U prosječnoj dobi od otprilike 9, 32, 66 i 83 godine. Tada se, utvrdili su znanstvenici, ljudski mozak u potpunosti preoblikuje, što znači da tijekom života ima pet velikih različitih era. Preoblikovanje mozga prate različiti načini razmišljanja kako rastemo, sazrijevamo i starimo, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications.
– Te faze daju važne uvide u to zašto je naš mozak najbolje osposobljen u različitim fazama života ili kada je najranjiviji. Pomažu nam i da shvatimo zašto se neki mozgovi razvijaju drukčije u važnim trenucima života, na primjer u obliku poteškoća pri učenju kod djece ili demencije u starijoj dobi – rekla je Alexa Mousley sa Sveučilišta Cambridge.
Znanstvenici su analizirali oko 3800 skupova podataka ljudi u dobi do 90 godina bez poznatih neuroloških bolesti. Koristili su difuzijske MRI snimke koje prikazuju neuronske veze prateći kretanje molekula vode kroz moždano tkivo. – Uz pomoć toga identificirali smo četiri važne topološke prekretnice tijekom života – rekli su znanstvenici. Svaka od definiranih dobnih skupina označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi. Prema istraživanju, najdulja faza je odrasla dob, koja traje više od tri desetljeća. U prvoj fazi, od rođenja do otprilike devete godine, smanjuje se mnogo sinapsi prekomjerno proizvedenih u mozgu. Zadržavaju se aktivnije korištene veze između neurona. Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglom promjenom kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, kažu znanstvenici.
Između otprilike devete i 32. godine mozak ulazi u svoju drugu fazu – i zaista započinje svoj vrhunac. Organizacija komunikacijskih mreža mozga postaje sve naprednija. To karakterizira brza komunikacija kroz cijeli mozak, u kombinaciji s poboljšanim kognitivnim performansama. Adolescencija je jedina faza u životu u kojoj se neuronska učinkovitost povećava, kaže Mousley. Istraživački tim navodi da mozak, u prosjeku, dostiže maksimalne performanse u ranim tridesetima, što označava najvažniju prekretnicu u našem cijelom životnom vijeku.
– Oko 32. godine uočavamo najveće promjene u povezivanju neurona i najveći ukupan pomak u razvoju u usporedbi sa svim drugim prekretnicama – kaže Mousley. Točno vrijeme varira i djelomično ovisi o kulturnim, povijesnim i društvenim čimbenicima. U usporedbi s ranijim fazama, arhitektura mozga se stabilizira i takva ostaje otprilike tri desetljeća. Dolazi do vrhunca u smislu inteligencije i osobnosti, kažu znanstvenici.
Oko 66. godine događa se najmanje izražena prekretnica bez velikih strukturnih promjena – sredinom šezdesetih godina postupno preoblikovanje moždanih mreža doseže svoj vrhunac. – U ovoj dobi ljudi su izloženi povećanom riziku od raznih zdravstvenih problema koji mogu utjecati na mozak, kao što je visoki krvni tlak – kaže Mousley. Posljednja prekretnica događa se oko 83. godine, kada ljudski mozak ulazi u fazu kasnog starenja. Povezanost neurona nastavlja opadati. Budući da u istraživanju nije bilo ispitanika starijih od 90 godina, razdoblje istraživanja protezalo se samo do te dobi. Znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja uključivati veće uzorke i ispitati spolno specifične razlike.
– Razumijevanje da strukturni razvoj mozga nije stvar stalnog napretka, već nekoliko važnih prekretnica pomoći će nam da prepoznamo kada i kako je njegovo povezivanje ranjivo na poremećaje – rekao je glavni autor istraživanja Duncan Astle sa Sveučilišta Cambridge.
Otvori KEKS Pay
