Mađarska politička scena mogla bi doživjeti najveći potres u više od desetljeća. Péter Magyar, nekadašnji član vladajuće stranke Fidesz, postao je najizgledniji izazivač Viktora Orbána na izborima koji će se održati u travnju iduće godine. Njegova nova stranka Tisza u anketama ima osjetnu prednost, a sam Magyar poručuje da je došlo vrijeme da se Mađarska ponovno usmjeri prema Zapadu, prema Europskoj uniji i NATO-u.
Magyar u intervjuu za Financial Times oštro kritizira dugogodišnju vanjsku politiku Orbánove vlade, koja je, kako tvrdi, udaljila Mađarsku od njezinih ključnih zapadnih partnera. “Nalazimo se u EU i NATO-u, a trenutna vlast djeluje kao da te saveze ne poštuje”, izjavio je Magyar,P dodajući da je “Viktor Orbán najbliži saveznik Vladimira Putina unutar Europske unije”. Orbánova vlada posljednjih godina često se sukobljavala s Bruxellesom i Washingtonom, posebno zbog bliskih veza s Moskvom i protivljenja sankcijama uvedenima nakon ruske invazije na Ukrajinu. Orbán je bio jedan od rijetkih zapadnih čelnika koji se sastao s Putinom i nakon početka rata, što je izazvalo osude europskih partnera.
Nedavno je mađarski premijer u Washingtonu dogovorio izuzeće od američkih sankcija na uvoz ruske energije, čime je osigurao stabilne isporuke nafte i plina, ali i izbjegao mogući rast cijena uoči izbora. Zauzvrat, Mađarska se obvezala na milijarde dolara vrijedne poslove s američkim energetskim i tehnološkim tvrtkama. Magyar taj dogovor opisuje kao “osobni spas Viktora Orbána, a ne pobjedu Mađarske”. “Orbán je savio leđa pred Amerikom, obećavši milijarde dolara ulaganja kako bi dobio samo jednu godinu izuzeća od sankcija”, rekao je Magyar.
Magyar tvrdi da je njegova kampanja već postala meta ruskog uplitanja. Poslužitelji njegove stranke Tisza, prema njegovim riječima, bili su napadnuti od strane hakera povezanih s Rusijom. Uz to, ruska obavještajna služba (SVR) objavila je da EU i Ukrajina navodno surađuju s Magyarom u pokušaju svrgavanja Orbána. Magyar je takve optužbe nazvao “očitom dezinformacijom” i dokazom da “Vladimir Putin izravno pokušava utjecati na mađarske izbore”. Europska komisija odbacila je ruske tvrdnje, poručivši da EU nema nikakvu namjeru miješati se u mađarsku unutarnju politiku. Iako priznaje Rusiju kao agresora, Magyar naglašava da se Mađarska ne smije naglo odvojiti od ruskih energetskih izvora. Zalaže se za hitan prekid vatre u Ukrajini, ali i za očuvanje pragmatičnih gospodarskih odnosa s Moskvom dok zemlja ne razvije alternativne izvore energije.
Poručuje da bi njegova vlada postupno smanjivala ovisnost o ruskim energentima, ali bez ugrožavanja mađarske energetske sigurnosti. “Neću žrtvovati nacionalne interese zbog velikih političkih gesta”, istaknuo je. Magyar također planira zadržati neke Orbánove politike prema Ukrajini, poput zaštite prava mađarske manjine u Zakarpatskoj oblasti i odbijanja slanja vojne pomoći Kijevu. O eventualnom ulasku Ukrajine u EU, kaže, trebali bi odlučiti mađarski građani na referendumu.
Magyar u svojoj kampanji snažno naglašava potrebu da Mađarska popravi narušene odnose s Bruxellesom. Smatra da bi se time odblokirala oko 20 milijardi eura sredstava iz fondova EU-a, što bi potaknulo ulaganja i gospodarski rast. Najavio je i ponovno pokretanje procesa ulaska u eurozonu, tvrdeći da je Orbán “zloupotrijebio fiskalnu neovisnost izvan eura” za vođenje neortodoksne ekonomske politike koja je Mađarsku dovela do visoke inflacije, pada investicija i rasta javnog duga. Magyar smatra da bi se uštedom kroz borbu protiv korupcije i racionalizaciju troškova moglo osloboditi milijarde eura godišnje. Uz to, vraćanje povjerenja tržišta i snižavanje kamata mogli bi, prema njegovim riječima, “pokrenuti novi ciklus gospodarskog rasta”.
Ova europska zemlja već je na udaru, bolnice se pune zaraženim: 'Tisuće ljudi mogle bi umrijeti ove zime'
Da je politika jednostavan zanat i da u njoj nije potrebna vizija i EUropa bi danas u stvarnosti, bez indoktrinacije, bila uspješan entitet koji bi i Mađari podržali.