Novi američki predsjednički izbori ponovno su u fokus javnosti stavili izborni sustav kojim se bira budući stanar Bijele kuće.
Mnogima je izborni sustav elektorskih glasova nejasan i kompliciran, a ekipa Voxa istražila je zašto se Amerikanci oslanjaju na ovaj sustav koji se čini nepotrebno kompliciran i antidemokratski.
Odgovor na to pitanje potražili su kod profesora Akhila Reeda Amara, specijalista za ustavno pravo koji je među pet najcitiranijih američkih profesora mlađih od 60 godina.
Amar objašnjava kako je on u školi čuo nekoliko priča o izbornom sustavu, a jedna od njih je ta da se željela uspostaviti ravnoteža između malih i velikih država, između Sjevera i Juga te između obale i središnjeg dijela. Kazao je kako su do sada samo tri predsjednika došla iz manjih država te da su svi ostali dolazili iz velikih država tako da ova teorija nije sama po sebi osobito objašnjenje.
Profesor je iznio još nekoliko teorija o izravnom biranju guvernera i problemima s informiranjem budući da ljudi s jednog dijela kontinenta nisu mogli znati kakvi su kandidati s druge strane kontinenta.
– Koji je onda pravi odgovor? Po mom mišljenju, to je ropstvo. U izravnom izbornom sustavu Jug bi izgubio svaki put zbog velikog broja robova koji nisu imali pravo glasa – objašnjava Amar i dodaje kako se prema tom izbornom sustavu robovi mogu računati kao stanovnici, doduše uz klauzulu od tri petine.
– Ne čudi da je osam od devet kandidata iz Virginije pobijedilo u predsjedničkim utrkama – rekao je Amar.
Virginija je tada bila najmnogoljudnija savezna država i imala je veliki broj robova, piše Vox. Izbori održani 1796. i 1800. u velikoj su mjeri odlučeni zahvaljujući elektorskim glasovima koje su stvorili robovi. Iako je to tada svima bilo jasno, izmjenama ustava dio oko ropstva nije se mijenjao.
Zašto SAD još uvijek imaju elektorske glasove?
Amar odgovara kako je jedan od razloga inercija.
– To je sustav koji imamo. Ustavni amandman je vrlo teško ostvariti – objašnjava profesor i dodaje kako se u školama ne uči o ropstvu.
– Učili su nas da se radi o federalizmu i institucionalnim provjerama – kazao je Amar.
>> Trump iz kampanje razlikuje se od onog koji ulazi u Bijelu kuću
>> Što se dogodilo?! Evo kako je Trump 'oteo' pobjedu Hillary
Izborni sustav je tako formiran kako bi se uspostavila što veča ravnopravnost i jednakost među svim djelovima Amerike što je osnova američkog federalizma , on omogučava da se predsjednički kandidati grčevito bore oko svake države pogotovo onih tzv.swing states , , onaj kandidat koji osvoji najviše glasova u pojedinoj saveznoj državi uzima sve elektore u toj državi po principu pobjednik uzima sve upravo omogučava važnost pa i onim najslabije naseljenim državama koje bi inaće bile zanemarene , naime da se pobjednik bira ukupnim brojem glasova onda bi kandidatima u praksi bilo dovoljno da se angažiraju u onim najnapučenijim djelovima zemlje i velikim gradovima tipa New York , Los Angeles , Chicago i sl. a gle slučajnosti upravo su tu znatno brojniji glasači Demokratske stranke pa oni koji kritiziraju postoječi sustav su vrlo pristrani zna se na koju stranu tako i navedeni "cjenjeni" profesor zanimljivog imena . Uostalom , opet je to izbalansirano tako da jedna Kalifornija koja je najmnogoljudnija savezna država ima 55 elektora a recimo Montana ili Aljaska svega 3 , Clintonica je recimo osvojila Kaliforniju i svi glasovi i oni Trumpovi su otišli njoj ali je izgubila Floridu , Ohio i neke dr. ključne države koje su presudile. Tako da se naposljetku ne može dogoditi i u pravilu se ne događa da onaj koji izgubi izbore dobije znatno veči broj ukupnih glasova .