Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 86
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Mi smo ‘oteti Zapad’

Andrzej Duda: Ovo je današnja slika i buduća vizija srednje Europe

Andrzej Duda
Foto: Florion Goga/REUTERS/PIXSELL
1/3
01.02.2021.
u 12:00

Možemo poslužiti kao inspirativan primjer za to kako suradnja, zajedničke inicijative i pothvati donose pozitivne rezultate. Zahvaljujući njima srednja Europa prestala je biti rubno područje između Zapada i Istoka, između imperijalnih sila

Upravo se otvara novo desetljeće 21. stoljeća. Desetljeće neizvjesnosti koju je iznjedrila globalna pandemija i njezine gospodarske posljedice, ali isto tako desetljeće nade. Desetljeće prilika za oporavak civilizacije i gospodarstva, prilika za stvaranje boljeg, pravednijeg, zelenijeg svijeta koji poštuje načela održivog razvoja. Dok gledamo u budućnost, tražimo područja koja će biti središta dinamičnih i pozitivnih promjena. Siguran sam da će na europskoj i svjetskoj razini srednja Europa biti jedno od njih.

Srednja Europa ili srednjoistočna Europa (izrazi se često koriste sinonimno) važan je regionalni entitet, zajednica koja dijeli zajedničku sudbinu u geografskom, političkom i ekonomskom pogledu, kao i u pogledu ideja i kulture. Što se tiče položaja na karti, ona se percipira kao područje između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora ili (iako je riječ o pretjeranom pojednostavljivanju) kao prostor između Njemačke i Rusije. No prije svega, mi tvorimo zajednički krug sjećanja. Proživjeli smo svoj dio sličnih povijesnih iskustava, posebno u dramatičnom 20. stoljeću. Patili smo zbog dva totalitarizma, „smeđeg“ i „crvenog“, koji su nas gušili i tlačili. Ali imamo i sjajna, hvalevrijedna iskustva iz ranijih stoljeća. U razdoblju od 15. do 17. stoljeća, iz razdoblja koje nazivamo „Europom dinastije Jagelovića“, kasnije nazvanog Poljsko-litavska Unija, kada je na velikom dijelu tog područja procvala dobrovoljna politička unija, preteča današnje Europske unije, koja je bila prijateljski dom mnogim kulturama i vjerama i koja je poštovala vladavinu prava, parlamentarizam i demokraciju. Lekcije iz tih iskustava – kako dobrih, tako i loših – nosimo u budućnost kao univerzalno upozorenje, ali i nadahnuće za rad na općem dobru, prosperitetu naše regije i cijele integrirane Europe.

Mi smo ‘oteti Zapad’

Važan je i opis srednje Europe u pogledu vrijednosti. S obzirom na to da smo dio zapadne civilizacije već više od tisuću godina, dijelimo njezine ideološke temelje. Milan Kundera sugestivno je srednju Europu nazvao „otetim Zapadom“, odnosno dijelom zapadne civilizacije koja se protiv svoje volje našla pod sovjetskom dominacijom – imperijalnom, autoritarnom i nesposobnom za racionalno upravljanje. Ipak, treba naglasiti da naša predanost vrijednostima koje su izgradile europsku kulturu nije bez promišljanja. Možda bolje od drugih znamo visoku cijenu koju čovjek mora platiti za njihovo očuvanje. Svjesni smo da moramo njegovati i pomiriti slobodu i odgovornost, prava i dužnosti, individualizam i solidarnost, stav kritike, inovacije i modernizacije s njegovanjem baštine i tradicije koje opisuju naš identitet.

Na pragu povijesnog otkrića 1989. godine Timothy Garton Ash napisao je da je koncept srednje Europe potaknuo zapadni svijet na razmišljanje u uvjetima hladnoga rata, osporio zajednička poimanja i prioritete, ali i zauzvrat ponudio nešto novo. Čini se da ovo mišljenje vrijedi i danas kada je sudjelovanje srednjoeuropskih zemalja u EU i NATO-u presudan i trajan dio europskog i atlantskog poretka, a naša je regija svojim solidnim gospodarskim rastom napravila veliki civilizacijski skok. Današnji koncept srednje Europe također uključuje dinamičnost i pozitivan sadržaj. Ako bih morao sažeto predstaviti moderno lice srednje Europe, uključujući Poljsku kao najveću zemlju u regiji, rekao bih sljedeće: to je zajednica zajedničkog uspjeha i istodobno zajednica zajedničkih težnji.

Sloboda je kreativna snaga

Srednja Europa savršen je primjer koliko je sloboda snažna i kreativna snaga. Sloboda te njezina „braća i sestre“ – ekonomska sloboda, poduzetništvo, samouprava, otvaraju prostor za ispunjenje hrabrih ambicija i težnji. Sa slobodom dolazi razvoj. Tri desetljeća koja su prošla od pada komunizma, prijelomnog regionalnog trenutka koji je pokrenuo poljski pokret „Solidarnost“, priča su o velikom gospodarskom uspjehu, društvenom i civilizacijskom napretku koji se u tako kratkom vremenu rijetko dogodio u povijesti svijeta. Poljska i cijela srednja Europa fascinantno su svjedočanstvo mogućnosti koje dolaze sa slobodom.

Također možemo poslužiti kao inspirativan primjer za to kako suradnja, zajedničke inicijative i pothvati donose pozitivne rezultate. Zahvaljujući njima srednja Europa prestala je biti, kao što je bila u za nas nepovoljnim vremenima, rubno područje između Zapada i Istoka, između imperijalnih sila. Umjesto toga postala je struktura povezana višestrukim vezama, svjesna svojih interesa i s utjecajem na tijek europskih poslova. Emancipacija srednjoistočne Europe bila je uspješna, mi smo presudni dio političkih i civilizacijskih procesa.

Dopustite mi da vam skrenem pozornost na tri važna područja srednjoeuropske suradnje, koja nisu samo od regionalnog značaja, već su presudna na europskoj, atlantskoj pa i globalnoj razini. Prva od njih je Višegradska skupina, entitet s najdužim postojanjem koji okuplja Poljsku, Češku, Slovačku i Mađarsku. Inicirana 1991. godine kao platforma za politički dijalog i koordinaciju napora za stjecanje članstva u NATO-u i EU, Višegradska skupina također se pokazala korisnom nakon što je postigla ove strateške ciljeve. Danas je ona jedan od najvažnijih čimbenika u aktiviranju regionalne suradnje u srednjoj Europi i traženju razumijevanja u europskim pitanjima. Drugo područje je tzv. Bukureštanska devetka, struktura kojoj pripadaju zemlje istočnog krila NATO-a: Poljska, Rumunjska, Litva, Latvija, Estonija, Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska. Osnovana je 2015. godine u Bukureštu, gdje smo potpisali zajedničku izjavu u kojom devet država udružuje napore kako bi osigurale, gdje je to potrebno, „snažnu, vjerodostojnu i održivu savezničku vojnu prisutnost“ NATO-a u regiji. B9 je u velikoj mjeri odgovor na rusku agresivnu politiku i kršenje teritorijalnog integriteta susjedne Ukrajine, što prijeti regionalnoj i atlantskoj sigurnosti. Nećemo to pasivno promatrati.

Zajednica uspjeha i ambicije

Treće područje suradnje je Inicijativa triju mora, koju smo 2015. godine zajedno pokrenuli predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i ja. U ovu skupinu ulaze zemlje koje se nalaze između Baltika, Jadrana i Crnog mora: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Mađarska. Cilj je zajedničko ulaganje u infrastrukturu, promet, energetiku i nove tehnologije koje će potaknuti razvoj u našim zemljama i pridonijeti koheziji Europske unije. Kada promatramo kartu ekonomskih veza u EU, vidimo veliku prednost horizontalnih protoka u pravcu zapad-istok u odnosu na vertikalne protoke u pravcu sjever-jug. Riječ je o protoku ljudi, robe, usluga i kapitala, ali i o infrastrukturnoj mreži: autoceste, željeznice, zračne luke, cjevovodi, elektroenergetski i informacijski vodovi. Inicijativa triju mora, projekt usmjeren na poticanje strukturne transformacije ovog dijela Europe, treba ispuniti elemente „skele“ koji nedostaju, što će pomoći u jačanju integracije naše regije i cijele EU također. Uključivanje američkih, kineskih i drugih svjetskih investitora u Inicijativu triju mora, uz europska sredstva, označava zdravu diversifikaciju koristi i uzajamne međuovisnosti.

Ovo je današnja slika i buduća vizija srednje Europe kao zajednice aktivnosti, uspjeha i ambicioznih težnji. Prošli smo dug i uspješan put od regije koja je kroz dugo vrijeme jedva postojala u svijesti glavnih aktera svjetske scene („u Poljskoj, dakle nigdje“, kako je rekao Alfred Jarry krajem 19. stoljeća) – do regije koja je jedna od dijelova svijeta s najdinamičnijem razvojem i teži kategoriji civilizacijskih centara. Srednja Europa – nomen omen? Pozivamo vas da sudjelujete u ovoj fascinantnoj pustolovini.

Ključne riječi

Komentara 34

BO
boris
12:25 01.02.2021.

prirodni saveznici, mada se plenkovic grcevito jos uvijek opire

ZA
zaric
13:06 01.02.2021.

Bravo Poljaci! Vi niste anemični.

Avatar Graničari Stari
Graničari Stari
13:24 01.02.2021.

Srednja Europa je budućnost. Slažem se.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije