Na plenarnoj sjednici danas su zastupnici u Europskom parlamentu odobrili imenovanje Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). S 460 glasova za, 68 protiv i 91 suzdržanim glasom, zastupnici su tako potvrdili mišljenje koje je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku usvojio 26. veljače. Člankom 283. Ugovora o EU propisano je da predsjednika, potpredsjednika i ostale članove Izvršnog odbora imenuje Europsko vijeće kvalificiranom većinom, na preporuku Vijeća EU i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ESB-a. Vujčić je u postupku kandidature naveo da je imao privilegij raditi u okruženjima gdje se ekonomska prosudba mora kombinirati s političkom sviješću, analitičkom strogošću i jasnom komunikacijom, vještinama koje smatra bitnima za učinkovit doprinos radu ESB-a.
Naglasio je da je tijekom mandata zamjenika guvernera od 2000. do 2012. s kolegama odlučno radio na konsolidaciji bankarskog sustava u Hrvatskoj, što je pomoglo Hrvatskoj da prebrodi globalnu financijsku krizu bez potrebe za dokapitalizacijama banaka. Paralelno s tim, igrao je, naglasio je, jednu od ključnih uloga tijekom pristupanja Hrvatske EU, kao zamjenik glavnog pregovarača. Nakon što je imenovan na mjesto guvernera 2012., Hrvatska se uspješno pridružila Bankovnoj uniji i eurozoni. U ESB-u glavni cilj bit će mu, rekao je, pridonijeti monetarnoj politici koja služi svim građanima europodručja, što znači održavanje "jasnog i nepokolebljivog fokusa na stabilnost cijena i očuvanje financijske stabilnosti", koja je ključna za učinkovitu transmisiju monetarne politike i za otpornost gospodarstava. Vujčić je prvi član Izvršnog odbora ESB-a iz srednje i istočne Europe.
Smatra važnim da Izvršni odbor ESB-a odražava raznolikost eurosustava. Govoreći o najvažnijim izazovima u području financijske stabilnosti u eurozoni, rekao je da oni proizlaze iz kombinacije visoke neizvjesnosti i temeljnih strukturnih ranjivosti. Geopolitičke napetosti i rastuća geoekonomska fragmentacija ključni su izvori rizika jer mogu opteretiti budući rast, povećati volatilnost tržišta i pooštriti uvjete financiranja. Drugo, fiskalni izazovi u nekim državama članicama ostaju ključna briga. Povišene razine duga, očekivano povećanje obrambenih, infrastrukturnih i socijalnih rashoda, s ograničenim fiskalnim prostorom, mogli bi testirati povjerenje ulagača i izvršiti pritisak na povećanje troškova državnog financiranja, istaknuo je Vujčić. Zamijenit će Luisa De Guindosa iz Španjolske kojem krajem svibnja istječe mandat.
Otvori KEKS Pay
To je sigurno zasluzio time sto je radio na korist gradjana RH, zar ne?