Zbog naglog poskupljenja goriva uzrokovanog ratom između SAD-a, Izraela i Irana te blokadom Hormuškog tjesnaca, u Austriji se sve glasnije traže mjere za uštedu goriva. Prometni stručnjak Michael Schwendinger iz austrijskog Kluba za promet (VCÖ) predlaže uvođenje strožih ogrničenja brzine na autocestama i regionalnim cestama kao brzu i učinkovitu mjeru. Schwendinger smatra da bi dobrovoljno ograničenje brzine na 100 km/h na autocestama i 80 km/h na regionalnim cestama moglo donijeti uštedu goriva od čak 25 posto. To bi znatno olakšalo teret građanima čiji su troškovi vožnje u posljednjih nekoliko tjedana značajno porasle. Vlada je već uvela tzv. 'kočnicu cijena goriva' kao prvu pomoć, no stručnjak upozorava da se treba više usmjeriti na smanjenje potrošnje, a ne samo na subvencije.
"Smanjenje brzine je učinkovito i brzo provedivo rješenje“, poručio je Schwendinger. Dodao je da bi šestomjesečno testno razdoblje s novim limitima pokazalo realne rezultate. Predlaže i dodatne mjere poput poticanja dijeljenja vožnje, korištenja službenih bicikala te 'job ticket' sustava za javni prijevoz. Državna tajnica Elisabeth Zehetner podržala je sličan prijedlog, nazvavši dobrovoljno ograničenje na 100 km/h 'pragmatičnim pristupom' koji bi mogao smanjiti potrošnju goriva za do 25 posto, piše Heute.
Stručnjaci objašnjavaju da već smanjenje brzine za 10 do 30 km/h značajno smanjuje potrošnju goriva. Uz to, niža brzina donosi i manje buke te veću sigurnost u prometu. U Austriji je prošle godine zabilježeno 64 smrtna slučaja u prometnim nesrećama, a niže brzine mogle bi taj broj dodatno smanjiti.
Podsjetimo, Europska komisija pozvala je građane da rade od kuće, smanje vožnju i letenje te da zemlje članice hitno ubrzaju razvoj obnovljivih izvora energije. Upozorila je da Europa ulazi u dugotrajnu energetsku krizu izazvanu sukobom u Perzijskom zaljevu. "Čak i ako mir bude ovdje sutra, ipak se nećemo vratiti u normalu u doglednoj budućnosti“, izjavio je europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 zemalja članica EU. Jørgensen je naglasio da je situacija vrlo ozbiljna. Posebno je apelirao na uštedu nafte, dizela i mlaznog goriva. "Što više možete učiniti kako biste uštedjeli naftu, posebno dizel, posebno mlazno gorivo, to nam je bolje“, rekao je povjerenik, potvrđujući da Bruxelles želi da Europljani ograniče putovanja, piše Politico. Pozvao je građane da, gdje je to moguće, rade od kuće, koriste javni prijevoz, dijele automobile i voze ekonomičnije. Također je predložio da se na autocestama smanji ograničenje brzine za deset kilometara na sat.
Dugoročno, Jørgensen smatra da ova kriza mora postati prekretnica za energetsku neovisnost Europe. "Ovo mora biti vrijeme kada ćemo konačno preokrenuti situaciju i istinski postati energetski neovisni", poručio je, pozivajući države članice da udvostruče napore u izgradnji obnovljivih izvora energije. Sastanak ministara završio je bez konkretnih obvezujućih odluka, no povjerenik je najavio da će Europska komisija uskoro predstaviti paket mjera na razini cijele Unije. Strahuje se da bi ova kriza mogla nadmašiti naftni šok iz 1970-ih i imati globalne ekonomske posljedice usporedive s pandemijom koronavirusa.
Njemački kancelar Friedrich Merz upozorava da su ekonomske posljedice rata u Iranu na putu da se usporede s onima pandemije COVID-19 ili ruske invazije na Ukrajinu. Europske zrakoplovne kompanije već podižu cijene karata, a neke razmatraju i prizemljenje dijela flote jer je rat u Perzijskom zaljevu doveo do dramatičnog poskupljenja goriva. Cijena mlaznog goriva u Europi više se nego udvostručila otkako su prije više od mjesec dana počeli američko-izraelski napadi na Iran. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto otvoreno je priznao da ga informacije o ratu u Perzijskom zaljevu drže budnim noću. "Živim sa stvarnošću ovog rata i njegovih posljedica 24 sata dnevno. Prisiljen sam znati stvari koje mi ne daju spavati", rekao je Crosetto u intervjuu za talijanski list La Repubblica. Njegovo dramatično upozorenje dolazi u trenutku kada i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorava da sukob može trajati godinama, s dugoročnim posljedicama koje su "vjerojatno izvan onoga što trenutačno možemo zamisliti". "Tržišta su možda previše optimistična“, poručila je Lagarde u intervjuu za The Economist prošlog tjedna, ističući da je šteta na energetskoj infrastrukturi već toliko velika da se opskrba ne može brzo obnoviti. Ključni problem je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i prirodnog plina. Iran ga je zatvorio, prijeteći da će napasti svaki brod koji prođe bez dopuštenja Teherana. Zbog toga je globalna opskrba energentima ozbiljno ugrožena.
Otvori KEKS Pay
PROBLEM-REAKCIJA-RJEŠENJE! Tako nastaje DISTOPIJA, totalitarizam, izazovu umjetno problem, ratom ovaj put, traže reakciju ljudi da nešto poduzmu i onda ponude ovakva i slična rješenja a uvedu ih pod obavezno i tako se slobode sve više i više smanjuju, nestaju, mic po mic sve dok se ne nađete u kavezu niti svjesni toga.