Veliki broj zatvorenika držanih u improviziranim pritvorskim centrima pod ruskom okupacijom u južnoj Ukrajini bili su mučeni i seksualno zlostavljani, navodi u srijedu tim međunarodnih stručnjaka u sažetku svojih najnovijih otkrića.
Video: Dronovi pogodili ukrajinski Harkiv
TIJEK DOGAĐAJA:
19:33 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu kako se nada da bi se ukrajinski "mirovni samit" mogao održati ove jeseni te da su ovotjedni razgovori u Saudijskoj Arabiji odskočna daska prema tom cilju. Zelenskij je poručio u govoru ukrajinskim diplomatima da će gotovo 40 zemalja biti zastupljeno na sastanku u Džedi 5. i 6. kolovoza.
"Radimo na tome da se (samit) održi ove jeseni", rekao je Zelenskij u govoru koji je objavljen na službenoj mrežnoj stranici ukrajinskog predsjednika. "Jesen je vrlo brzo, ali još ima vremena da se pripremimo za samit i uključimo većinu zemalja svijeta", dodao je. Zelenskij i njegov tim rade sa saveznicima na pronalaženju široke potpore za "mirovni samit" koji bi istaknuo načela za okončanje rata rata s Rusijom koja je pokrenula invaziju prije 18 mjeseci.
Samit bi se temeljio na planu od 10 točaka koji je Kijev objavio prošle jeseni, a koji je aktivno promiče Zelenskij. Njegova vizija mira podrazumijeva potpunu obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i potpuno povlačenje ruskih trupa, zaštitu hrane i energetske sigurnosti, nuklearnu sigurnost, oslobađanje svih zatvorenika itd. Još uvijek nije dogovoreno mjesto održavanja samita.Ukrajinski i zapadni dužnosnici rekli su da na samitu neće sudjelovati Rusija.
13:57 - Rusija je u srijedu najavila početak pomorskih vježbi u Baltičkom moru, koje okružuju države članice NATO-a, vojnog pakta kojeg Moskva smatra egzistencijalnom prijetnjom. Maneveri poznati kao "Oceanski štit 2023" predviđaju oko 200 vojnih vježbi s "više od 30 brodova i borbenih plovila, 20 opskrbnih brodova, 30 ratnih brodova i oko 6000 vojnika", priopćilo je ministarstvo obrane.
Cilj je "provjeriti sposobnost vojne flote u obrani nacionalnih interesa Rusije", dodaje se u priopćenju objavljenom na Telegramu, ne navodeći koliko će trajati pomorski manevri. NATO također redovito održava pomorske vojne vježbe u Baltičkom moru.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, baltičke države su zbile redove, a do tada neutralne zemlje, Finska i Švedska, su zatražile članstvo u NATO-u. Finska je to već ostvarila, dok je Švedska na putu da se pridruži zapadnom vojnom savezu.
Moskva je također izgubila svoje strateške podzemne plinovode ispod Baltičkog mora koji su spajalili ruski teritorij s Njemačkom, nakon što su uništeni u eksplozijama za koje još uvijek nije službeno utvrđeno tko ih je izveo.
Europa je također prekinula uvoz ruskih energenata kako bi sankcionirala Moskvu i kako ne bi financirala ruski ratni stroj.
GALERIJA Dronovi pogodili dvije zrade u Moskvi
12:20 - Bivšem ruskom novinaru Ivanu Safronovu u srijedu je odbijena žalba na 22 dugu zatvorsku kaznu koja mu je izrečena radi izdaje, prenosi Reuters. Safronov, bivši novinar Kommersanta i Vedomosti koji je kasnije radio kao savjetnik za rusku svemirsku agenciju, uhićen je 2020. pod optužbom da je dijelio povjerljive informacije.
Osuđen je u rujnu prošle godine, a njegovi pobornici su izrečenu kaznu prozvali drakonskom i pokazateljem da u Rusiji ne postoje medijske slobode. Safronova se tereti da je dijelio vojne tajne Češkoj, članici NATO-a, no njegova obrana tvrdi da je presuda osveta za izvještavanje o planovima Rusije za prodaju borbenih zrakoplova Egiptu.
On je u veljači preseljen u zatvor visoke sigurnosti u sibirskoj regiji Krasnojarsk, pa u srijedu nije bio prisutan na izricanju presude na Vrhovnom sudu u Moskvi.
U ponedjeljak je žalba odbijena i ruskom oporbenom političaru Vladimiru Kara-Murzi koji je dobio 25 godina zatvorske kazne zbog izdaje i širenja „lažnih informacija“ o ruskim oružanim snagama zato što je govorio protiv ruske agresije na Ukrajinu.
8:14 - U svom dnevnom obavještajnom izvješću o ratu, ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva tvrdi da je Rusija "vjerojatno počela formirati velike nove formacije kako bi dodala dubinu svojim kopnenim snagama".
Piše da je "od svoje invazije na Ukrajinu, Rusija uglavnom rasporedila mobilizirane rezerviste da popune uspostavljene formacije" i sugerira da "bez velikog novog vala obvezne mobilizacije, Rusija vjerojatno neće pronaći dovoljno novih vojnika da osigura čak i jednu novu vojsku .”
Rusija je nedavno povećala dobni raspon onih koji ispunjavaju uvjete za regrutaciju, iako je do danas rijetko slala regrute u bitku u Ukrajini.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 2 August 2023.
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) August 2, 2023
Find out more about Defence Intelligence's use of language: https://t.co/Rnm7SnEtSJ
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/lL2Ac36Q85
6:47 - Više od deset ruskih bespilotnih letjelica koje su gađale Kijev oboreno je u noći s utorka na srijedu, uzrokujući padanje krhotina koje su uzrokovale materijalnu štetu, ali bez žrtava, objavile su vlasti ukrajinskog glavnog grada. Prema kijevskoj vojnoj upravi, skupine iranskih eksplozivnih bespilotnih letjelica "Shahed", koje su dolazile iz nekoliko smjerova, istovremeno su prodrle na nebo glavnog grada. "Svi ciljevi - više od deset bespilotnih letjelica - otkriveni su i uništeni na vrijeme", rekao je Sergij Popko, šef vojne uprave na Telegramu.
Krhotine oborenih bespilotnih letjelica, međutim, pale su na četvrti Solomjanski, Golosiivski i Svjatošjinski. "Ima štete na nestambenim objektima i cestovnim površinama, bez razaranja ili ozbiljnih požara", dodala je vojna uprava na Telegramu. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je pad krhotina na nekoliko četvrti i materijalnu štetu. “U glavnom gradu nema mrtvih ni ozlijeđenih”, napisao je na Telegramu.
Novinar AFP-a u Kijevu izvijestio je da je čuo najmanje tri eksplozije oko 3 sata ujutro po lokalnom vremenu. U okrugu Golosiivski krhotine su pale na igralište i nestambenu zgradu, navela je vojna uprava.
Napad dronovima također se dogodio tijekom noći na jugu regije Odesa, glavne ukrajinske luke na Crnom moru, objavila je regionalna vojna uprava na Telegramu, bez dodatnih detalja.
Dan ranije, Rusija je tvrdila da je osujetila val napada bespilotnim letjelicama iz zraka i mora protiv Moskve, Krima i ruske flote u Crnom moru. Neboder u financijskoj četvrti glavnog grada pogođen je po drugi put u nekoliko dana.
Rusija je u ponedjeljak najavila da će pojačati napade na ukrajinsku vojnu infrastrukturu kao odgovor na napade dronovima na njezin teritorij, koje pripisuje Kijevu.
6:35 - Napad ruske bespilotne letjelice oštetio je luku i industrijsku infrastrukturu regije Odesa, rekao je u srijedu načelnik regionalne vojne uprave Oleh Kiper.
“Noću je neprijatelj usmjerio napad bespilotnim letjelicama na jug regije Odesa. Kao rezultat napada izbili su požari na objektima lučke i industrijske infrastrukture regije, a oštećen je i elevator žitarica. Sve ekipe za intervenciju su na mjestu događaja”, objavio je Kiper na Telegramu.
5:56 - Poljska je poslala trupe na svoju istočnu granicu nakon što je optužila Bjelorusiju, najbližeg saveznika Rusije, da je vojnim helikopterima narušila njezin zračni prostor. Bjeloruska vojska zanijekala je bilo kakvo takvo kršenje i optužila Poljsku, članicu NATO-a i jednu od najvatrenijih podupiratelja Ukrajine u njezinom sukobu s Rusijom, da je izmislila optužbu kako bi opravdala gomilanje svojih trupa.
Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko ranije je ismijavao Poljsku zbog prisutnosti ruskih Wagnerovih plaćenika u blizini njihove zajedničke granice.
Poljsko ministarstvo obrane priopćilo je da šalje "dodatne snage i resurse, uključujući borbene helikoptere". Kažu da su obavijestili NATO o povredi granice i da je bjeloruski otpravnik poslova pozvan da da objašnjenje.
Bjelorusko ministarstvo obrane, pišući na Telegramu, reklo je da se Varšava predomislila o incidentu "navodno nakon savjetovanja sa svojim prekomorskim gospodarima".
VEZANI ČLANCI:
5:55 - Veliki broj zatvorenika držanih u improviziranim pritvorskim centrima pod ruskom okupacijom u južnoj Ukrajini bili su mučeni i seksualno zlostavljani, navodi u srijedu tim međunarodnih stručnjaka u sažetku svojih najnovijih otkrića.
Mobilni pravni tim, koji je osnovala međunarodna humanitarna pravna tvrtka Global Rights Compliance, surađivao je s ukrajinskim tužiteljima za ratne zločine u regiji Herson otkako je vraćena u studenome, nakon više od osam mjeseci pod kontrolom Rusije. Ukrajinske vlasti razmatraju više od 97.000 izvješća o ratnim zločinima i podigle su optužnice protiv 220 osumnjičenih pred domaćim sudovima. Visokopozicioniranim počiniteljima moglo bi se suditi na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu, koji je već tražio uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kremlj je dosljedno poricao optužbe o ratnim zločinima u Ukrajini koje su počinile snage koje sudjeluju u "specijalnoj vojnoj operaciji" za koju ruske vlasti navode da je pokrenuta kako bi "denacificirala" susjeda i zaštitila Rusiju.
Posljednje izvješće Mobilnog pravnog tima, kojeg su financirali Britanija, Europska unija i Sjedinjene Države, analiziralo je 320 slučajeva i iskaze svjedoka na 35 lokacija u regiji Herson. Od pregledanih iskaza žrtava, "43 posto je eksplicitno spomenulo praksu mučenja u pritvorskim centrima, navodeći seksualno nasilje kao uobičajenu taktiku koju su im nametnuli ruski čuvari", stoji u priopćenju.
U lipnju su ukrajinski tužitelji pokrenuli svoj prvi slučaj zbog navodne deportacije desetaka siročadi iz Hersona, optužujući ruskog političara i dvojicu osumnjičenih ukrajinskih suradnika za ratne zločine. Nisu komentirali najnovija otkrića o mučenju.
Reuters je u siječnju izvijestio o razmjerima navodnog mučenja u Hersonu. Ukrajinske vlasti su tada rekle da je oko 200 ljudi navodno bilo nezakonito zatočeno. Preživjeli su rekli Reutersu o taktici mučenja, uključujući elektrošokove i gušenje vodom uz simuliranje utapanja. U to vrijeme Kremlj i rusko ministarstvo obrane nisu odgovorili na Reutersova pitanja, uključujući pitanja o navodnom mučenju i nezakonitim pritvaranjima.
"Pravi razmjeri ruskih ratnih zločina ostaju nepoznati", rekla je Anna Mikitenko, viša pravna savjetnica u Global Rights Compliance, o najnovijim nalazima o mučenju.
"Ali ono što sa sigurnošću možemo reći jest da će psihološke posljedice ovih okrutnih zločina nad ukrajinskim narodom biti urezane u njihovom umu godinama koje dolaze."
Najmanje 36 žrtava s kojima su razgovarali tužitelji spomenulo je korištenje elektrošokova tijekom ispitivanja, često genitalnog strujnog udara, kao i prijetnje genitalnim sakaćenjem. Jedna je žrtva bila prisiljena svjedočiti silovanju druge zatočenice, navodi se u izvješću.
Najčešće su mučenju podvrgavani pripadnici vojnog osoblja, utvrdio je pravni tim istražitelja, ali i pripadnici policije, volonteri, aktivisti, vođe zajednice, medicinski radnici i učitelji. Tehnike mučenja koje su se najčešće koristile bile su gušenje vodom uz simuliranje utapanja, teška premlaćivanja i prijetnje silovanjem, pokazalo je istraživanje.
Sve u svemu, dokazi iz oslobođenih pritvorskih centara "sugeriraju da Putinov plan za istrebljenje ukrajinskog identiteta uključuje niz zločina koji asociraju na genocid", rekao je britanski odvjetnik Wayne Jordash, koji je bio na čelu tima.
5:50 - Sovjetski državni grb uklonjen je sa spomenika Domovini koji se uzdiže nad ukrajinskom prijestolnicom Kijevom
Snimke pokazuju kako radnici u utorak izrezuju srp i čekić iz štita koji drži ženska figura, simbol Domovine, prenosi BBC. Njih će zamijeniti grb s trozubcem, državnim simbolom Ukrajine, koji simbolizira stara slavenska plemena koja su nekad živjela na području te zemlje.
Radovi bi trebali biti dovršeni do 32. obljetnice ukrajinske Deklaracije o neovisnosti 24. kolovoza. Figura koja drži štit i mač visoka je 62 metra, što je čini najvišom statuom u Europi i gotovo 16 metara je viša od Kipa slobode u New Yorku. Cijeli spomenik, kada se uračuna i baza, visok je 102 metra i težak gotovo 500 tona.
Godine 1981., još u sovjetsko vrijeme, muzejski kompleks s kipom svečano je otvoren povodom Dana pobjede nad Hitlerovom Njemačkom.
U anketi provedenoj prošle godine u vrijeme sveobuhvatne ruske invazije, jasna većina Ukrajinaca glasala je za uklanjanje sovjetske simbolike s kijevske znamenitosti.
Otvori KEKS Pay
liječnik Dmytro Bilyi je jučer ubijen u ruskom raketnom napadu na bolnicu u Hersonu. Radio je svoj prvi dan kao liječnik nakon što je nedavno završio pripravnički staž. rusi su ga ubili namjerno gađajući bolničku ustanovu štio je ratni zločin po konvencijama koje je potpisala i rusija!!!