Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na ukrajinskom jeziku Šibenik znači "vragolasti dječak"

Šibenski čelnici ugostili Oleksandra Levčenka, veleposlanika Ukrajine
25. studenoga 2010. u 13:14 2 komentara 220 prikaza
sibenik
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell

ŠIBENIK - Riječ Šibenik na ukrajinskom jeziku znači: vragolasti dječak - otkrio je danas Oleksandar Levčenko, veleposlanik Ukrajine u RH, svojim domaćinima, šibenskom gradonačelniku dr. Anti Županoviću i suradnicima.

Ukrajinski diplomat u jednom je danu obišao Šibenik i Šibensko-kninsku županiju te izrazio zadovoljstvo što je došao u izvorno najstariji hrvatski grad, jer ga je kao povjesničara po struci iznimno zainteresirala njegova tisućljetna prošlost.

Nadalje, Levčenko je Županoviću izrazio oduševljenje prirodnim ljepotama, kulturnom i povijesnom baštinom te potencijalima koje grad ima. Veleposlanik je osim dosta jezičnih naveo i druge povijesne poveznice naroda Ukrajine i Hrvatske te obećao uskoro dovesti skupinu ukrajinskih poduzetnika u posjet Šibeniku i drugim hrvatskim gradovima.

  • -obrisani-:

    . Vragolasti su ti Šibenčani

  • Savjest:

    Znači i više od toga tj.tat, lopov, razbojnik, zatvorenik itd. No, ovo me potaklo da kažem nešto i o dugogodišnjoj tihoj imigracija Rusina i Ukrajinaca na područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Imigracija je započela još u vrijeme feudalizma dakle ... prikaži još!kle najkasnije u 18. stoljeću. Danas su svi ti rani imigranti potpuno asimilirani dok su se održali imigranti s kraja 19-tog i 20-tog stoljeća, ali ih odaju njihova prezimena koja nedovoljnom poznavatelju izgledaju kajkavska. Evo nekih: Navojec, Fijan, Ternina, Grdak (Gordak), Fijucek, Čičko, Kruc, Martek, Štefančik (Štefančić), Filipčik (Filipčić), Krijak (Krzak, Kržak), Lugarić, Tokajić, Puhač, Mišir, Plehan, Kelković, Opuhač, Kecerin (Kočerin), Antoljak, Vitković, Ivančević, Hajdarović, Hadrović, Kličković, Capak, Šobar. Najveći broj ovih prezimena nalazi se u Šestinama te u njima susjednim bivšim selima u kojima se među mještanima izgubilo čak i sjećanje na to podrijetlo. Naravno, da ime «Šibenik» ne mora potjecati od Rusina ili Ukrajinaca, pogotovo stoga što je Šibenik nastao za vrijeme hrvatskih kraljeva, ali ima još nešto interesantno. Poznato je da je Šibenik «vlaški grad», a između rusinskih drvosječa, koji su se kretali i selili, i Vlaha ima dosta sličnosti. A narod onda u svojoj predaji povezuje i podrijetlo s određenim karakternim i tjelesnim osobinama. Tako na primjer na otoku Fausta Vrančića, Prviću, koji se nalazi jugozapadno od Šibenika – nasuprot Srimi koja je između Šibenika i Vodica) postoje dva sela: Prvić Luka i Prvić Šepurine. Lučani su i danas uvjereni da su Šepurinjani «Saraceni» (Arapi), no povijesni dokumenti pokazuju da su mještani i jednog i drugog sela Vlasi sa šibenskog kopna.