Američki čelnik Donald Trump želi da SAD posjeduje Grenland, golemi otok koji pripada Danskoj. Prema analizi Politica, Trump bi to mogao postići u svega četiri koraka. Pritom, u analizi se napominje kako se čini da je američki čelnik već počeo taj proces te kako strategija izgleda vrlo slično ekspanzionističkom priručniku ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prvi korak: Kampanja utjecaja za jačanje grenlandskog pokreta za neovisnost - Gotovo odmah po preuzimanju dužnosti, Trumpova administracija počela je zagovarati neovisnost Grenlanda. Grenland bi tada mogao potpisivati sporazume sa SAD-om, dok u sadašnjem statusu treba odobrenje Kopenhagena. Da bi postigli neovisnost, Grenlanđani bi trebali glasati na referendumu, a zatim pregovarati o sporazumu koji moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. U anketi iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana reklo je da bi glasalo za neovisnost, dok je 28 posto reklo da bi glasalo protiv. Amerikanci su provodili i tajne operacije utjecaja na Grenlandu, prema izvješćima danskih medija.
Felix Kartte, stručnjak za digitalnu politiku koji je savjetovao institucije i vlade EU-a, ukazao je na moskovske taktike za utjecaj na političke ishode. "Rusija miješa offline i online taktike. Na terenu radi s usklađenim akterima poput ekstremističkih stranaka, mreža dijaspore ili proruskih oligarha, i postoje izvještaji da plaća ljude da prisustvuju prosvjedima protiv EU-a ili SAD-a. U isto vrijeme gradi velike mreže lažnih računa i pseudo-medijskih izvora da pojača te aktivnosti online i promovira odabrane kandidate ili pozicije. Cilj često nije uvjeriti birače da je proruska opcija bolja, već učiniti da izgleda veća, glasnija i popularnija nego što stvarno jest, stvarajući osjećaj neizbježnosti", pojasnio je.
Drugi korak: Ponuditi Grenlandu sporazum - Pretpostavljajući da napori za ubrzanje referenduma o neovisnosti Grenlanda uspiju i da stanovnici glasaju za odlazak od Danske, sljedeći korak bio bi dovesti ga pod američki utjecaj. Jedan način bio bi uključiti Grenland u SAD kao još jednu državu, što je ideja s kojom su se oni bliski predsjedniku više puta poigravali. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je u ponedjeljak prisiljena reći da SAD nema pravo anektirati Grenland nakon što je Katie Miller - supruga savjetnika za domovinsku sigurnosti SAD-a Stephena Millera - objavila na društvenim mrežama kartu teritorija prekrivenu američkom zastavom i riječ "uskoro.“
Prema anketi, 85 posto Grenlanđana protivi se ideji da teritorij postane dio SAD-a. No, javljaju se i druge opcije. Od prošlog svibnja kruže izvješća da Trumpova administracija želi da Grenland potpiše Compact of Free Association (COFA). Prema tom sporazumu, SAD pruža usluge, zaštitu i slobodnu trgovinu u zamjenu za neograničeno vojno djelovanje na teritoriju.
Treći korak: Pridobiti Europu - Američka administracija ima adut za ovaj potez, a to je Ukrajina. Kako su mirovni pregovori ubrzali, Kijev je rekao da bilo kakav sporazum s Putinom mora biti podržan ozbiljnim, dugoročnim američkim sigurnosnim garancijama. Amerikanci su oklijevali po tom pitanju, a Kijev je skeptičan prema sigurnosnim garancijama. Jedan potencijalni scenarij koji je spomenuo EU diplomat bio bi paket pod kojim Europa dobiva čvršća uvjerenja od Trumpove administracije za Ukrajinu u zamjenu za proširenu ulogu SAD-a na Grenlandu.
Četvrti korak: Vojna invazija - Ako Grenland ili Danska odbiju Trumpa, američko vojno preuzimanje moglo bi se postići bez prevelikih poteškoća. "Mogao bi jednostavno staviti trupe u zemlju i reći da je sada američka... Američka vojska sposobna je iskrcati bilo koji broj snaga na Grenland, bilo zrakom ili morem, i zatim tvrditi da je američki teritorij", kazao je profesor Thomas Crosbie s Royal Danish Defense Collegea. Prema Lin Mortensgaard, stručnjakinji za grenlandsku sigurnost, Grenland ima malo obrane, a stanovništvo nema teritorijalnu vojsku. Danske snage uključuju oskudna i zastarjela vojna sredstva, uglavnom ograničena na četiri inspekcijska i mornarička plovila, patrolu sa psećim zapregama, nekoliko helikoptera i jedan patrolni zrakoplov. Kao rezultat, ako Trump mobilizira američke snage na terenu ili doveze specijalne snage, SAD bi mogao preuzeti kontrolu nad Nuukom "za pola sata ili manje“, rekla je Mortensgaard.
Bilo kakav upad ne bi imao pravnu osnovu prema američkom i međunarodnom pravu, rekao je Romain Chuffart koji vodi think tank Arctic Institute u Washingtonu. Također, bilo kakva okupacija duža od 60 dana zahtijevala bi odobrenje američkog Kongresa. U međuvremenu, invazija bi značila kraj NATO-a, rekao je. Uz to, Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih trupa u Europi, smatra kako bi gubitak povjerenja ključnih saveznika mogao rezultirati smanjenjem njihove spremnosti za dijeljenje obavještajnih podataka ili smanjenjem pristupa bazama diljem Europe. "Oboje bi bilo štetno za američku sigurnost", kaže.
Otvori KEKS Pay
Novinarka nije u stanju objasniti najizgledniju mogucnost, pravno mogucu, a to je da stanovnici Grenlanda iskoriste svoje ustavno pravo i referendumom proglase nezavisnost. Ako nista barem je navela da je ta mogucnost po anketama vrlo realna. Izglasavanjem nezavisnosti Grenland postaje drzavom jednakom bilo kojoj drugoj i prestaje formalno pravno biti dio Danske, a dio EU-a nije ni bio. Nakon toga isto tako mogu referendumom traziti prikljucenje USA ili neki drugu mogucnost recimo slicno Puerto Ricu, dakle ne biti savezna drzava, vec prikljucena slobodna drzava.