Naslovnica Vijesti Otkrijte tajne Lijepe Naše

Martinjska ceremonija s više od trideset biskupa

Velika martinjska špelancija u Križevcima samo je jedna od brojnih, dobro posjećenih priredbi u koprivničko-križevačkom području
12. listopada 2018. u 12:00 0 komentara 321 prikaza
Martinje
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Za pijaču ima biti pri sakom horvackom stolu domaće vino i žganica. More se piti i drugi kakov napitek, ali vinu se ima dati prednost, arti su se i naši pradedi najrajše pri vinu pajdašili. Pri jelu nesme faliti zelje i puretina ili gusetina, a takaj ni mlinci. Med kolači moraju biti paprnjaki ili gibanica”. Trinaesti je to članak Križevačkih štatuta, pravila kojih se valja držati prilikom veselica.

Paklenica priča iz peklenice Digli spomenik prvom naftnom polju u svijetu

“Njim se moraju pokoravati i s njim se imaju posluživati vsi pajdaši i pajdašice pri veselom stolu”, piše u tom dokumentu koji razlikuje i četiri vrste pajdaša. Stari pajdaši su oni koji su se šest i više puta našli za istim stolom u istoj kući i kod istog domaćina, mladi su oni s manje od šest druženja, pajdašice su “vredne i preštimane zastupnice krasnega spola”, dok su pridošlice gosti koje pozove sam domaćin ili “dojdu s kojim pajdašem ili pajdašicom”. U svakom društvu na čelu je morao biti stoloravnatelj, a njegovi činovnici ili pomagači su oberfiškuš, jedan ili dva fiškuša, popevač ili kantuš-minister, govorač, čuturaš, barilonosec ili peharnik i vunbacitelj. Prema Križevačkim štatutima i Koprivničkim regulama “odradit” će se i nadolazeće Martinje, krštenje mošta koji prelazi u vino. Martinjski običaji početkom studenog u veselim društvima po vinogradima i ugostiteljskim objektima u podravskom kraju imaju dugu povijest.

Izbor Velikog meštra

Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije već tradicionalno u Križevcima organizira Veliku martinjsku špelanciju, sastanak tridesetak martinjskih biškupa iz cijele regije koji između sebe biraju Velikog meštra martinjskog ceremonijala, prvog među jednakima, kojemu će predati pečat i biškupsku kapu. Prema jedinstvenom ritualu na kraju krste mošt u vino i vlasniku izdaju “krsni list” kao dokaz da je poganin mošt preveden u finu vinsku kapljicu. Dakako, tradicionalno se uključuju udruge vinara s finom kapljicom.

Međimurje cesta tradicije Turiste uče izraditi šlape, cekere, košare od šibe...

To je, pak, samo jedna od brojnih manifestacija u Koprivničko-križevačkoj županiji, koje tijekom godine koje privlače velik broj posjetitelja. Posebna je atrakcija, primjerice, nagradama ovjenčan Renesansni festival u Koprivnici, kad se na ostacima gradskih bedema upriličuje povijesni spektakl prepoznat na europskoj razini. U Turističkoj zajednici Grada Koprivnice na čelu s kreativnim Renatom Labazanom svake godine podižu ljestvicu i osmišljavaju teme festivala, a ove godine tema je bila tajne željeza.

Posjetitelji su tako krajem kolovoza uživo gledali kako se u pećima tali željezna rudača. Postavljen je, kao atrakcija, i veliki drveni labirint. Valja istaknuti i da je festival ove godine dobio i zlatnu plaketu “Plautilla” Međunarodnog kongresa povijesnih gradova u Solinu. Krajem lipnja u Đurđevcu se održava prikaz Legende o picokima, posvećene hrabrim braniteljima utvrde koji su u 16. stoljeću nadmudrili tursku vojsku. Ulama-beg imao je u planu opsadom izgladnjeti branitelje Đurđevca, a kad je od sve hrane preostao samo jedan pijevac, picok, starica je došla na ideju da ga topom ispale na Turke koji su se povukli jer su zaključili da u utvrdi obiluju namirnicama kad se već njima razbacuju.

Nije izvorno, ali je veselo

U utvrdi Stari grad posjetitelji mogu doznati sve o Picokima i baštini đurđevačkog kraja u inovativnoj, interaktivnoj i multimedijalnoj interpretaciji tijekom cijele godine. Interpretacijski centar Picokijade kao dio Muzeja Grada Đurđevca lani je svrstan među top tri kulturne atrakcije na nacionalnoj razini.

Međimurje Međimurje jedino ima dva edena Kad tražiš crno zlato pa ti se posreći i otkriješ toplu vodu

Sredinom lipnja u Križevcima se održava Križevačko veliko spravišće, sa scenskim prikazom pomirbe kalničkih šljivara i križevačkih purgera. Bila je 1242. kad se kralj Bela IV. pred najezdom Tatara koji su ga opsjedali sklonio u grad Kalnik. Kalnički seljaci šljivama su prehranili Belu i vojsku i tako Tatare prisilili da odustanu od opsade. U znak zahvale kralj je braniteljima Kalnika podijelio plemenitaške titule, što je izazvalo bijes križevačkih purgera. Sukob je okončan ženidbom kalničkog šljivara i purgerske djevojke.

Na popisu vrijednih manifestacija koprivničko-križevačkog kraja je i međunarodni folklorni festival “Iz bakine škrinje”.

Svake godine u srpnju u Podravinu stižu mladi iz cijeloga svijeta, koji predstavljaju folklorno nasljeđe svojih domovina. Kako je ovo godina obilježavanja europske kulturne baštine, festival je bio proširen programom “Koprivnički dani kulturne baštine”, s prezentacijom nematerijalne kulturne baštine poput drvenih igračaka, ivanečkog veza, bregovske pite, peteranskog šlingeraja...

Splitsko-dalmatinska županija Kulturni turizam Gospodare polovicom blaga Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a

Spomenut ćemo i nešto što nije izvorno podravsko, ali izaziva interes i domaćih i gostiju iz okolnih krajeva. Na popisu dobro posjećenih manifestacija Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije koje se organiziraju svakoga ljeta je Country vikend na jezeru Šoderica, gdje se bira najbolja kaubojka. Dakako, ne samo to. Zabava na Country vikendu uključuje i natjecanje amatera u obaranju ruku te pripremanju kaubojskog graha na kotlovinskom tanjuru.

Jeste li znali?

Uskoro izložba velikog umjetnika Marca Chagalla     

U Muzeju Grada Đurđevca pripremaju izložbu slika, crteža, grafika, vitraja, tapiserija jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća Marca Chagalla. Bit će otvorena od studenoga 2018. do kraja veljače 2019. U Đurđevcu će se moći razgledati 135 djela iz privatne zbirke Richarda H. Mayera i Umjetničke galerije Bötingerhaus iz Bamberga.     

Osobitost pitomog krajolika srca Podravine monumentalna je crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je simbol Molvi. Crkva koja zadivljuje svojom veličinom i 45 metara visokim zvonikom sagrađena 1862. i oslikana s 26 freski marijansko je svetište Podravaca i hodočasnika iz Hrvatske i okolnih zemalja.     

Kompleks s kućom od slame     

Etnografska zbirka Slavka Čambe sadrži izuzetno vrijedne predmete ponajviše iz đurđevačkog kraja. Dio zbirke prezentiran je kao stambeni prostor, a dočarava ambijent i način života prošlih stoljeća. Izuzetno je vrijedan kompleks s kućom od slame iz 18. stoljeća, dvorištem s bunarom, krušnom peći, virjanom, kovačnicom i štagljem s alatom.     

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.