Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Natko Duvnjak: Školske uniforme za osjećaj zajedništva

Vijeće roditelja i školski odbor jednoglasno su podržali projekt, a i većina učenika reagirala je podrškom
07. rujna 2015. u 00:05 18 komentara 429 prikaza
05.05.2015., Split - Na Prokurativama je odrzana konferencija za medije Inicijative Za uvodjenje skolskih uniformi. Ravnatelj OS Jurja Dalmatinca iz Sibenika Natko Duvnjak. Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Kako ste i zašto odlučili u školu uvesti školske uniforme te kada će ih učenici škole početi nositi?

Na to smo se odlučili zato da bi se smanjile vidljive socijalne razlike među učenicima, ali i kako bi se među našim đacima stvorio osjećaj zajedništva i pripadnosti našoj školi. Ovaj projekt zahtijeva malo više vremena, ali očekujemo da bi naši učenici uniforme mogli početi nositi od studenog.

Kako će uniforme izgledati i što su sve đaci predlagali?

Djeca su dala puno zanimljivih ideja, njih oko 150, od sportskih izdanja do uniforma koje viđamo u filmovima. No jedno povjerenstvo izabrat će tri najbolja prijedloga koji će nam biti i nit voditelja kako bi djeca zapravo htjela izgledati. Dok ne budemo imali tu konačnu varijantu, naši učenici ove će zime nositi iste polo majice dugih rukava s grbom škole, a još uvijek razmatramo boju majice. Prijedlozi su da to budu modre, zelene ili bordo majice, a ako bismo išli na šibensku boju, bila bi to onda narančasta. Možda napravimo i anketu o tome. U drugom polugodištu nosile bi se iste majice kratkih rukava, a prave uniforme zaživjele bi od iduće jeseni.

Što su roditelji, ali i učenici škole rekli na vašu ideju o obaveznim školskim uniformama?

Vijeće roditelja i školski odbor jednoglasno su podržali projekt, a i većina učenika reagirala je podrškom. Svi to vide kao jedan dobar korak. Jedno dijete dalo je odličan komentar kazavši: "Dobro, svi ćemo sad po izgledu, odjeći biti isti, ali ćemo se onda razlikovati po učenju i radu". Roditeljima je ova ideja simpatična i zato što ne moraju više razmišljati što svaki dan djetetu prirediti za nošenje u školu. Znajući koliko u nas ima škola, od ovog bi projekta koristi moglo imati i ono malo preostale domaće tekstilne industrije.

>>Kako to da školsku odjeću nose u privatnim, ali ne i državnim školama?

psina
BLISKI SUSRET
Rijedak prizor u moru kod Istre: Ribar snimio drugu najveću živuću ribu na svijetu
Hrvatski Telekom
UPRAVLJA S 516 E-PUNIONICA
Hrvatski Telekom: Predvodnik e-mobilnosti u regiji
  • Tihi:

    Na to smo se odlučili zato da bi se smanjile vidljive socijalne razlike među učenicima. Tako da bi djecu male hrvate već prevarili obmanuli kako smo svi isti jednaki...

  • djurex:

    "Obrazovanje“ je zapravo uvjetovanje percepcije sebe i svijeta kako bi se odstranile sve moralne, psihološke i percepcijske prepreke željenoj društvenoj promjeni i ulasku u posvemašnje ropstvo. Sustav je zamišljen tako da usađuje sljedeće cjeloživotne nazore: • Istina dolazi od autoriteta. ... prikaži još!. • Inteligencija je sposobnost pamćenja i ponavljanja. • Točno pamćenje i ponavljanje se nagrađuju. • Nepokoravanje se kažnjava. • Konformiraj se intelektualno i socijalno. Djecu i mlade priprema se da budu tek zupci u centralno pogonjenom zupčaniku pa svjedočimo sve rasprostranjenijem kolektivnom „obrazovanju“ koje djecu uči da se odreknu individualnosti u korist kolektivnog mišljenja kako bi se još više pojačao pritisak na one u razredu koji se ne žele konformirati. To se prikazuje kao njihov nedostatak konformizma („podrške konsenzusu“) koji priječi napredak grupe. Naglasak je na „strategijama grupnog učenja“ i sva djeca u grupi moraju postići određene ciljeve prije nego li grupa može krenuti dalje. Jedan termin za sve ovo je ‘obrazovanje temeljeno na rezultatima’, što znači da se osigurava jedan ishod za sve – programirani um. Ovakva orijentiranost na grupu čini obrazovanje temeljeno na rezultatima sustavom za promjenu ponašanja grupe, a ne za obrazovanje pojedinca. Riječ je o kolektivnoj promjeni pri kojoj se natjecanje ne potiče i pri kojoj pojedinci uče da je skupina važnija od njih.

  • Objektivno...:

    Hoće ki u svakom razredu biti i ovakva stranačka zastava? Da roditelji ne moraju puno misliti za koga će glasati...