Nagađa se da je Putin ljubomoran na iznenadni napad na glavni grad usred noći koje su SAD izvele na Venezuelu. Napad je završio zarobljavanjem državnog čelnika, a nedugo nakon toga stigla je objava da će SAD upravljati Venezuelom. Tako je Vladimir Putin zamišljao da će se odviti njegova sveobuhvatna invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Umjesto toga, taj je scenarij ostvario Donald Trump u Venezueli, u operaciji koju su mnogi osudili kao ilegalnu, odvodeći dugogodišnjeg saveznika Kremlja Nicolása Madura, koji se sada suočava sa suđenjem u New Yorku.
U javnosti su ruski dužnosnici reagirali bijesom, osuđujući napad kao kršenje međunarodnog prava i opasan presedan. No, iza ove retorike postoji osjećaj nevoljnog poštovanja, pa čak i zavist prema učinkovitosti udara koji je Moskva nekoć zamišljala, ali nije uspjela provesti zbog niza obavještajnih pogrešaka i snažnog ukrajinskog otpora.
'Operacija je provedena kompetentno', napisao je prokremaljski Telegram kanal Dva Majora, koji ima bliske veze s ruskom vojskom. 'Najvjerojatnije je upravo ovako trebala izgledati naša specijalna vojna operacija. Brzo, dramatično i odlučno. Teško je povjerovati da je Gerasimov planirao ratovati četiri godine' dodaje se u objavi, uz referencu na načelnika ruskog Glavnog stožera, javlja The Guardian.
Takvi komentari potaknuli su preispitivanja. Mnogi otvoreno propituju kako se napad u Ukrajini pretvorio u dugotrajan i smrtonosan rat. Olga Uskova, poduzetnica koja je bliska Kremlju, izjavila je da osjeća 'sram u ime Rusije koja je suočena s drskošću američke intervencije' i dodala da je 'u razmaku od jednog dana Trump uhitio Madura i čini se, priveo kraju vlastitu specijalnu vojnu operaciju.' Svoje je mišljenje iznijela i Margarita Simonjan, glavna ruska propagandistica i čelnica RT-a, koja je na Telegramu poručila da Moskva 'ima razloga biti ljubomorna.'
Više od dva desetljeća Venezuela je nastojala izgraditi mrežu antiameričkih saveznika, od Rusije i Kine do Kube i Irana, u nadi da će pomoći u stvaranju nove osi sposobne suprotstaviti se Washingtonu. Ipak, unatoč tome što je ruski ministar vanjskih poslova još krajem prosinca obećavao potporu Madurinu režimu, malo je ozbiljnih analitičara ikada očekivalo da će Moskva doista priskočiti u pomoć na smislen način.
Zaglavljena u Ukrajini, Rusija je tijekom protekle godine svjedočila padu ili ozbiljnom slabljenju drugih ključnih saveznika, od Bašara al-Asada u Siriji do sve slabijeg Irana, što je ogolilo granice dosega Kremlja.
'Za Rusiju je ova situacija izrazito neugodna', rekao je Fjodor Lukjanov, stručnjak za vanjsku politiku i savjetnik Kremlja. 'Venezuela je bliski partner i ideološki saveznik, a Maduro i Putin imaju dugogodišnje veze, zbog čega Moskvi ne preostaje ništa drugo nego izraziti ogorčenje zbog američkih poteza. No, pružanje stvarne pomoći zemlji koja je tako udaljena i djeluje u posve drugačijoj geopolitičkoj stvarnosti jednostavno nije izvedivo iz tehničkih i logističkih razloga', istaknuo je.
Analitičari ističu da je Putinov prioritet Ukrajina, a održavanje dobrih odnosa s Trumpom po tom pitanju daleko je važnije od sudbine Caracasa. Unatoč javnim obećanjima da će braniti Madura, Kremlj nije imao stvarnu volju riskirati pogoršanje odnosa s Trumpom zbog udaljenog bojišta. 'Putin i Trump trenutačno su usredotočeni na pitanje koje je za Moskvu znatno važnije: Ukrajinu. I unatoč simpatijama Kremlja prema Caracasu, malo je vjerojatno da će zbog onoga što smatra sporednim pitanjem poremetiti mnogo širu stratešku igru s ključnim partnerom', dodao je Lukjanov.
Ipak, gubitak Venezuele za Rusiju nosi nekoliko opipljivih troškova. Ako bi u Caracasu došla na vlast vlada naklonjena SAD-u, američki vojni i obrambeni stručnjaci mogli bi dobiti pristup velikom dijelu arsenala venezuelanskih oružanih snaga, uključujući napredne sustave ruske proizvodnje isporučene tijekom posljednjeg desetljeća. Među njima su protuzračni sustavi S-300VM isporučen 2013. godine, kao i nepoznat broj sustava Pantsir i Buk-M2, koji su prebačeni krajem 2025. Moskva je Venezueli također odobrila zajmove u vrijednosti više milijardi dolara, a sada je za velik dio malo vjerojatno da će ikada biti vraćen.
Dodatno, za Moskvu je još veći razlog za zabrinutost i nafta. Američki pristup golemim venezuelanskim rezervama mogao bi sniziti globalne cijene, ugrožavajući jedan od najvažnijih izvora ruskih prihoda. 'Ako naši američki partneri dobiju pristup venezuelanskim naftnim rezervama, više od polovice svjetskih rezervi nafte naći će se pod njihovom kontrolom', napisao je na Telegramu Oleg Deripaska, moćni ruski industrijalac i milijarder.
Unatoč svemu, neki u Moskvi vide prostor za optimizam. Trumpova otmica Madura, tvrde, mogla bi zadati konačan udarac poretku utemeljenom na pravilima i otvoriti put svijetu nalik onome iz 19. stoljeća. Svijet je to u kojem moć, a ne pravo, oblikuje ishode i u kojem je svijet podijeljen na suparničke sfere utjecaja, to je model koji Rusija već dugo zagovara.
Otvori KEKS Pay
To je svijet koji Rusija zagovara, pokušava sprovesti u praksi, ali već 4 godine ne uspjeva 😏 Za te 4 godine izgubila je u Africi, Siriji, na Bliskom istoku, a sad i u Južnoj Americi i to jednim potezom. Putin je, otprilike, napravio istu grešku kao i Hiću kad je krenuo na Rusiju. Taj ga je front koštao svega, kao što i ukrajinski košta Putina.