Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sve glasnije se govori o spajanju općina, načelnici poručuju: 'Može, ali uz jedan uvjet'

Funkcionalno spajanje umjesto ukidanja malih općina lokalne vlasti ne podržavaju iako veći - na od 428 općina nema izvo-rne prihode za financiranje osnovnih potreba stanovništva
21. rujna 2020. u 06:29 66 komentara 16232 prikaza
Zagreb: Dolasci ministara na sjednicu Vlade
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Na početku bijaše Mali Bukovec, koji se prije 23 godine razdvojio na dvije općine - Mali i Veliki Bukovec. Mali je zapravo veći od Velikog, što je također igralo ulogu u razdvajanju. Te 1997. i službeno je formirana nova samostalna Općina Veliki Bukovec s 1400 stanovnika u tri sela na 23 četvorna kilometra. Političari su se posvadili, izvlačili su se argumenti poput "u našem su selu škola i župa, a što imate vi?" Od tada do danas emocije su splasnule, promijenili su se načelnici i dobar dio vijećnika pa se mogućnost ponovnog povezivanja tih dviju podravskih općina u Varaždinskoj županiji više ne čini nemogućom. No preduvjet je, kažu, referendum. Mještani sami moraju reći što žele.

kune Ivica Beti Imamo vojsku od 8254 vijećnika, po jednog na 500 stanovnika. Previše!

Ušteda od sto milijuna kuna

- Za koju godinu moglo bi se i provesti funkcionalno spajanje jer imamo dosta toga zajedničkoga. No bez referenduma to neće proći. Mali Bukovec i mi već i sad surađujemo na više zajedničkih projekata. Tih 90-ih, nakon osamostaljenja i Domovinskog rata, neke su se stvari radile pod nacionalnim nabojem. Danas imamo previše toga zajedničkog da ne bismo mogli skupa funkcionirati. E, sad, u kojem obliku, to će zakonodavac predložiti - govori načelnik Velikog Bukovca Franjo Vrbanić (HSS).

Obje su općine, tvrdi, samodostatne i mogu sa svojim proračunima i projektima funkcionirati.

- Snaga je u zajedništvu. Mogu se postići još bolji rezultati, a uz manje troškove. Posljednje četiri godine suradnja je došla na takvu razinu da bismo mogli funkcionirati zajedno - dodaje.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave podsjećaju da je u programu Vlade za razdoblje od 2020. do 2024., u okviru prioriteta moćnog naziva "osnažena državnost", predviđena učinkovita, transparentna i otporna država, što se kani postići i smanjenjem broja lokalnih dužnosnika te omogućavanjem funkcionalnog povezivanja općina, uz digitalizaciju javnih usluga i transparentnost. Gradonačelnici velikih gradova i župani imat će po jednog zamjenika, dok općinski načelnici i gradonačelnici gradova s manje od 35.000 stanovnika zamjenike više neće ni imati. Osim toga, cilj je smanjiti i broj vijećnika za 20 posto.

VIDEO Ministar Malenica o reformi javne uprave i digitalizaciji

- Sustav lokalne i područne samouprave optimizirat će se smanjenjem broja lokalnih dužnosnika, što će pridonijeti znatnim uštedama u proračunima jedinica od oko 100 milijuna kuna. Što se tiče dijela spajanja općina, to predstavlja zasebni proces budući da je pitanje teritorijalnog preustroja složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup i dugoročno rješenje, pri čemu svakako treba voditi računa o ustavnom pravu na lokalnu samoupravu - odgovorili su na naše pitanje u Ministarstvu.

Projektom optimizacije sustava lokalne i područne samouprave stvorit će se, najavljuju, preduvjeti za izradu kataloga poslova i kategorija jedinica lokalne i područne samouprave.

- Izradit će se i mehanizmi suradnje između jedinica te procijeniti potencijal suradnje i povezivanja, okrupnjavanje jedinica, u obavljanju poslova iz njihova djelokruga, kako bi se postigla optimizacija troškova i drugih kapaciteta - objašnjavaju u Ministarstvu.

Vrbanićev stranački kolega, načelnik Malog Bukovca Darko Marković zalaže se za to da se, primjerice, osnuje zajednički jedinstveni općinski upravni odjel. Već sad dijele komunalnog redara. Mali Bukovec ima šest sela s 2200 duša. Marković je svjestan da spajanja općina neće proći bez problema. Bilo bi, predlaže, dobro da država općinama obeća neku vrstu novčanih nagrada.

'ČUJTE, NEMAM NEKI POSEBAN MOTIV' Ovo su najdugovječniji 'lokalni šerifi': Već 27 godina drže vlast u općinama

- Tada bi se lakše mještanima objasnilo zašto je dobro da se općine spajaju - razmišlja.

Hrvatska ima 428 općina, a u teritorijalni ustroj zasad se, eto, neće dirati. Čak 70 posto općina ima manje od 5000 stanovnika. Najmanja, Civljane, ima ih službeno oko 240, a najveća, Viškovo, 14.445. Prosječan broj stanovnika u općinama je njih 2964, a 43 općine imaju ih manje od tisuću. Od dvadesetak općina s prihodom po stanovniku većim od 10.000 kuna samo četiri nisu uz more, a u ostalima proračune izdašno pune turisti. Osim pomoći za decentralizirane funkcije, jedinice imaju pravo i na kompenzacijske mjere, raspodjelu sredstava putem fiskalnog izravnanja kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj.

Prihod 98 kn po stanovniku

Država je za fiskalno slabije, one koji izvornim prihodima od poreza ne mogu financirati osnovne potrebe stanovnika, uvela institut raspodjele sredstava tzv. fiskalnog izravnanja pa općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda imaju pravo na pomoć iz dijela prihoda od poreza na dohodak.

Prema podacima za 2020. godinu, od 428 općina samo ih osamdesetak ne dobiva sredstva za izravnanje. Za županije, gradove i općine koje imaju pravo na tu vrstu pomoći predviđeno je 2,26 milijardi kuna, a od tog iznosa za općine je namijenjeno 1,07 milijardi kuna. Pet bi ih trebalo dobiti više od 10 milijuna kuna - Erdut, Dvor, Suhopolje, Ivankovo i Pitomača, koja je rekorder s 12,8 milijuna kuna. Njezin je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda po stanovniku 743 kune. Referentna vrijednost do koje se dobiva pomoć za izravnanje za općine iznosi 2019 kuna. No najmanje prihode po stanovniku, prema popisu Ministarstva financija, od svih ima Općina Biskupija, svega 98 kuna, a manje od 200 imaju i Kistanje, Zrinski Topolovac, Vojnić, Okučani, Ervenik, Dvor, Donji Kukuruzari...

Među rekorderima po kapacitetu ostvarenih prihoda po stanovniku su Kostrena (5339 kn), Medulin (4716), Omišalj (4627), Višnjan (4150), Baška (3875), Konavle (3709), Malinska - Dubašnica (3650), Fažana (3605)... Općina Podcrkavlje u Brodsko-posavskoj županiji ima izvorni proračun od 5,9 milijuna kuna, a od toga oko 25 posto potroše na plaće i tzv. hladni pogon. No s prihodima od projekata iz nacionalnih i europskih fondova proračun im se penje na više od 10 milijuna kuna.

Ministarstvo uprave, kojem je na čelu Ivan Malenica, pripremilo je odgovor Boži Petrovu koji potpisuje Vlada Mislav Šimatović Kad politika ukida političke funkcije

- Mislim da ideja o ukidanju i spajanju općina nije dobra. Istina, neke općine nemaju puno novca, ali taj novac ipak ostaje na području općine. Kad bi se male općine pripajale većima, veće bi odlučivale o svemu, a manje bi bile zakinute - smatra općinski načelnik Podcrkavlja Tomislav Trtanj.

Što kažu načelnici pojedinih općina

Majur - Od pet malih dobit ćemo jednu veliku siromašnu općinu

Prema posljednjem popisu stanovništva, Majur, najmanja općina u Sisačko-moslavačkoj županiji, imao je 1185 stanovnika. Načelnica, nezavisna Klementina Karanović vjeruje da ne bi uspjeli napraviti većinu onoga što su napravili kad ne bi imali svoju općinu.

Općina je osnovana u trenutku kad je počela obnova područja nakon Domovinskog rata.

- U 23 godine nismo mogli radili iste stvari kao što su mogle raditi i razvijati se neke slične općine u razvijenijem dijelu Hrvatske u kojima nije bilo rata - kaže. Ukupni prihodi lani su iznosili više od 5,5 milijuna kuna, a izvorni oko 2,1 milijun, najvećim dijelom od fiskalnog izravnanja. Pomoći države kreću se oko 2,7 milijuna.

- Pomoć države nije nikakvo socijalno davanje, nego stavka u proračunu na koju se knjiže sva namjenska sredstva od projekata, što znači da se, što više radite i imate više projekata u provedbi, i ta stavka povećava - objašnjava načelnica, koja se hvali i time da trenutačno provode EU projekte vrijedne više od 16 milijuna kuna.

- Mnoge državne agencije, ustanove i službe troše mnogo više nego sve općine u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ukidanjem ili spajanjem, umjesto pet malih siromašnih općina, dobili bismo jednu veliku siromašnu općinu, problemi stanovnika ostali bi isti, a rješavanje bi bilo teže - kaže načelnica Majura.

Gorjani - Prednost je što smo rasjcepkani, zbog natječaja

Gorjani, selo nadomak Đakovu, jedna su od najmanjih općina u Osječko-baranjskoj županiji.

- Naravno da smo u strahu od ukidanja Općine jer smo među najmanjima. Brojimo oko 1600 stanovnika prema posljednjem popisu, a danas je vjerojatno to i manje. Što se tiče proračuna, s donacijama on bude 5 ili 6 milijuna kuna godišnje, ali to nije onaj izvorni - kaže načelnik Ivan Lović.

Iako se sastoje od dva sela, većih Gorjana i manjih Tomašanaca, načelnik Lović smatra da za njih ne bi bilo dobro kad bi ih pripojili nekoj drugoj jedinici lokalne samouprave jer bi u velikoj općini sela teško nešto uspjela dobiti i ostvariti. Primjerice, na natječajima Ministarstva regionalnog razvoja mogu se dobiti po općini najviše dva projekta, baš kao što se i na Program ruralnog razvoja mogu prijaviti najviše dva projekta pa je, smatra, prednost što su rascjepkani. Navodi primjer projekta vrtića koji se gradi, vrijednog 6,5 milijuna kuna. Lovićeva je plaća 7500 kuna neto, a uz njega u Općini su zaposleni i pročelnica, koja je na rodiljskom dopustu, tajnica i komunalni djelatnik. Stava je da načelnička plaća nije velika da bi bila velik trošak.

Kamanje - Uštedjelo bi se rezovima u agencijama, a ne ukidanjem općina

Općina Kamanje u Karlovačkoj županiji s tisuću stanovnika jedna od najmanjih i najmlađih; izdvojili su se iz Općine Žakanje 2004. godine, a već tri godine nakon toga Kamanje je proglašeno najboljom općinom u EU po povlačenju novca po broju stanovnika. S druge strane, primjerice, općine Ribnik ili Saborsko s oko 600 stanovnika jedva preživljavaju.

Kamanje ima izvorni proračun od 2,7 milijuna, a od tog iznosa manje od 20 posto potroše na davanja za zaposlenike i "hladni" pogon. Proračun im je svake godine težak između 10 i 15 milijuna kuna, ovisno o realizaciji projekata koje financiraju isključivo iz EU fondova; uredili su ceste, domove, komunalnu infrastrukturu, sagradili vrtić, obnovili DVD, uredili središte mjesta, glavni trg, organiziraju događanja, zimi imaju klizalište i provode projekt unapređenja turističke ponude.

- Potrebna je financijska reforma i veća decentralizacija lokalne samouprave. Najavljena spajanja tek su kozmetički trik, plan smanjenja broja vijećnika udar je na demokraciju u lokalnom "parlamentu", a ušteda je zanemariva. Ako netko želi ozbiljno štedjeti, onda uvodi rezove na razini ministarstava, Sabora, raznih agencija, jer tamo odlazi 85 posto državnog novca, a na lokalnu samoupravu svega 15 posto - kazao je Damir Mateljan, SDP-ov načelnik.

Toni Kukoč
Legenda Bullsa
Proslavljeni Hrvat prodao kuću za skoro 6 milijuna kuna, pogledajte o kakvoj je ljepoti riječ
s
OHR SAVJETNIK
Muči vas svrbež „tamo iza“? Saznajte kako ga se riješiti
  • Mick:

    Jel bio referendum kada su se i formirale? Nije. Tko se nemože sam financirati, treba ugasiti.

  • Starotopoljanin:

    Ma kakvi referendumi, ukdajte pola opcina i pola i visr zupanija. Previse je uhljeba po tim rupama i previse ubirete dabalebasoski nas nova i to debelo, da jedan radnik ne zsradi za cetiri. Mjedeca, plus dnevnice i kojrkakvi dodaci. Kod ... prikaži još! mene u gradu gradonacelnik, pa pomocnica gradonacelnica tajnica i zupan i njegova tajnica imaju kucerine, sve u mramoru, inoksu debele b BMV_e, i mercedese, bjesne dipove, tocno recrno, sve sa nasim novcima.

  • Inmerps mod aZ:

    Nacelnike cete pitati hoce li neka opcina ostati ili ne?