Priključenjem Irske, Mađarske i Estonije globalnom sporazumu o minimalnoj stopi poreza na dobit od 15 posto otvoren je prostor Europskoj uniji da jednoglasno donese odluku da će na njezinu području od 2023. sve velike tvrtke plaćati minimalno 15 posto poreza na dobit.
Tri spomenute zemlje bile su ispod te granice tako da njihove poduzetnike očekuje povećanje porezne presije. Hrvatska velike poduzetnike oporezuje s 18 posto poreza na dobit, a male tvrtke plaćaju 10 posto poreza.
Izuzeća za male ostaju i dalje, a pitanje je hoćemo li biti u prilici spuštati ovu gornju stopu. Protekli su vikend čelnici 20 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava i službeno dali zeleno svjetlo da se nastave operativne pripreme kako bi odluka o minimalnom korporativnom porezu od 15 posto stupila na snagu od siječnja 2023. Ona prije svega pogađa države u kojima su ti porezi niži, kao i porezne oaze (pitanje je kako će se taj dio kontrolirati) kamo je kapital bježao u potrazi za manjom presijom.
Hrvatska je godišnje ubirala oko 9,3 milijarde kuna poreza na dobit godišnje. Ove godine u prvih osam mjeseci naplaćeno je 5,8 milijardi kuna. Te su se stope proteklih godina znatno smanjivale. Globalni minimalni porez opisuje se kao povijesni sporazum jer se njime prvi put ujednačavaju porezna pravila na globalnoj razini.
Izvan njega su zasad ostali Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka. Važan dio dogovora čini i novi model oporezivanja multinacionalnih tvrtki koje posluju i zarađuju izvan sjedišta svojih tvrtki. Kao granica za multinacionalke postavljen je prihod od 20 milijardi eura uz 10 posto profitne marže, nakon nekog vremena ta bi se granica spuštala na 10 milijardi eura.
Četvrtina dobiti koju multinacionalke ostvare iznad praga od 10 posto bit će preraspodijeljena u zemlje u kojima je ta dobit ostvarena te će se tamo i oporezivati. OECD procjenjuje da će na taj način stotinjak multinacionalki platiti oko 110 milijardi eura poreza izvan matične države.
Manje razvijene i siromašnije zemlje zalagale su se da taj dijeljeni udio poreza na multinacionalke bude i viši. Kako se uglavnom radi o digitalnim divovima poput Amazona, Facebooka i drugih, Amerika je privoljela zemlje koje su već počele samostalno oporezivati digitalne korporacije da povuku te odluke.
– Ovo je dalekosežan sporazum koji osigurava da naš međunarodni porezni sustav odgovara svrsi u digitaliziranom i globaliziranom svjetskom gospodarstvu. Sada moramo raditi brzo i marljivo kako bismo osigurali učinkovitu provedbu ove velike reforme – rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Nakon što je OECD, uz pomoć Amerike, progurao globalni porez, iduće je na redu poboljšanje položaja žena na tržištu rada, smanjenje rodnog jaza u sudjelovanju na tržištu rada za 25% do 2025. te stvaranje boljih i jednako plaćenih radnih mjesta za žene.
>> VIDEO Rusi dolaze na besplatno cijepljenje u Hrvatsku: Mogu birati između Zagreba i Pule, a boravak od četiri dana mogu upotpuniti turističkim razgledavanjem
Zenama treba omoguciti pola radnog vremena dok imaju djecu u osnovnoj skoli , za tu polovicu da imaju puno mirovinsko , pila place bi placala drzava tj ako imas 3 djece puna placa , za 2 nesto manje , logicnijee mi je da muz radi 45 sati a zena 20 tj dok su djeca u vrticu ili skoli, tako bi imali i financije i zdravu obitelj