Vlada je usvojila zaključak o prihvaćanju zahtjeva za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode, koja se na razini EU-a odobrava zbog pojačanih geopolitičkih napetosti koja iziskuju povećanje rashoda za obranu, no pri čemu je rečeno da Hrvatska za sada nema potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz te klauzule. Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca na sjednici Vlade u utorak, Europska komisija je u ožujku ove godine pozvala države članice EU-a da formalnim zahtjevom zatraže aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila definiranih revidiranim okvirom za ekonomsko upravljanje EU-om. Temeljem upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Komisije, Vijeće EU-a donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dozvoljava odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda definiranih preporukom Vijeća EU-a iz siječnja ove godine.
Aktivacija spomenute klauzule, istaknuo je Primorac, odobrava se u kontekstu izvanrednih okolnosti, odnosno pojačanih geopolitičkih napetosti uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, te posljedičnim prijetnjama sigurnosti Unije, koje iziskuju povećanje rashoda za obranu. Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU-a i dalje su u potpunosti na snazi te će sva fiskalna odstupanja, osim gore navedenih, biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU-a i biti podložna pokretanju korektivnih procedura EU-a, napomenuo je Primorac.
Istaknuo je i da Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanje mogućnosti koja proizlaze iz ovoga zahtjeva. "No, u kontekstu geopolitičke napetosti, ovo prije svega vidimo kao jednu vrstu osiguranja, ukoliko bude potrebe za korištenje mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule", rekao je Primorac. Inače, kako je pojasnio nekidan, korištenje opcije tzv. nacionalne klauzule o odstupanju znači da se izdvajanja za obranu u određenom opsegu ne bi uračunavala u deficit, a u kontekstu eventualnog potencijalnog otvaranja procedure prekomjernog proračunskog manjka. Naime, klauzulom je predviđeno da godišnje odstupanje od usvojene putanje neto rashoda ne prelazi 1,5 posto BDP-a.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice Vlade rekao da je u Daytonu razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o predstojećem sastanku na vrhu te organizacije koji je predviđen za kraj lipnja u Hagu, pri čemu ga je izvijestio i o planovima Hrvatske za daljnja ulaganja u Hrvatsku vojsku i obrambene sposobnosti, na tragu čega je i danas doneseni zaključak. "Na prethodnim sastancima uoči sjednice Vlade smo dogovorili da Hrvatska također bude među onim članicama EU-a koja će iskoristiti novu nacionalnu klauzulu da može 1,5 posto BDP-a izdvajati dodatno za obranu, s obzirom na okolnosti na globalnoj i europskoj razini", rekao je Plenković.
Konačan prijedlog zakona o fiskalizaciji
Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačan prijedloga zakona o fiskalizaciji, a kako je istaknuo Primorac, ovaj zakon stvara pretpostavke za uvođenje fiskalizacije 2.0, odnosno za fiskaliziranje međusobnih transakcija između poduzetnika, zatim za transakcije između poduzetnika i države, ali isto tako i za proširenje postojeće fiskalizacije računa u prometu gotovinom.
Novi zakon, rekao je Primorac, trebao bi doprinijeti značajnim administrativnim rasterećenjima poduzetnika, putem ukidanja cijelog niza obrazaca. "Uvođenje i proširenje sustava fiskalizacije na transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i države omogućit će i bolje fiskalno i proračunsko planiranje, veću proračunsku transparentnost i brojne druge koristi za gospodarstvo i gospodarski rast i razvoj", kazao je ministar financija.
Naime, kako je navedeno i u samom prijedlogu zakona, uvođenje obveze izdavanja eRačuna uz fiskalizaciju eRačuna te uvođenje sustava eIzvještavanja dovest će do značajnog administrativnog rasterećenja te omogućiti ukidanje niza poreznih prijava, među kojima i ukidanje izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA), ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike i sl., što bi trebalo rezultirati uštedama za poduzetnike koje u Ministarstvu procjenjuju na više od 120 milijuna eura godišnje.
Inače, kako je predviđeno prijedlogom zakona, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se postupno i u skladu s time stupio na snagu u tri faze. Tako, 1. rujna 2025. godine u dijelu odredbi koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. godine trebale bi stupiti na snagu odredbe koje se odnose na izdavanje i fiskalizaciju e-računa, a od 1. siječnja 2027. kao izdavatelji e-računa propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici.
Donesen drugi akcijski plan za sprječavanje korupcije
Vlada je na sjednici donijela akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine za operacionalizaciju Strategije sprječavanja korupcije od 2021. do 2030. godine, a koji sadržava 28 aktivnosti više nego prethodni plan za prošlo trogodišnje razdoblje. "Ovaj akcijski plan sadrži 234 konkretne mjere, što je za 28 aktivnosti više nego je bilo u prethodnom akcijskom planu, a ukupna procijenjena vrijednost planiranih aktivnosti je nešto manja od 12 milijuna eura", naveo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. Od značajnijih mjera najavio je izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uskoku.
"Neke od značajnijih aktivnosti su nabava i uspostava programskog rješenja za objedinjenu javnu nabavu za uspostavu učinkovitog praćenja i izvršenja okvirnih sporazuma i korisničkih ugovora, a isto tako razvoj i nadogradnja modula e-procedure koje će investitorima omogućiti transparentan i jednostavan pristup informacija, kao i nabava informatičkih alata za praćenje prometa kriptovaluta", dodao je ministar.
Na sjednici je donesena i nova Politika otvorenih podataka koja predstavlja, istaknuo je ministar Habijan, strateški smjer daljnjeg razvoja otvorenosti i transparentnosti podataka javne uprave, a donosi se na preporuku OECD-a u procesu pristupanja RH toj organizaciji. Odlukom se zadužuje ministar pravosuđa da u roku od 15 dana imenuje članove Koordinacije za provedbu Politike otvorenih podataka, koja potom ima obvezu u roku 60 dana dostaviti Ministarstvu pravosuđa prijedlog akcijskog plana za provedbu Politike otvorenih vrata.
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu zdravstva za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za 2026. godinu, a kako bi Opća bolnica Varaždin sklopila ugovor o javnoj nabavi radova cjelovite obnove od potresa glavne bolničke zgrade u iznosu od 8,9 milijuna eura s PDV-om. Za ovu je godinu u državnom proračunu već osigurano 14,1 milijuna eura s PDV-om. Na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave zaprimljeno je ukupno šest ponuda, a odabrana je ona ponuditelja MIPCRO d.o.o. iz Ivanca. Ministarstvu zdravstva dana je suglasnost i za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za 2026. godinu, a za sklapanje ugovora Opće bolnice Zadar o energetskoj obnovi zgrade interne medicine, ginekologije i pedijatrije u ukupnom iznosu od 2,7 milijuna eura s PDV-om dok su u ovoj godini osigurana sredstva od 1,4 milijuna eura s PDV-om.
Suglasnost za kreditno zaduženje
Zračnoj luci Dubrovnik Vlada je dala suglasnost za dugoročno kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke u iznosu od 19,5 milijuna eura, uvećano za kamate, naknade i troškove, a radi refinanciranja tri dugoročna investicijska kredita iz programa Europske investicijske banke. Radi se o dva izravna zajma EIB-a Zračnoj luci Dubrovnik ukupno vrijedna 22 milijuna eura i jednog zajma kojeg je EIB odobrio Zračnoj luci Dubrovnik posredstvom Hrvatske banke za obnovu i razvitak, vrijednog 10,5 milijuna eura. Suglasnost su dobili i za kreditno zaduženje, također, kod Hrvatske poštanske banke radi financiranja investicijskih ulaganja u osnovna sredstva u iznosu pet milijuna eura, a za postavljanje solarnih panela i nabavu nove opreme za pregled putnika.
Na sjednici je dana i suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije manifestacije "Dani Krešimira Ćosića - Sportom za snažnije ja!" u ukupnom iznosu od 320.000 eura, koja će se održati u Zadru od 6. do 8. lipnja povodom obilježavanja 30 godina smrti slavnog košarkaša.
Vlada je dala suglasnost Zračnoj luci Zadar za dugoročno kreditno zaduženje od 16,5 milijuna eura uvećanih za kamate, naknade i troškove, koji će se iskoristiti za proširenje i rekonstrukciju putničkog terminala. Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je kako je riječ o zaduženju kod Hrvatske poštanske banke, po fiksnoj kamatnoj stopi od 2,45 posto godišnje. Kreditom će se financirati prva faza proširenja i rekonstrukcije putničkog terminala. Ukupna procijenjena vrijednost investicije iznosi 21,95 milijuna eura. Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala nužna je kako bi se povećao kapacitet zračne luke na 2,5 do tri milijuna putnika godišnje, budući da zadnjih godina putnički zračni promet u Zadru značajno raste. Naime, u 2024. godini u Zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 1,6 milijuna putnika, što predstavlja rast od 30 posto, u odnosu na 2023. godinu.
Otvori KEKS Pay
