Posljednjeg radnog dana ovoga tjedna, u petak, završila se era dr. sc. Miroslava Šeparovića, tek petog i najdugovječnijeg predsjednika Ustavnog suda u samostalnoj Hrvatskoj, jedinog koji je tri puta biran pa je ukupno predsjedao devet godina i četiri mjeseca, od 13. lipnja 2016. godine. Prva dva puta biran je jednoglasno, a 2021. tri suca nisu mu dala glas. Ni ustavni sudac, a s aktualnima imali smo ih 48 od proglašenja samostalnosti, nitko nije bio dulje od njega, zasad 16 i pol godina, s tim da mu se sudački mandat nastavlja dok Hrvatski sabor ne izabere troje novih sudaca, a još najviše šest mjeseci. Doduše, dr. sc. Jadranko Crnić bio je ustavni sudac i prije osamostaljenja, u SR Hrvatskoj, od 1984., te predsjednik od 1990. godine do 7. prosinca 1991., kad je izabran za prvog predsjednika Ustavnog suda u demokratskoj Hrvatskoj. Svako vrijeme nosi svoje izazove pa je teško uspoređivati rad US-a u Šeparovićevu i mandatu njegovih prethodnika na čelu suda, s Crnićem, te profesorima Smiljkom Sokolom, Petrom Klarićem i Jasnom Omejec. Crnić je prvih godina, kad je US formalno imao 11 sudaca, a radio je prvo s njih devet, morao tumačiti ulogu US-a, što je to ustavna tužba i praktično moliti građane da koriste to pravno sredstvo za zaštitu ustavnih prava. Broj zaprimljenih predmeta prvih godina bio je jedva troznamenkast, od 1994. do kraja Crnićeva predsjedničkog mandata 1999. kretao se oko tisuću, nakon čega je uslijedio rast i od 2003. broj zaprimljenih predmeta iznad je 4000, a najviše 2014., više od 8000, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, pa oko 7500 u 2010., za Vlade Jadranke Kosor, koliko i 2021. i 2022., za Plenkovićeve Vlade. Protekle dvije godine taj je broj pao ispod 6000, a otprilike bi toliko predmeta moglo biti zaprimljeno i ove godine. S tim da bi bilo površno zaključivati o konfliktnosti, odnosno nelegalnim postupcima pojedinih vlada temeljem tih podataka, već bi bila nužna dublja sadržajna analiza odluka o ocjeni ustavnosti propisa, a pogotovo ustavnih tužbi, za koje se tek iščitavanjem može zaključiti jesu li posljedica lošeg rada pisaca i donositelja propisa ili onih koji primjenjuju propise, osobito sudova.
BURAN MANDAT
Kakva je ostavština Miroslava Šeparovića: Od 52.000 odluka kontroverze su izazvale odluke u 10-ak do 20 predmeta
Kakva je ostavština dr. sc. Miroslava Šeparovića, od ponedjeljka suca i bivšeg predsjednika Ustavnog suda, s najduljim predsjedničkim i sudskim mandatom u samostalnoj Hrvatskoj
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Jedino da je doktorirao i da je još "ugledniji", a za hrvatski narod nije ništa učinio, bacio ga u dužničko ropstvo i uništenje - od Zakona o ovrhama, Slučaj Franak, Agrokor i mnogi drugi kapitalci gdje se uporno štiti kriminal i pljačka hrvatskog naroda.