Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
transnacionalni projekt 'Clim4Cast'

Nužno unapređenje sustava ranog upozorenja na sušu, toplinske valove i požare

storyeditor/2024-06-08/PXL_130723_101510120.jpg
Hrvoje Jelavić/Pixsell
12.06.2024.
u 15:25

Znanstvena zajednica i meteorolozi žele razviti inovativna rješenja za povećanje otpornosti na ekstremne klimatske događaje

Klimatske promjene donose sve izraženije ekstremne vremenske uvjete. Suše, toplinski valovi i požari postaju sve češći i intenzivniji u središnjoj Europi, a njihove posljedice predstavljaju velik izazov za društvo. Unatoč tome, prevencija i priprema za ove ekstremne događaje nisu adekvatno zastupljene u nacionalnim zakonodavnim dokumentima i strategijama.

Istaknuto je to nacionalnom predstavljanju gotovo dva milijuna eura vrijednog EU projekta "Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe", kojim se nastoji odgovoriti na ovu potrebu. Projekt je u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša predstavljen na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.

Predloženi konkretni koraci

Ovim se projektom kroz transnacionalnu suradnju nacionalnih meteoroloških službi i znanstvene zajednice žele razviti inovativna rješenja za povećanje otpornosti na ekstremne klimatske događaje.

– Projekt Clim4Cast ima cilj unaprijediti kapacitete sedam zemalja središnje Europe u razvoju integriranih sustava za prognozu toplinskih valova, suša i šumskih požara. Prakse u ovim zemljama variraju, a često se ova tri problema tretiraju zasebno. Uz stručne i znanstvene izazove koji zahtijevaju suradnju meteorologa i klimatologa, istovremena pojava toplinskih valova, suša i požara zahtijeva koordinaciju među institucijama u području poljoprivrede, zdravstva, vatrogastva i meteorologije – rekao je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr. sc. Ivan Güttler.

VEZANI ČLANCI

Državni hidrometeorološki zavod igra važnu ulogu u ovom projektu kao glavni partner iz Hrvatske. Pridruženi partneri su Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. DHMZ će u projektu primijeniti svoje stručne kapacitete za razvoj prognostičkih alata i unapređivanje sustava ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje.

– Jedan od ključnih ciljeva projekta je razvoj sveobuhvatne mogućnosti ranog upozoravanja i praktičnih smjernica koje će biti od koristi javnim i privatnim dionicima na nacionalnoj i regionalnoj razini. Projektom se razvija baza učinaka suša, toplinskih valova i požara koja će pružiti smjernice za povećanje otpornosti na ove izazove – istaknula je voditeljica projekta dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin. Voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a Tomislav Kozarić upozorio je pak da su elementi katastrofa najmanje zastupljeni u sustavima upozorenja u nacionalnim službama.

– Ovaj projekt je dobra prilika za unapređenje sustava motrenja, prognoze i upozorenja na suše, toplinske valove i šumske požare u DHMZ-u, odnosno u Hrvatskoj, posebno stoga što nedostaje sustavna prognoza suše – rekao je Kozarić.

Voditelj službe za agrometeorologiju DHMZ-a dr. sc. Mislav Anić istaknuo je kako je uslijed klimatskih promjena došlo do produljenja vrućih i sušnih razdoblja, što je rezultiralo povećanjem opasnosti od požara raslinja tijekom požarne sezone koja traje od lipnja do rujna. Prema klimatskim projekcijama, očekuje se nastavak takvih trendova što može rezultirati učestalijim i intenzivnijim požarima u Hrvatskoj u budućnosti.

Dr. sc. Ljiljana Šerić s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu održala je predavanje o istraživanju i inovacijama u upravljanju požarima otvorenog prostora u Hrvatskoj te istaknula holistički pristup u problematici požara.

Nakon predavanja povedena je i diskusija na temu proaktivnog odgovora na učinke suša, toplinskih valova i požara (tzv. DHF događaje od engl. droughts, heatwaves and fires) u kojoj su sudjelovali predstavnici relevantnih institucija. Otvorena su važna pitanja i predloženi konkretni koraci za bolju pripremljenost i ublažavanje posljedica DHF događaja.

Projektom "Clim4Cast" partneri iz Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Njemačke i Poljske žele osigurati bolju pripremljenost i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Projekt Clim4Cast podržava Program transnacionalne suradnje Središnja Europa i sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 2 milijuna eura, dok su planirana sredstva za DHMZ oko 150.000 eura.

VEZANI ČLANCI

UN upozorio na posljedice

Prema podacima europske službe za klimatske promjene "Copernicus", koju financira Europska komisija, svibanj 2024. bio najtopliji svibanj zabilježen na globalnoj razini, s globalnom prosječnom površinskom temperaturom zraka 0,65 °C iznad prosjeka u razdoblju od 1991. do 2020. godine.

Štoviše, svaki od proteklih 12 mjeseci bio je najtopliji zabilježen u usporedbi s istim mjesecima prethodnih godina, priopćila je europska agencija za nadzor klimatskih promjena, dok je glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao na hitnu akciju kako bi se spriječio "klimatski pakao". Prosječna globalna temperatura u 12 mjeseci do kraja svibnja bila je 1,63 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskog prosjeka, što je najviše od početka mjerenja 1940. godine.

Ipak, ovaj prosjek ne znači da je svijet premašio prag globalnog zatopljenja od 1,5 Celzijevih stupnjeva po kalendarskoj godini. Znanstvenici upozoravaju na ozbiljnije i nepopravljive posljedice za klimu ako se to dogodi.

U zasebnom izvješću, Svjetska meteorološka organizacija navela je kako sada postoji 80 posto šanse da će barem jedna od sljedećih pet godina imati prosječnu temperaturu koja privremeno premašuje predindustrijske razine za 1,5 stupanj.

Komentirajući ove nalaze, glavni tajnik UN-a António​ Guterres istaknuo je da se svijet ubrzano kreće u krivom smjeru i udaljava od stabilizacije klimatskog sustava.

"Tijekom 2015. šansa za takvo kršenje bila je blizu nule", rekao je Guterres u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša Također, pozvao je na smanjenje globalne proizvodnje i korištenja fosilnih goriva za 30 posto do 2030. godine. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije