Radnici u Europskoj uniji u prosjeku su lani tjedno radili 35,9 sati, sat manje nego prije deset godina, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je pak prosječan radni tjedan u 2025. godini bio nešto dulji od prosjeka EU-a – 37,7 sati, vjerojatno zato što je kod nas udio radnika na nepuno radno vrijeme među najnižima u EU jer si ljudi zbog nižeg životnog standarda ne mogu priuštiti da rade skraćeno.
Kada se gleda prosječan radni tjedan prema djelatnostima, najduži radni tjedan diljem EU zabilježen je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, u kojima su radnici tjedno radili 41,2 sata, zatim u rudarstvu (38,9 sati) te građevinarstvu (38,6 sati). Nasuprot tome, najkraći prosječni radni tjedan od 27,1 sat imali su radnici zaposleni u privatnim kućanstvima, zatim zaposleni u obrazovanju (31,8 sati) te u umjetnosti, zabavi i rekreaciji (32,7 sati).
Napomenimo da prosječan radni tjedan u EU uključuje radnike s punim i nepunim radnim vremenom u dobi od 20 do 64 godine. Međutim, razlike među članicama Unije značajne su te je lani najduži radni tjedan zabilježen u Grčkoj (39,6 sati), Bugarskoj i Poljskoj (38,7 sati) te Litvi (38,4 sata). Nasuprot tim državama EU, Nizozemci su u prosjeku imali najkraći radni tjedan (31,9 sati), a slijede Danci i Nijemci (33,9 sati) te Austrijanci (34 sata).
Jedan od razloga zašto je u razvijenijim zemljama prosječan radni tjedan kraći vjerojatno leži u tome što u njima mnogi radnici mogu pristojno živjeti i ako ne rade puno radno vrijeme, što nije slučaj sa slabije razvijenim članicama Unije. Kada se gleda duljina prosječnog radnog tjedna prema zanimanjima, najdulje su, prema podacima Eurostata, radili kvalificirani radnici u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (42,0 sata), zatim menadžeri (40,6 sati) te pripadnici oružanih snaga (39,4 sata).
Među zaposlenima s punim radnim vremenom u Uniji muškarci su u prosjeku radili 39,4 sata tjedno, u usporedbi s 37,6 sati za žene. No i kada se gleda prosječan radni tjedan za žene i u tom dijelu postoje značajne razlike među državama EU. Tako su u prosjeku najdulji radni tjedan imale žene u Sloveniji (39,2 sata), zatim u Litvi (39,1 sat) te Latviji i Poljskoj (38,9 sati). S druge strane, najkraći prosječni radni tjedan za žene zabilježen je u Nizozemskoj (35 sati), Finskoj (35,6 sati), Irskoj (35,9 sati) i Belgiji (36,4 sata).
Kad je riječ o muškarcima zaposlenima na puno radno vrijeme, najdulji prosječni radni tjedan imali su Grci (41,8 sati), Poljaci (40,6 sati), Slovenci (40,2 sata) i Ciprani (40,0 sati). Muškarci s punim radnim vremenom radili su najmanje sati tjedno u Finskoj i Nizozemskoj (38,4 sata), a slijede ih Mađari i Šveđani (38,5 sati).
Na razini EU 2025. godine samozaposlene osobe imale su najdulji prosječni uobičajeni radni tjedan od čak 46,4 sata. No na Cipru, u Latviji, Estoniji, Litvi i Rumunjskoj zabilježen je suprotan obrazac jer su zaposlenici u tim državama radili znatno više sati od samozaposlenih radnika. Najveće razlike zabilježene su na Cipru i u Latviji, gdje su zaposlenici u prosjeku radili 5,5 odnosno 4,5 sati više tjedno od samozaposlenih. Među radnicima koji rade nepuno radno vrijeme nema bitne razlike u prosječnom radnom tjednu muškaraca i žena. Tako su u Uniji muškarci s nepunim radnim vremenom u prosjeku radili 21,7 sati tjedno, a žene 21,9 sati.
Otvori KEKS Pay
