Oboljeli od kronične bubrežne bolesti koji moraju na hemodijalizu, sve u životu trebaju podrediti odlascima na te višesatne postupke dva do četiri puta tjedno. Ako je bolnica udaljena od njihovog doma - a neki putuju i po 50 kilometara - na terapiju odlazi čitav dan pa osobe na dijalizi ne mogu raditi u punom radnom vremenu. Zaista bi im se život značajno promijenio kad bi u Hrvatskoj, kao u većini europskih zemalja, uveli mogućnost kućne hemodijalize (KHD), što je Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) iniciralo još prije dvije godine. Nakon kampanje na Svjetski dan bubrega u ožujku, u srpnju 2023. liječnici su uputili HZZO-u svoje stručno mišljenje i molbu za uvrštenjem uređaja za kratkotrajnu učestalu kućnu hemodijalizu na Listu ortopedskih pomagala. Sastavili su i smjernice za kućnu hemodijalizu.
Temeljiti trening
- Prednosti kućne hemodijalize su višestruke. Na prvom mjestu je što je ta metoda najsličnija normalnoj funkciji bubrega, budući da se dijaliza kod kuće može obavljati češće i trajati kraće, dok pacijenti koji triput tjedno odlaze u bolnicu između dijaliza uopće ne mokre ili mokre vrlo malo - kaže nefrolog dr. Ivan Durlen, voditelj Odjela dijalize Zavoda za neforlogiju i dijalizu KB Dubrava i glavni tajnik HDNDT-a.
Nije svatko kandidat za kućnu hemodijalizu, za što je potrebno sam se ubosti u krvnu žilu, kako bi se krv upumpala u stroj koji filtrira toksične tvari iz nje i pročišćenu je vraća u tijelo. To bi bila metoda za oko 5% pacijenata od njih oko 4000 kojima se nadomješta bubrežna funkcija, a takav je postotak u većini zemalja gdje se KHD primjenjuje. U dijaliznim centrima znaju bolesnike, njihove želje i mogućnosti, a primjeni bi prethodio temeljiti trening, napominje dr. Durlen.
Kućna hemodijaliza donosi bolje ishode, uključujući duže preživljenje. Povezana je s manjim biološkim fluktuacijama, boljom kontrolom uremije i nižom stopom ultrafiltracije, što povećava podnošljivost postupka.
Najčešći tip KHD je kratka dnevna hemodijaliza. Bolesnici koji se liječe svakodnevnom hemodijalizom imaju bolje kliničke ishode, uključujući kontrolu hipertenzije - visokog krvnog tlaka, biokemijske pokazatelje (bolje vrijednosti krvnih nalaza), kardiovaskularne ishode (manji rizik od srčanih komplikacija), bolji nutritivni status te manja ograničenja u prehrani. Manji je rizik za infekcije, a istodobno je bolaj kvaliteta života zbog slobodnijeg unosa hrane i pića te mogućnosti putovanja, pri čemu se uređaj za kućnu hemodijalizu može ponijeti. Oboljeli ujedno i zadržavaju mogućnost obavljanja redovnog posla.
Istovremeno ova opcija predstavlja i uštede za zdravstveni sustav kroz manju potrebu za osobljem i prostorom u dijaliznim centrima, manje je rizika od bolničkih infekcija i posljedičnih hospitalizacija, a dugoročno se smanuje cijena liječenja zbog boljih klinićkih ishoda, nižih putnih troškova bolesnika te njegove povećane produktivnosti.
Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja u Europi koje svojim pacijentima ne nudi ovu opciju, koju i susjedna Srbija ima. No kako doznajemo iz Ministarstva zdravstva, na nju će trebati pričekati još neko vrijeme.
- Do kraja godine planira se finalizirati projekt uvođenja kućne hemodijalize, a početkom iduće godine uključiti i prve bolesnike na kućnu hemodijalizu - odgovorili su iz MIZ-a
Uvođenje KHD planirano je Nacionalnim planom razvoja zdravstva u razdoblju od 2021. do 2027. godine, u okviru specifičnog cilja unaprjeđenja dugotrajne skrbi građana koja će omogućiti učinkovitiju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u kući i zajednici uz rasterećenje stacionarnih zdravstvenih resursa i poboljšanje zdravstvenih ishoda.
Na temelju tog cilja, kroz Operativni plan za razvoj dugotrajne skrbi u Hrvatskoj planira se pokrenuti i aktivnost uvođenja kućne hemodijalize. Također pri HZZO-u je pokrenut postupak za uvrštavanje uređaja za kućnu hemodijalizu na listu pomagala - , pojašnjavaju u MIZ-u.
Petra Sučić, 32-godišnja predsjednica Hrvatske udruge transplantiranih i bubrežnih bolesnika, radi kao medicinska sestra u bolnici i već deset godina živi s transplantiranim bubregom. Vrlo mlada saznala je za svoju bolest i bilo joj je jako važno nastaviti sa svim svojim svakodnevnim aktivnostima – studiranjem, treniranjem i druženjima s prijateljima. Prije transplantacije, peritonejska dijaliza omogućila joj je da vodi normalan život unatoč dijagnozi.
- Omogućila mi je da se nastavim baviti akrobatskim rock ‘n’ rollom, sportom koji volim i koji mi je bio važan dio života. Zahvaljujući tome, nikada nisam osjećala da me bolest ograničava ili sprječava u onome što volim raditi. Smatram da nitko ne bi trebao strahovati da će ga bolest odvojiti od aktivnosti i strasti koje ga ispunjavaju – uz pravu terapiju i podršku, moguće je zadržati kvalitetu života i ostati aktivan. Imala sam sreću što sam bila kandidat za peritonejsku dijalizu, koja mi je omogućila da ostanem aktivna i ne osjećam previše teret bolesti. Da nisam bila kandidat za peritonejsku dijalizu, sigurno bih se odlučila za kućnu hemodijalizu, jer vjerujem da bi mi ona također pružila veću fleksibilnost i bolju kvalitetu života u odnosu na bolničku dijalizu – opisala je Petra Sučić.
- Smatram da bi uvođenje kućne hemodijalize bio značajan pomak i napredak za sve pacijente koji trenutno idu na hemodijalizu u bolničke centre. Nažalost, oni često gube mnogo vremena na putovanje do centra, čekanje i samu dijalizu, koja traje tri do četiri sata, tri do četiri puta tjedno. Sve to izuzetno opterećuje svakodnevni život pacijenata, a često i njihovih obitelji. Osim toga, takav režim liječenja može dovesti do iscrpljenosti, stresa i smanjenja kvalitete života.
Kućna hemodijaliza nudi brojne prednosti u odnosu na bolničku dijalizu. Najvažnija je mogućnost obavljanja terapije u udobnosti vlastitog doma, čime se pacijentima štedi vrijeme i energija potrebna za dolazak u dijalizni centar. Također, omogućava veću fleksibilnost u planiranju aktivnosti i obveza, jer pacijenti mogu prilagoditi tretmane svom rasporedu. Kućna hemodijaliza može se provoditi češće i u kraćim intervalima, što smanjuje potrebu za lijekovima i pozitivno utječe na zdravstveno stanje pacijenata – opisuje i dodaje kako je prednost i veća kontrola pacijenata nad vlastitim zdravljem.
- Iz vlastitog iskustva znam koliko je važno imati mogućnost izbora i prilagoditi terapiju svom načinu života. Da nisam bila kandidat za peritonejsku dijalizu, bez sumnje bih se odlučila za kućnu hemodijalizu da je tada bila jedan od načina liječenja u RH, jer smatram da ona donosi bolju kvalitetu života u odnosu na bolnički oblik dijalize. Zato vjerujem da bi omogućavanje ove opcije svim pacijentima bilo od neprocjenjive važnosti, zaključuje sestra Petra.
GALERIJA Policija s dugim cijevima ispred KBC Sestre milosrdnice
