Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavio je da Rusija predlaže održavanje novog kruga pregovora s Ukrajinom 2. lipnja u Istanbulu, tvrdeći da je Moskva pripremila memorandum. Delegaciju bi ponovno vodio Vladimir Medinski, pomoćnik Kremlja. Kijev je odgovorio da je spreman za sastanak, ali prvo očekuje ruski dokument na uvid, napominjući da su svoju verziju mirovnog memoranduma već predali. Ovaj poziv uslijedio je nakon sastanka 16. svibnja u Istanbulu, prvog izravnog kontakta nakon dugo vremena, koji je rezultirao samo razmjenom zarobljenika.
Obnovljeni diplomatski napori dolaze u trenutku pojačanog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je nedavno oštro kritizirao Vladimira Putina, optužujući ga da "igra s vatrom" i da je "apsolutno lud" zbog eskalacije napada. Nakon njihovog telefonskog razgovora, Putin je navodno pristao na suradnju oko mirovnog memoranduma, no Kremlj inzistira na pregovorima bez prekida vatre, što omogućuje Rusiji napredovanje. Trump je, s druge strane, izrazio spremnost da posreduje, pa čak i da dođe u Istanbul ako to učini i Putin, no Kremlj je poručio da Putinov dolazak nije u planu.
Analitičari, poput Ivora Bennetta, ruski prijedlog vide više kao predstavu, prenosi Sky News. Bennett ističe da Rusija pokušava sebe prikazati kao glavnog mirotvorca, vjerojatno kako bi umirila Trumpa, ali da se suštinski ruski stavovi nisu promijenili. "Tim što je prva predložila datum i mjesto drugog kruga izravnih pregovora, Rusija pokušava se prikazati kao glavni pokretač mira" kazao je Bennett. "Ovo je pokušaj ublažavanja njegovih zabrinutosti i pokazivanja Washingtonu da je Moskva i dalje zainteresirana za dogovor. Ali to se čini mnogo više performativnim nego bilo čime drugim, jer izjava ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova jasno daje do znanja da se ruski stav nije nimalo omekšao" dodaje.
Lavrovljevo spominjanje "temeljnih uzroka krize" u memorandumu sugerira da će dokument ponoviti maksimalističke zahtjeve Moskve, poput trajne neutralnosti Ukrajine, priznanja anektiranih teritorija i prestanka širenja NATO-a. Imenovanje Medinskog, kojeg Kijev ne smatra dovoljno visokim dužnosnikom, pojačava sumnje. Sastav delegacije, koja uključuje i šefa vojne obavještajne službe, više ukazuje na tehničke pregovore nego na političku volju za kompromisom.
Ruski uvjeti za mir ostaju izuzetno zahtjevni. Prema izvorima koje prenosi Reuters, Putin traži pisano jamstvo Zapada o zaustavljanju širenja NATO-a, ukidanje dijela sankcija, neutralnost Ukrajine te rješavanje statusa ruskih zamrznutih sredstava i zaštitu govornika ruskog jezika. Ako se ti uvjeti ne ispune, Putin navodno prijeti da će "mir sutra biti još bolniji." Moskva, čini se, cilja na višefazni proces gdje bi ključni razgovori o globalnoj sigurnosti bili vođeni izravno sa SAD-om, dok bi Ukrajina bila tek sporedna tema. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da se "proces ukrajinskog rješenja i proces obnove odnosa sa Sjedinjenim Državama odvijaju neovisno," što jasno pokazuje rusku želju da zaobiđe Kijev u konačnim dogovorima s Washingtonom.
Međutim, nakon ruske ponude za drugi krug izravnih pregovora s Ukrajinom u Istanbulu 2. lipnja, Kijev je izjavio da se "ne protivi" sastancima, piše Sky News. No, ministar obrane zemlje pozvao je Moskvu da prvo dostavi svoj memorandum Ukrajini - dokument u kojem su navedeni uvjeti za prekid vatre. „Nismo protiv daljnjih sastanaka s Rusima i čekamo njihov 'memorandum', kako sastanak ne bi bio prazan i kako bi nas istinski približio završetku rata. Ruska strana ima barem još četiri dana prije odlaska da nam dostavi svoj dokument na pregled“ kazao je ministar obrane Rustem Umerov.
>> FOTOGALERIJA Moćna vojna vozila na ulicama, vojnici marširaju... Ovako je izgledala velika parada u Rusiji
Otvori KEKS Pay
S Kremljima, ratnim zločincima, ne pregovarati. Ukraini dati najmodernije obrambeno naoružanje, s kojim more ovratiti napasnike Kremlje, uključiti i hidrogensku i atomsku raketu