Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

Obnova Bloka 19 za Zagreb budućnosti: Ogledni primjer na osnovu kojeg bi se radila obnova od potresa

120 stručnjaka s 12 fakulteta i instituta izradilo je idejni projekt obnove jednog bloka zgrada u centru Zagreba kao ogledni primjer na osnovu koga bi se radila obnova od potresa
28. ožujka 2021. u 19:50 28 komentara 21816 prikaza
Foto: Arhitektonski atelier Hržić
Pogledajte galeriju 1/9

Blok 19 kao blok umjetnika. Zamislili su tako područje omeđeno Ilicom, Frankopanskom, Medulićevom i Dalmatinskom arhitekti, koji bi ondje smjestili Džamonjin muzej, Studij dizajna, Kulturno-informativni centar, podzemne garaže, amfiteatre na otvorenom, a sve to povezali zelenilom, odnosno proširenim parkom u kojem bi se mjesta našlo za razne skulpture, ali i za pokoji piknik te igru s klincima. Vizija je tu, a predviđa ona i rušenje pojedinih zgrada zagrebačkog bloka koji je brojem 19 označen prije više od desetljeća, kad se provodila analiza 168 donjogradskih blokova.

LENUCIJEVA POTKOVA, GORNJI GRAD I LADANJSKI DIO ZAGREBA HAZU-ove zgrade nude put u treću urbanističku obnovu Zagreba

Nema 19 nikakvo posebno značenje, ali druga je zato priča s brojem 12. Toliko je fakulteta i instituta sudjelovalo u planiranju Bloka 19, trebalo im je za to isto toliko mjeseci, a predloženo je i 12 sektorskih modela obnove. Cjelovitih, iako ih Zakon o obnovi takvima ne predviđa. Nije to, međutim, spriječilo gradski Zavod za prostorno uređenje na čelu s Ivicom Rovisom da se baci na planiranje potpune rekonstrukcije centra metropole, čiji bi se rezultat trebao vidjeti do 2050. godine, ali samo ako i stanari Bloka 19 budu jednako entuzijastični oko projekta kao što je Grad. A pitalo ih se što o životu u svom djeliću gradskog središta misle. Blizinu kazališta i Dolca, restorana i trgovina, ali i tramvaja naveli su kao najveće prednosti bloka, dok su kao nedostatke vidjeli manjak parkirališnih mjesta, buku od prometa i ugostiteljskih objekata, lošiju kvalitetu zraka i nedostatak zelenih površina.

 | Autor : Arhitektonski atelier Hržić Foto: Arhitektonski atelier Hržić

– Anketu smo proveli prije nekoliko mjeseci, a iako odaziv stanara iz bloka nije bio pretjerano velik, ona dobro predstavlja generalne stavove – objasnila je Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja, koji je bio zadužen za sociološki aspekt Bloka 19.

A u njemu, prema anketi Instituta, samo 5,9 posto ispitanika ne treba nikakve popravke nakon potresa, ali čak 80,9 njih nije ni pomislilo o trajnom preseljenju iz svojih stanova. Otišlo bi ih 7,4 posto, dok 10,3 posto stanara Bloka 19 nije sigurno. A kako većina ne želi otići, tako se većina ipak ne slaže i s radikalnom transformacijom središta grada, što bi projekt koji upravo to želi postići ipak moglo malo stopirati jer stanari kao suvlasnici prostora morat će dati suglasnost za promjene. Ali o tom potom. Ono što stanari područja na kojem je obavljeno ispitivanje žele nakon obnove jest da se poboljša javna infrastruktura i osiguraju razni oblici protupotresne otpornosti.

>> VEČERNJI TV Obnova nakon potresa - godinu dana poslije

– Najveći prosječni rezultat postigla je tvrdnja o poboljšanju biciklističke infrastrukture u središtu grada te osiguranje protupotresne otpornosti svih zgrada za javnu i društvenu namjenu – pojasnila je A. Svirčić Gotovac pa dodala kako stanari misle i da centru treba više zelenila, da bi se za energiju trebali koristiti obnovljivi izvori, ali i da središte grada treba imati više poslovnu nego stambenu namjenu. Kažu tako, a onda ipak sami ističu kako se izrazito protive “apartmanizaciji” središta grada i rušenju većine starih zgrada. A pitalo ih se i kako će financirati obnovu nakon potresa.

– Sredstva zajedničke pričuve dostatna su trećini ispitanika samo za djelomično podmirenje troškova, a većinu troškova na taj način podmiriti može samo pet posto ispitanika – otkriva A. Svirčić Gotovac dodajući kako petina ispitanika i ne zna tko im je upravitelj zgrade. Nije zbrka samo s upraviteljima, objasnio je Hano Ernst s Pravnog fakulteta.

– Zatečeno pravno stanje je loše. U Bloku 19 postoji mješovito vlasništvo fizičkih i pravnih te privatnih i javnih osoba, kao i mješovita namjena posebnih dijelova zgrade, a tu je i neažurnost podataka o vlasnicima. Imamo neupisane suvlasničke omjere, podaci upravitelja ne odgovaraju zemljišnoj knjizi, o društvenom vlasništvu i općenarodnoj imovini da i ne govorim – objasnio je Hano Ernst što sve otežava brz i učinkovit način obnove. Zakonom, ističe, propisan je način sufinanciranja, ali ni tu nije sve jasno.

Vesna Škare Ožbolt Vesna Škare Ožbolt: Zakon o obnovi treba hitnu izmjenu

Urbani toplinski otok

– Utvrditi se mora vlasništvo, pa prebivalište ili boravište, a onda još i status stanovanja. Ovo potonje faktično je pitanje o kojem ne postoji javna evidencija, a problem je i utvrđivanje srodništva u slučaju neformalnih životnih partnera. Ima i onih segmenata koji nisu riješeni zakonom, a to je, primjerice, služnost – objašnjava Ernst pa dodaje kako tijekom trajanja obnove može doći i do promjene vlasništva, a nema pravila o tome kako se novi vlasnici uključuju u postupke.

 | Autor : Arhitektonski atelier Hržić Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Kao potencijalne probleme urbanističkih modela obnove istaknuo je pravno jedinstvo nekretnine, rušenje građevina unutar bloka, pristup na prometnu površinu, ali i parcelacije radi izgradnje, bilo građevine javne namjene, bilo one namijenjene suvlasnicima, bilo nekretnine za namjenu trećeg investitora. Nije samo pravo kamen spoticanja cjelovite obnove bloka, to je i povijest, odnosno zgrade zaštićene kao kulturna dobra ili jednostavno značajne zbog svojih graditelja i razdoblja iz kojeg potječu. Konzervatorske je smjernice, odnosno svojevrsne upute o tome koje se zgrade u Bloku 19 eventualno smiju i mogu srušiti dao Institut za povijest umjetnosti.

Najznačajniji zagrebački arhitekti djelovali su upravo u ovom bloku. Primjerice, kuća Angerer Franje Kleina iz 1867. u Ilici 47 sa stanom na prvom katu, lokalom u prizemlju i jedinicama za iznajmljivanje na ostalim etažama početak je preobrazbe Zagreba u europski grad – pojasnila je Katarina Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti pa nabrojila značajnije arhitekte bloka. Stvarali su tu Herman Bollé, Janko Grahor i Janko Jambrišak, Gjuro Carnelutti, Vjekoslav Basti, ali i Leo Hönisberg, autor kuće s formatom dvorca na uglu Frankopanske i Ilice, čija je kupola nakon potresa skinuta te će se morati restaurirati. Istaknula je K. Horvat Levaj i Maticu hrvatskih obrtnika iz razdoblja art decoa i moderne, a za plan da se u bloku napravi Džamonjin muzej dala zeleno svjetlo. A baš za zeleno, točnije za razmišljanje o klimatskim promjenama i zelenoj infrastrukturi zadužena je bila Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske – REGEA.

>> VIDEO Po čemu će se pamtiti oni koji su vladali Zagrebom kroz povijest: Sve će to ostati gradu, a netko bu već otplatio...

– Jedna od najvećih prijetnji u urbanim područjima jest efekt urbanog toplinskog otoka. Znači to da je srednja površinska temperatura u najviše izgrađenom dijelu određenog područja puno viša nego na neizgrađenom dijelu. Primjerice, razlika između Zrinjevca i okolnih zgrada iznosi četiri Celzijeva stupnja. Krenuli smo zato od analize postojećeg stanja i primijetili da elementi zelene infrastrukture u Bloku 19 već postoje. Nisu oni ondje planski, zelenilo se, slijedom okolnosti, nalazi i na privatnim i javnim prostorima, a u sredini je park. Ono što bi se trenutačno moglo napraviti jest da se poveća udio zelene infrastrukture, odnosno da se implementira zeleni centar bloka, zeleni dnevni boravak, a smjestiti se možda ondje mogu i gradski vrtovi – kazao je Miljenko Sedlar iz REGEA-e dodajući da bi temperaturnom rasterećenju bloka svakako pomogli zeleni krovovi te iste takve fasade. Naravno, misli na zelenu boju, već na bilje.

 | Autor : Arhitektonski atelier Hržić Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Više od 70% prometa tranzitno

Predložio je Sedlar iste takve “zelene nadstrešnice” na tramvajskim stajalištima, koje bi pomogle većem osjećaju ugode pri čekanju javnog prijevoza, ali i zelene mobilne točke te rute. Više bicikala, manje automobila, pa i manje ugljikova dioksida. Ali nisu auti prvenstveni krivac za CO2 u centru grada, pojasnio je Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Dekarbonizacija i defosilizacija nužnost su, kazao je, a centralizirani toplinski sustavi budućnost. Zašto?

Emisija CO2 u Bloku 19 najveća je od grijanja prostora i vode, odnosno primarni energent koji se ondje troši jest prirodni plin i, nešto manje, električna energija. Jedini izvor toplinske energije koji omogućuje potpuno ukidanje prirodnog plina je centralizirani toplinski sustav temeljen na kogeneraciji, odnosno istovremenoj proizvodnji električne i toplinske energije, s mogućnošću kasnije zamjene geotermalnom energijom – plan za blok otkrio je Duić dodajući kako su vizija energetske tranzicije povijesne jezgre Zagreba do 2050. upravo tehnologije temeljene na kogeneraciji, ali i obnovljivi izvori energije u kombinaciji s dizalicama topline. Dio električne energije, kaže Duić, treba biti i lokalno proizveden, koristeći sunčane elektrane integrirane na krovove zgrada.

godišnjica potresa Tomašević: Država i grad prespavali su zimski san kad je riječ o obnovi

– Razvoj tehnoloških rješenja provodit će se u kombinaciji s kontinuiranom energetskom obnovom zgrada radi smanjenja specifičnih toplinskih potreba i temperaturnih režima – rekao je Neven Duić. Važnu ulogu u razvoju samog Bloka 19, ali i čitavog centra imat će, naravno, i promet. Kako bi on trebao izgledati, rekli su stručnjaci Zavoda za prometnice Građevinskog fakulteta, koji su rješenja donijeli uz pomoć kolega iz Ljubljane.

– Najvažnija karakteristika prometne infrastrukture u Zagrebu jest da postoji veliki nerazmjer između nje i izgradnje prostora – pojasnio je Željko Stepan s Građevinskog fakulteta, koji je otkrio nedostatke pješačkog, ali i biciklističkog prometa. Nema dovoljno staza i loše su te isprekidane, oznake biciklističke infrastrukture uglavnom su istrošene, sustav javnih bicikala postoji samo u središtu grada, a i biciklistima nedostaje prometne kulture.

 | Autor : Arhitektonski atelier Hržić Foto: Arhitektonski atelier Hržić

– U javnom prijevozu autobusni i tramvajski promet nedovoljno su integrirani, nema dovoljno traka rezerviranih isključivo za njih, stajališta nisu dobro opremljena, a i sustav naplate javnog prijevoza ne pruža mogućnost plaćanja usluge upotrebom pametnog telefona ili bankarske kartice te se naplata vrši prema vremenskom kriteriju, a ne duljini putovanja – nabrojio je i ove nedostatke Stepan, koji je željeznicu istaknuo kao jednu od glavnih prepreka razvoja integriranog grada. U cestovnom prometu nužni su alternativni pravci.

– Više od 70 posto prometa na području Donjeg grada čini tranzitni promet, što je glavni problem – rekao je Stepan pa dodao i da raskrižja glavnih prometnih koridora nisu usklađena s intenzitetom prometa, a nedostaje i legislativa za projektiranje prometnica unutar naselja.

>> VEČERNJI TV Liječnik iz Petrove godinu dana nakon potresa: Zabrinjavajuće je u kojim uvjetima radimo

Cijena? Tko zna...

Parkiranje je ipak najveća muka stanarima centra jer svoja mjesta nemaju, već je 95 posto njih ulično i relativno prazno noću, dok im je dnevna popunjenost sto posto, što, naravno, ukazuje na brojne Zagrepčane koji poslove u gradu dolaze obavljati svojim vozilima. A što onda prometni stručnjaci predlažu? Imaju 27 mjera s kojima treba početi odmah, kažu, a neke od njih su izgradnja pješačke i biciklističke infrastrukture, uvođenje zona smirenog prometa, reorganizacija i integracija linija javnog prijevoza, novi načini naplate parkiranja te karti u tramvajima i busevima, ali i provođenje politika koje će destimulirati dolazak automobilima u centar. A kad za nekoliko desetljeća u centar stignemo biciklom, ondje bi nas mogle dočekati zgrade obnovljene materijalom koji je potres srušio. Kako kružno gospodariti, objasnio je Zoran Veršić sa Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta.

– Nužno je poboljšati sustav održavanja zgrada jer je 65 posto njih u Hrvatskoj izgrađeno prije 1987., s tim da je 33 posto fonda zgrada premašilo svoj ekonomski životni vijek od 50 godina. U obuhvatu Donjeg grada 92 posto stanova izgrađeno je prije 1980., a prema podacima iz baze energetskih certifikata više od 30 posto zgrada spada među one s najlošijim energetskim svojstvima, dok ih je tek 11 posto obuhvaćeno programom energetske učinkovitosti – objasnio je Zoran Veršić pa predstavio strategiju kružnog gospodarenja prostorima i zgradama kod obnove. Smanjenje nastanka građevinskog otpada prva je stavka, jer 450 tisuća tona ostalo ga je nakon potresa, a on bi se trebao adekvatno zbrinuti te reciklirati za daljnje korištenje.

Trajnost zgrada u prostoru trebala bi se povećati primjenom načela fleksibilnosti i prilagodljivosti, ključna bi trebala biti i veća energetska učinkovitost te primjena obnovljivih izvora energije, a ponovno bi se trebali vratiti u funkciju i dosad nekorišteni prostori te zgrade, kaže Veršić s Arhitektonskog fakulteta, čiji se kolega Tihomir Jukić bavio urbanizmom bloka. U njegovu Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu analiziralo se, između ostalog, razdoblje iz kojeg datiraju zgrade te kako je potres na njih djelovao.

Zagreb: Hrpa cigli na Cvjetnom trgu Svatko ima drugačiju ideju Ovako bi gradonačelnički kandidati za Zagreb ubrzali obnovu grada

– Najveći broj oštećenja zabilježen je u dijelu bloka prema Zapadnom kolodvoru, u kojem su građevine napravljene između 1850. i 1880. godine. Manje su stradale one prema Glavnom kolodvoru, koje su građene od 1880. do 1920. godine, dok su najmanja oštećenja na istočnom dijelu bloka, odnosno na nekretninama koje su nastale između 1920. i 1950. – obrazložio je Tihomir Jukić dodajući da je Zavod analizirao i sadržaje koje blok ima, konkretno vrtiće, škole, rekreacijske zone, kakvo je stanje s prometom, što je s parkingom, ali i koliko je stanova pretvoreno u apartmane te koje su životne dobi stanari tog područja.

– Prioritet smo dali stanovnicima jer čitava tema Bloka 19 koncentrira se na 15-minutni grad, odnosno važno je da svi sadržaji za stanare, od tržnica preko škola do vrtića, budu na 15-20 minuta dostupnosti. Donji grad je živo tkivo, on nikad nije bio sasvim dovršen, a vjerojatno i neće biti – kaže Jukić koji kao mogućnost ostavlja četiri osnovna tipa obnove u svrhu preobrazbe bloka. Da blok postane novi podcentar susjedstva, da ima javnu namjenu s trgom i perivojem, da sadržaji budu isključivo za stanare koji će dobiti i garažu te da se u njemu napravi svojevrsna pješačka ulica kao dnevni boravak stanara.

 | Autor : Arhitektonski atelier Hržić Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Polazišta obnove svih donjogradskih blokova trebaju se temeljiti na destimulaciji prometa u mirovanju, povećanju dostupnosti unutarnjih dvorišta, unapređenju socijalne infrastrukture i javnih prostora te aktivaciji ulica – kaže Jukić. A prije nego što bilo kakav proces cjelovite obnove i započne, napravit će se morati onaj konstrukcijski, koji je detaljnije analizirao Josip Atalić s Građevinskog fakulteta, jedan od organizatora Prve hrvatske konferencije o potresnom inženjerstvu, na kojoj je proteklog tjedna projekt Bloka 19 i predstavljen.

U VINKOVCIMA Pokrenuta inicijativa za obnovu groba Josipa Runjanina, skladatelja himne Lijepa naša Domovino

– U analizi smo koristili detaljne numeričke modele s podacima sedam karakterističnih zgrada i došli do mogućih konstruktorskih modela obnove s konceptualnim rješenjima. Adaptacija potkrovlja u korisni prostor jedno je od njih, s tim da je ideja i da stanari kasnije to potkrovlje mogu prodati da bi financirali 20 posto obnove, što su dužni dati po zakonu – rekao je Josip Atalić pa nabrojio još mogućih konstruktorskih rješenja. Izvedba polukrutih dijafragmi uz minimalne devastacije korištenih prostora jedno je od njih, a tu su još, među ostalima, i zamjena postojećeg stubišta novom komunikacijskom ab-jezgrom, ojačanje zidova kompozitnim materijalima koji se sastoje od polimerne matrice i armaturnih vlakana ili ojačanje zidova torkretnom oblogom.

– Ono što je ključno jest izvedba “krutih” ploča koje povezuju zidove te da se samim zidovima nadomjeste manjkavosti – kaže Atalić pa dodaje kako je u zgradama starijim od sto godina poseban izazov dovesti ih na razinu da izdrže 6,5 po Richteru, što je standard. Ističe i da se konstrukcija ne bi trebala obnavljati samo na oštećenim zgradama jer i one koje trenutačno imaju zelene naljepnice imaju jednak potresni rizik kao i one s narančastom ili crvenom oznakom. I dok se cijena konstruktorske obnove Zagreba procijenila na oko 42 milijarde kuna, koliko bi koštala cjelovita po uzoru na Blok 19, još se ne zna.

 | Autor : Arhitektonski atelier Hržić Foto: Arhitektonski atelier Hržić

– Ovaj će potres biti prilika za ekonomski rezultat i treba mu se pristupiti sustavno, s građevinske, ekonomske i financijske strane. Ono što je jasno jest da će financije uvijek odrediti politika, a mi moramo dokučiti kako što više hrvatskog materijala i pameti uključiti u samu obnovu. Na nesretnoj se situaciji dobra ekonomska priča može napraviti, što nam opetovano dokazuju Japanci – rekao je Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta dodajući da nema struke koja u obnovu neće biti uključena. A sad kad smo nabrojili sve što je analizirano u postojećem Bloku 19, vratimo se na sam početak, odnosno na arhitektonsku viziju ovog djelića centra metropole. Polazišna točka bloka, kaže arhitekt i urbanist Marijan Hržić, mora biti tamošnji već postojeći park.

– Valoriziran je on kao najveća vrijednost područja, ono što bloku daje identitet – rekao je arhitekt Hržić pa dodao kako bi se rušenjem zgrada bez arhitektonske i građevinske vrijednosti mogla dobiti još veća površina sadašnjeg parka. U etapama je zamišljeno i to rušenje i kasnija gradnja pa je jedan od planova i uklanjanje zgrade Zajednice tehničke kulture kako bi na to mjesto stigao Centar, odnosno Muzej Džamonja. Ta se zgrada, međutim, kazao je Hržić, bude li potrebno, može i uklopiti u budući izgled bloka.

Zagreb: Škoro obišao potresom oštećenu crkvu u Čučerju POSJETIO ČUČERJE Škoro o obnovi: Ako nastavimo sa 130 rješenja kroz godinu, Zagreb će se obnoviti za 300 godina

Korpusi povezani mostovima

– Ima djelomičnu arhitektonsku vrijednost pa bi mogla biti i dio Centra Džamonja – istaknuo je arhitekt i urbanist pa dodao kako mjesto za radove Dušana Džamonje nije samo pitanje jednog bloka već i cijeloga grada. Na sjeveroistočnom dijelu Bloka 19 trenutačno je kazalište Gavella koje će poslužiti kao polazište za svojevrsni Kazališni centar.

– Jugoistočno će se smjestiti Studij dizajna, a što se samog parka tiče, dio će ostati dječji, dok će dio postati park skulptura – otkrio je Hržić pa dodao kako će se sadržaji predviđati i u podrumskim etažama u kojima će se smjestiti i jedna ili dvije garaže.

Visina samih budućih kuća neće prelaziti visinu vijenca obodne izgradnje ili, u prijevodu, i dalje će najveća nekretnina bloka biti zgrada Matice hrvatskih obrtnika na Ilici. Ozelenit će se krovne, ali i vertikalne površine samih nekretnina, kao i otvoriti prolazi kroz blok. Oni koji se njima budu šetali naići će i na dvije vanjske amfiteatralne pozornice, jednu uz dječji park koja će služiti sadržajima za klince, dok će druga biti uz Gavellu kako bi potencijalno poslužila kao ljetna scena. Još je jedna pozornica planirana, i to na krovu budućega Kazališnog centra, koji će imati i posebnu dvoranu, s mogućnošću, po potrebi, njezine podjele na tri dijela. Usto je u Centru Džamonja predviđen još jedan javni sadržaj, zimski vrt, a planira se i Kulturno-informativni centar koji bi trebao imati baletne i druge umjetničke programe ili jednostavno postati hotel ili uredski prostor. Što se Studija dizajna tiče, on će se sastojati od dva korpusa, između kojih će biti javni pasaž iz Frankopanske prema parku.

– Ne samo u prizemlju, već će korpusi biti povezani i na gornjim razinama mostovima. Cilj je da park bude maksimalno pristupačan i da blok bude funkcionalan tijekom cijelog dana – rekao je Marijan Hržić koji je predstavio Blok 19 prema prvom scenariju, odnosno prema onom planu čija bi realizacija trebala trajati kraće. Ili, do 2050. Njegov kolega arhitekt Krešimir Rogina predstavio je i drugi scenarij, po kojem bi blok trebao dobiti i horizontalni neboder. Do – 2160. godine! Plan su, u najkraćim crtama, tri kolosalna gradska prostora.

Potres u Zagrebu PRIJE GODINU DANA VIDEO Trenutak potresa koji je promijenio Zagreb. Pogledajte kako je to izgledalo u 6.24 ujutro

Ozelenjeni plato s “food courtom”, sportskim i dječjim igralištem te dvostrukim teatrom uz kazalište Gavella okruživao bi središnji sadržaj bloka, koji je i u ovoj varijanti, Centar Džamonja, dok bi se na istoku trebao smjestiti dizajn kombinat “s vitalnim sadržajem Studija dizajna oko kojeg arbitriraju slični sadržaji”. Zapadno bi se nalazila gradska oranžerija “koja donosi koloplet egzotičnih biljaka raspoređenih u voluminoznom prostoru zimskog vrta”, ali i hipostilna dvorana koja bi služila velikim urbanim manifestacijama.

– Sva ta tri prostora u funkciji su 24/7 – rekao je Krešimir Rogina dodajući da bi se ponad svega smjestio horizontalni neboder, zamišljen kao “dinamično zonirano participativno stanovanje s radom od kuće i park-šumom na samom vrhu”.

– Do njega se, uz niz funkcionalnih vertikala, dolazi zagrebačkim tepihom, letećim ćilimom koji povezuje prvu podrumsku i najvišu etažu nebodera, koji bi, sam po sebi, bio urbana senzacija za turiste i stanovništvo – pojasnio je Rogina. Na čitav projekt Bloka 19 odlične su reakcije i struke i javnosti, kaže nam Ivica Rovis iz gradskog Zavoda za prostorno uređenje.

– Sve što smo predstavili budućnost je gradskih blokova, a cilj je bio da se postave smjernice za obnovu – kaže Rovis pa najavljuje da će se sada baviti novim blokom, istočnije od Trga bana Jelačića, koji više neće biti samo pilot-projekt.

NEIZOSTAVNA NAMIRNICA
Svi smo je jeli kao djeca, ali žalit ćete ako ovo niste prije znali
Hrvatski Telekom
NAVIKE MLADIH U GAMINGU
HT-ovo istraživanje upozorava na riskantna ponašanja mladih na internetu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Sotony:

    .. Koja je funcija ove zgrade u staklu?

  • frx:

    Sjajna ideja i smjernice za razvoj. Treba to na silu sprovest, bez puno pitanja... Al budala na komentarima... cijelo Vrapče na.VLu

  • zbisko:

    O vo isto će pisati i 2121