Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ne vraćaju 5 milijardi kuna stambenih kredita

Ako se ukupna svota problematičnih kredita podijeli s prosječnom vrijednosti stambenog kredita, dolazimo do brojke od 10 tisuća građana koji ne mogu izaći na kraj s preuzetim obavezama
05. ožujka 2016. u 08:15 43 komentara 4630 prikaza
švicarci
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell

Građani su do kraja prošle godine prestali vraćati nešto manje od tri milijarde kuna stambenih kredita vezanih uz švicarski franak, oko dvije milijarde kuna s eurskom klauzulom i približno pola milijarde kuna kunskih stambenih kredita.

Konverzija tu nije pomogla

Koliko je ljudi prestalo vraćati stambene kredite, znaju samo banke, ali ako se ukupna svota problematičnih kredita podijeli s prosječnom vrijednosti stambenog kredita, dolazimo do brojke od 10 tisuća građana koji ne mogu izaći na kraj s preuzetim obavezama, bilo da u dogovoru s bankom plaćaju ratu koja je manja od ugovorene ili su pod ovrhama. Kraj godine donio je lagani pad ukupnog udjela loših kredita na manje od 17%, no iznos ‘nenadoknadivih i djelomično nenadoknadivih’ kredita stanovništva i dalje raste, kao što se stalno povećava broj građana s blokiranim računima. U tri mjeseca vrijednost nenaplativih stambenih kredita u eurima skočila je za 188 milijuna kuna. Konverzija kredita u francima privodi se kraju, ali ona nije bitnije popravila poziciju najranjivije skupine dužnike. Banke su svima koji su imali kredite s CHF valutnom klauzulom ponudile konverziju u euro, s pripadajućim otpisom glavnice, no bez obzira na otpis, rijetkima se dug smanjio toliko da ga mogu nastaviti otplaćivati. Uz redovnu, razliku su pojele i zatezne kamate. Objektivno, pozicija takvih dužnika još je lošija jer je masovni otpis dugova gurnuo banke u gubitke i sad, sve i da su najsućutnije na svijetu, teže mogu otpisivati dugove ljudima koji su ostali bez posla, razboljeli se ili ih je neka treća nevolja dovela pod ovrhu pa su prepušteni sami sebi. Što sada? Hoće li država te ljude poticati da krenu put osobnog bankrota?

Individualni pristup

Od svih većih banaka kojima smo se obratili sa sličnim pitanjima najotvoreniji odgovor stigao je iz Erste banke koja kaže da imaju oko 400 dužnika zaduženih u francima koji se nalaze u nekoj od faza prisilne naplate. Prije konverzije, Erste banka imala je ukupno oko 10.100 kreditnih partija koje su bile vezane valutnom klauzulom u CHF-u. Od tog se broja oko 4 posto odnosi na klijente kojima je kredit već prije bio otkazan te se nalaze u nekoj od faza prisilne naplate. Konverziju kredita prihvatilo je oko 30 posto takvih dužnika te se i njihov dug znatno smanjio, izraženo u kunskoj protuvrijednosti.

– Banka će svakom slučaju i dalje pristupati individualno, s ciljem pronalaska optimalnog rješenja kako bi se nastali dospjeli dug podmirio. Provođenje postupka prisilne naplate nije ugodno ni za klijenta ni za banku, ali banka ga je dužna provesti u slučajevima kada se iscrpe druga rješenja – kaže Dario Gabrić, direktor u Erste banci. U postupku prisilne naplate svi vjerovnici, pa i banke, prvo kreću od blokade računa i naplate na novčanim sredstvima, a tek u krajnjoj mjeri pokreću ovrhe nad nekretninama. Postupak prisilne prodaje stanova odnedavno se provodi elektronički, preko e-dražbe. Sve informacije o prodaji nekretnina pod ovrhom na stranicma su Fine, gdje je oglašena prodaja desetaka nekretnina.

>> RBA je i otkazane kredite u francima počela konvertirati

>> 'Ne mogu prihvatiti tezu da su ljudi koji su podizali stambene kredite pohlepni ili kockari'

Uplift.hr
ZLATA VRIJEDNI
Znate li tko su bili mentori Marku Zuckerbergu i Bill Gatesu?
Mirovina
E, DA SAM ZNAO...
Imamo li dva života?
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Ivanveliki:

    zanimljivio kako u statistici nisu i svi oni krediti u chf koji su vec otplaceni i na koje banka nema zakonsku obvezu vracanja preplacenih kamata jer se zakon o konverziji odnosii samo na kredite koji su u otplati, a ne ... prikaži još! na vec vracene kredite. Gomila chf kredita bila je dognuta i na rok do 10 godina i oni su prije konverzije otplaceni... Na taj extra profit su "zaboravili" i nigdje ga ne spominju! Da je pravde vratili bi to ljudima.

  • Avatar bosanac1951
    bosanac1951:

    "Jako" mi je žao tih nekoliko stranih banaka u HR....Ovi ajmo reći ulični kamatari su sitna riba prema njima...Oderali su naš ionako siromašni narod sa visokim kamatama, a lovu su slali majčicama u svojim domicilnim državama...A tamo su kamate duplo, ... prikaži još! pa i više manje..A zašto Vujčić ne uvede penalizaciju tim bankama na cca 12 milijardi kuna koji leže u HNB kao što to radi europska središnja banka ?? Koga on zapravo brani, narod ili strane banke..A te stanove koji su sada na prodaju ne treba kupovati...

  • Deleted user:

    banke u gubicima,to ni dite nebi izjavilo,pljuc..