanparničnom odjelu rasporedila na parnični odjel,
Nevu Lukin – dugogodišnju sutkinju na parničnom odjelu rasporedila je na ovršni odjel, na kojem nikada nije radila kao sutkinja,
Također je:
Nikolu Bilana – suca koji je raspoređen na kazneni odjel prije 8 mjeseci rasporedila na parnični odjel, na kojem nikada nije radio,
Božanu Mihalj – sutkinju na parničnom i zemljišnoknjižnom odjelu rasporedila na parnični odjel Stalne službe u Benkovcu,
Luku Smoljana – parničnog suca u Stalnoj službi u Benkovcu rasporedila u Zadar na izvanparnični odjel, na kojem nikada nije radio.
Ivu Brakus Marin – sutkinju ovršnoj odjela rasporedila na parnični odjel, na kojem nikada nije radila kao sutkinja,
Helenu Štuc – novoimenovanu sutkinju ovršnog odjela rasporedila na prekršajni odjel i zemljišnoknjižni odjel, odnosno na mjesto predsjednice prekršajnog odjela iako nikad u karijeri nije radila na prekršajnim predmetima (stupila na sudačku dužnost 1. siječnja 2026.)
Anteu Barešić Lukić – novoimenovanu sutkinju parničnog odjela rasporedila kao predsjednicu zemljišnoknjižnog odjela
Josipa Duševića – posljednjih šest mjeseci suca prekršajnog odjela a prije tog od imenovanja 2023. suca parničnog odjela, koji nikada nije radio na kaznenim predmetima rasporedila na mjesto suca i predsjednika kaznenog odjela i zamjenika predsjednika suda te glasnogovornika.
Znači, 17 sudaca od ukupno 47 sudaca Općinskog suda u Zadru, koji trenutno obnašaju sudačku dužnost, od čega najmanje 10 sudaca bez ikakvog razgovora i bez privole – rasporedila na druge odjela.
Od trenutka objave I. Izmjene GRP-a navedenih 17 sudaca će morati prestati s radom na svim predmetima u dosadašnjem zaduženju, a radi se o oko 6.000 predmeta. Sva zakazana ročišta u tim predmetima se neće održati i morat će se otkazati. Nakon otkazivanja zakazanih ročišta predmeti će se raspoređivati drugim sucima koji će ih dobiti u zaduženja, a dobrim dijelom se radi o sucima koji su raspoređeni na vrstu predmeta na kojima nikad ranije nisu radili. Tek nakon upoznavanja s novom materijom, suci koji su dobili predmete će moći zakazati ročišta na kojima će postupci morati krenuti ispočetka. Za uspješno ovladavanje materijom na kojoj dotad nisu radili i stjecanje znanja u novom području, sucima će trebati mjeseci ako ne i godina.
Osim što su premješteni suci, premještaju se i sudski službenici, višegodišnji uspješni voditelji sudskih pisarnica, a što će dodatno usporiti rad suda.
Potpuno je jasno kakav će poremećaj u radu suda izazvati ovakva odluka a na štetu ustavnog prava stranaka na brz i učinkovit sudski postupak. Ustav Republike Hrvatske čl. 29. st. 1. „Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.“
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čl. 6. st. 1. „Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj.“
Svojom odlukom predsjednica suda Marija Knez je dovela u pitanje uredno funkcioniranje Općinskog suda u Zadru i ostvarivanje ustavnih prava i sloboda građana.
Od naprijed navedenih 17 sudaca, najmanje 10 sudaca je bez privole raspoređeno na druge odjele. Samo su od strane predsjednice obaviješteni da će biti na novim odjelima i da o tome „nema rasprave“, a dio sudaca nije niti obaviješten nego su odluku od svom prerasporedu doznali kad je elektroničkim putem svim sucima poslan prijedlog I. izmjene GRP-a.
Ustav Republike Hrvatske, čl. 120. st. 6. „Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom.“
Uspostavljeni standardi međunarodnih organizacija i sudova kojih je Republika Hrvatska član jasno propisuju zaštitu sudaca od premještaja kao standarda neovisnosti sudstva, primjenjujući pritom zaštitu od premještaja ne samo na situacije premještaja između sudova već i unutar istog suda.
Europski sud za ljudska prava, presuda Biliński protiv Poljske (13278/20) od 15. siječnja 2026. „Zaštita neovisnosti sudstva zahtijeva istu razinu zaštitnih mjera protiv prisilnih premještaja članova sudstva, kako za premještaje između dva odjela istog suda koji se bave različitim područjem prava, tako i za premještaje između različitih sudova “ (stavak 69.).
Varšavske preporuke iz 2023. o sudačkoj neovisnosti i odgovornosti donesene u sklopu aktivnosti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) govore između ostalog i o nesmjenjivosti sudaca (v. točke 32. do 36).
„34. Uvjeti i postupci premještaja suca trebaju biti regulirani primarnim zakonom kako bi se suce zaštitilo od premještaja kao oblika skrivene ili neformalne sankcije.
„35. Suci bi se trebali premještati unutar ili između sudova samo uz njihov slobodno dani pristanak, uz iznimku privremenih upućivanja, koja bi se trebala koristiti samo u iznimnim okolnostima. Kako bi se spriječila percepcija nepotizma, korupcije ili drugog neprimjerenog utjecaja, premještaj sudaca unutar suda ili između sudova trebao bi se provoditi kroz postupak podnošenja zahtjeva u kojem su kriteriji za premještaj izričito navedeni, a tijelo nadležno za odlučivanje o premještaju jasno daje i pravno utemeljeno obrazloženje za prijenos ili uskraćivanje istog. To uključuje i premještaje sudaca za potrebe upravljanja ljudskim resursima.“
„36. Iako bi predsjednici sudova trebali imati fleksibilnost interno premještati suce na drugu sudačku dužnost jednakog statusa i jednakog mandata, oni to moraju činiti zakonito, pošteno i transparentno. Svaki takav premještaj trebao bi se izvršiti samo uz puni pismeni pristanak suca koji se premješta. (Vidi preporuku 35).“
Svaka odluka o premještaju sudaca je iznimno osjetljiva i može utjecati na stvaranje dojma o sudačkoj neovisnosti a premještaj ovoliko velikog broja sudaca bez njihove suglasnosti, bez jasnih i provjerljivih kriterija, predstavlja ozbiljno upozorenje za stanje sudske neovisnosti.
Iz prijedloga I. Izmjene GRP -a razvidno je predsjednica suda promjene opravdava potrebama posla ali za takvu promjenu u GRP-u nisu dani nikakvi razlozi. Obrazloženje da je riječ o potrebama posla je samovoljno (proizvoljno, arbitrarno) jer odluci nije prethodio nikakav objektivan pokazatelj organizacijske potrebe, odluka nije praćena analizom opterećenosti odjela niti analize rada sudaca, i izostalo je bilo kakvo valjano obrazloženje zašto bi upravo premješteni suci trebali raditi na novim poslovima.
Osporenom odlukom smo bez prethodnog savjetovanja, bez suglasnosti i bez dostatnog obrazloženja premješteni na drugi odjel ili u Stalnu službu. S obzirom na okolnosti koje su prethodile donošenju odluke, a posebno činjenicu da se za isključivo redom iskusne suce na svojim dotadašnjim odjelima kreiraju nova, dotad nepostojeća mjesta na drugim odjelima u stalnim službama, postoji osnovana sumnja da predmetni raspored nema nikakvu organizacijsku svrhu, već predstavlja represivnu mjeru i oblik profesionalne odmazde.
Odluka suda Europske unije C-487/19 „Prema mišljenju Suda, premještaj bez suglasnosti suca u drugi sud ili između dva odjela istog suda potencijalno je u stanju narušiti načela nesmjenjivosti sudaca i neovisnosti sudaca. Takvi prijenosi mogu predstavljati način vršenja kontrole nad sadržajem sudskih odluka jer vjerojatno ne samo da će utjecati na opseg predmeta koji se dodjeljuju sucima i vođenje predmeta koji su im povjereni, već će imati i značajne posljedice na život i karijeru tih osoba i, prema tome, imati učinke slične onima stegovne kazne. U tom kontekstu, Sud navodi da zahtjev za neovisnošću sudaca znači da pravila koja se primjenjuju na premještaj bez pristanka takvih sudaca predstavljaju, poput pravila koja uređuju stegovna pitanja, posebno potrebna jamstva za sprječavanje bilo kakvog rizika da ta neovisnost bude ugrožena izravne ili neizravne vanjske intervencije.“
Kada se institut rasporeda koristi kao sredstvo discipliniranja suca izvan zakonom propisanog disciplinskog postupka, dolazi do zlouporabe ovlasti. Prema praksi Sud Europske unije, sudac mora biti zaštićen od mjera koje, iako formalno organizacijske naravi, u stvarnosti imaju represivan karakter ili mogu stvoriti dojam pritiska na njegov profesionalni integritet. Čak i sama percepcija da je mjera poduzeta kao odgovor na profesionalno postupanje suca dovoljna je da se dovede u pitanje institucionalna neovisnost.
Neovisnost suca podrazumijeva zaštitu ne samo od vanjskih utjecaja, već i od unutarnjih hijerarhijskih pritisaka.
Odluka Suda Europske unije C-64/16 „Pojam neovisnosti osobito znači da predmetno tijelo svoje sudske funkcije izvršava posve samostalno, a da se pritom ni u kojem pogledu ne nalazi u hijerarhijskom ili podređenom odnosu i da ne prima naloge ili upute ikoje vrste te da je tako zaštićeno od vanjskih utjecaja ili pritisaka koji mogu ugroziti neovisnu prosudbu njihovih članova i utjecati na njihove odluke“.
Premještaj na drugi odjel mijenja našu profesionalnu specijalizaciju, utječe na našu stručnu reputaciju i mogućnost napredovanja te ima sigurno negativne posljedice na kontinuitet rada u predmetima. Ako su postojale organizacijske potrebe, mogle su se riješiti i drugim mjerama (privremena preraspodjela predmeta, ravnomjernija raspodjela opterećenja, savjetovanje sa sucima). Izostanak razmatranja takvih mogućnosti potvrđuje nerazmjernost mjere.
Naglašavamo:
• sudac mora biti zaštićen od premještaja koji može djelovati kao sankcija,
• organizacija rada suda ne može biti paravan za mjere koje zadiru u profesionalni integritet,
• izostanak transparentnosti dodatno produbljuje sumnju u legitimnost odluka.
Zaštita sudske neovisnosti nije pitanje interesa pojedinaca, već obrane ustavnog poretka i prava svakog građanina na pošteno suđenje.
Svi suci, podnositelji prigovora smo uredno obavljali svoju dužnost i ispunili okvirna mjerila kroz čitavo vrijeme izvršavanja svoje sudačke obveze.
Obzirom na sadržaj prijedloga I. Izmjene GRP se sam po sebi nameće zaključak da je odluka ishitrena, osvetnička i šikanozna te demonstrira osobnu netrpeljivost (tzv „individualni terorizam“) i usmjerena je na podcjenjivanju našeg sudačkog rada kao sudaca iz posve iracionalnih razloga.
Pozadina i po našem dubokom uvjerenju i krajnja svrha izmjene GRP-a je kažnjavanje svih sudaca koji su se zamjerili ranijem predsjedniku suda Mariju Pešiću tijekom njegovog nedovršenog predsjedničkog mandata. Kako je poznato Mario Pešić je odlukom DSV suspendiran s mjesta suca i razriješen s mjesta predsjednika Općinskog suda u Zadru budući je protiv njega USKOK podignuo optužnicu zbog kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Također javno je poznato da su predsjednica suda Marija Knez i suspendirani predsjednik Mario Pešić, iznimno bliski prijatelji, da joj je bio i mentor, te da se u kaznenom postupku koji se po USKOK-ovoj optužnici vodi protiv njega, predsjednica Marija Knez pojavila kao ključni svjedok obrane.
Neupućenom promatraču se ovo može činiti kao potpuno bizaran razlog za izmjene GRP-a i suprotan svemu što normalno pravosuđe zastupa, međutim svima na Općinskom sudu u Zadru je potpuno jasno čiji rukopis stoji iza ovakvog prijedloga.
Nevjerojatna je slučajnost da se bez suglasnosti na druge odjele prebacuju upravo suci koji su se na bilo koji način zamjerili ranijem predsjedniku suda Mariju Pešiću ili suprotstavili u njegovoj samovolji u upravljanju sudom. Isto takva slučajnost je da se na čelne pozicije suda i predsjednike sudskih odjela imenuju tri suca iz najbližeg kruga suspendiranog predsjednika od kojih neki nemaju niti dana staža na odjelima na kojima trebaju biti predsjednici. Naravno da se ne radi ni o kakvoj slučajnosti, već je nedvojbeno da se radi o organiziranoj odmazdi.
Bitno je istaknuti da su kao specijalne mete odabrani najiskusniji suci na sudu koji imaju izvrsne radne rezultate, za koje je smišljena posebna kazna premještaja u stalne službe van sjedišta suda na dosad nepostojeća radna mjesta koja se za njih osnivaju. S ovim se svim mlađim sucima želi poslati jasna poruka što će im se dogoditi ukoliko ne budu pokorni i poslušni. Ovo je klasična situacija opisana u presudama Europskog suda za ljudska prava, koje taj sud naziv zastrašujući efekt (chilling effect), detaljno naglašena u presudama Baka protiv Mađarske i Žurek protiv Poljske.
Nadalje predsjednica suda Marija Knez je ovakvim potezima prekršila niz odredbi Kodeksa sudačke etike a među kojima i onu članka 8. stavka 3. u kojem stoji: „U obnašanju dužnosti predsjednika suda ili predsjednika odjela sudac ne smije stvarati ozračje vlastite nadređenosti.“
Međutim, ni to nije sve, te ono što želimo posebno naglasiti u ovom prigovoru je činjenica da ovakav način izmjene godišnjeg rasporeda poslova ne samo da je ispod svake razine stručne i ljudske komunikacije o čemu je izlišno trošiti riječi tako da se na njegov sadržaj nećemo posebno osvrtati nego sadrži u sebi i ozbiljne povrede Kaznenog zakona Republike Hrvatske jer je posve očito da postupanje službene osobe na ovakav način sadrži elemente kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291. st. 1. KZ/11 jer je razvidno da je predsjednica Općinskog suda u Zadru u konkretnom slučaju grubo zlouporabila svoj položaj kako bi nam ovakvom izmjenom godišnjeg rasporeda s namjerom pričinila štetu i da bi s druge strane pogodovala svojim „osobama od povjerenja“ postavljajući ih na mjesta koja su očito sami izabrali ili joj je netko naložio da ih postavi na ta mjesta, a tko točno, pokazat će daljnji postupci koje kanimo inicirati.
Osim toga, ovakvim postupanjem ostvarena su obilježja i kaznenog djela zlostavljanja na radu iz čl. 133. stavak 1. KZ/11 počinjenje kojeg kaznenog djela obuhvaća neprijateljsku, neetičnu komunikaciju, ignoriranje, ponižavanje i narušavanje dostojanstva koja obilježja djela su u potpunosti ostvarena ovakvom izmjenom godišnjeg rasporeda poslova.
Dakle, iz svega naprijed navedenoga proizlazi da se ovdje radi o osobnom obračunu s nama koje ne samo da je postupanje bez presedana po pitanju osobnog i profesionalnog degradiranja i ponižavanja nego ostvaruje i obilježja ozbiljnih kaznenih djela zbog čega se namjeravamo obratiti za to nadležnim institucijama kako bi zaštitili svoja prava.
Posebno je za napomenuti da će ovakvim postupanjem, osim naprijed navedenih ozbiljnih poremećaja u radu suda, zasigurno doći do podnošenja novih zahtjeva za suđenjem u razumnom roku, a čime će nastati izravna materijalna šteta Republici Hrvatskoj.
Ukoliko se ne osigura stvarna i učinkovita pravna zaštita, postoji ozbiljan rizik da će Republika Hrvatska biti izložena odgovornosti pred međunarodnim sudovima, a kako jasno proizlazi iz niza sličnih odluka Europskog suda za ljudska prava koji je o ovom pitanju zauzeo nedvosmislen stav.
Stoga, pozivamo sva nadležna tijela, a sve u interesu stranaka i ostvarivanja normalnih uvjeta rada sucima Općinskog suda u Zadru da poduzmu sve potrebne mjere da nas zaštite od samovoljnog, šikanoznog, diskriminirajućeg i ničim opravdanog postupanja novoimenovane predsjednice Općinskog suda u Zadru, kako u dosadašnjem, tako i budućem radu."
Podsjetimo, prije dva dana prvo je zadarski ogranak udruge hrvatskih sudaca objavio priopćenje u kojem se navodi da premještaj sudaca općinskog suda u Zadru nije slučajan i da se provodi odmazda, a jučer je na upit Večernjeg lista za komentar predsjednica općinskog suda u Zadru Marija Knez u priopćenju navela da su izmjene donesene s ciljem bolje organizacije rada, a ne iz razloga odmazde ili premještanja sudaca bez jasnih kriterija, da je predloženi raspored rada utemeljen na potrebama suda, a ne na osobnim motivima, te da samo u Zadru u cijeloj Hrvatskoj suci iznose svoje nezadovoljstvo u javnost i vrše medijski pritisak.
Večernji list poslao je upit za komentar slučaja na zadarskom sudu ministarstvu i objavit ćemo ga čim stigne.
Otvori KEKS Pay
