Suspendiranjem dijela Ugovora o slobodnoj trgovini Mađarska je objavila trgovinski rat Hrvatskoj. Mađarska odluka o povećanju carina za desetak proizvoda iz Hrvatske stupila je na snagu prekjučer. Proizvodi na koje je povećana carina čine 22 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Mađarsku, a do sada su carine na te proizvode bile vrlo niske ili ih uopće nije bilo. Sada su ti proizvodi na mađarskom tržištu nekonkurentni.
Mađari su odabrali one proizvode koji su nama najznačajniji za izvoz u tu državu. Tako je, primjerice, carina za juhe sa četiri posto povećana na 32 posto, a na konzervirane srdele carina je s nulte stope dignuta na 24 posto. Nulta stopa carina prestala je vrijediti i za više vrsta keramičkih pločica, boca i kartonskih proizvoda iz Hrvatske.
Kulminacija nesuglasica
Mađarska odluka je kulminacija nesuglasica između Zagreba i Budimpešte starih više od pola godine. Krajem svibnja Hrvatska je donijela zabranu uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla iz zemalja u kojima se kao stočna hrana koristi mesno-koštano brašno. Smatra se da se preko tog brašna može proširiti goveđa spongiformna encefalopatija, poznatija kao kravlje ludilo. Mađarska strana je zabranila to brašno za prehranu goveda, ali ga je i dalje dopuštala kao hranu za druge životinje. Stoga se iz Mađarske mogla uvoziti govedina, ali ne i ostale vrste mesa i životinja. Hrvatska je obećala Mađarima da će omogućiti nesmetan uvoz kada se mesno-koštano brašno u toj državi izbaci s "jelovnika" životinja. Mađarska je, međutim, nastavila s pritiscima na Zagreb tražeći da se zabrana uvoza ukine. Naša je strana posumnjala i u vjerodostojnost mađarske veterinarske službe jer je ona izdavala certifikate kojima se jamči da određeni proizvodi nisu od životinja hranjenih mesno-koštanim brašnom, a istodobno nije bilo zakonske podloge za takve certifikate niti mogućnosti kontrole.
Hrvatska će učiniti isto
Konačno, Mađarska donosi propis kojim zabranjuje korištenje mesno-koštanog brašna u životinjskoj prehrani, a koji se primjenjuje od 24. rujna ove godine. Hrvatska stoga početkom rujna skida Mađarsku s popisa zemalja iz kojih je zabranjen uvoz, ali uvesti se smiju samo životinje i proizvodi od životinja koji su stavljeni u tov nakon 24. rujna. Mađare to nije zadovoljavalo, pa im je Hrvatska predložila da naši stručnjaci pregledaju objekte u kojima se uzgajaju životinje kako bi se uvjerili da se ne hrane rizičnim brašnom. Umjesto odgovora stigla je odluka o većim carinama.
- Izražavamo žaljenje što je do toga došlo i to u trenutku kada se veterinarsko pitanje trebalo riješiti. Nadam se da ćemo ipak uspješno dovršiti konzultacije s mađarskom stranom i izbjeći daljnje zaoštravanje - objašnjava Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede. Ne postigne li se dogovor, Hrvatska će biti primorana postupiti kao i Mađarska. A mađarsku će stranu takva mjera puno više pogoditi nego našu. Hrvatska je, naime, u Mađarsku tijekom prvih devet mjeseci ove godine izvezla robe vrijedne oko 60 milijuna dolara (od toga samo 7,4 milijuna otpada na prehrambene i poljoprivredne proizvode), dok je uvezeno robe za čak 314 milijuna dolara (84 milijuna dolara hrane). Mađarska sljedeće godine postaje članica EU i od tada se mora pridržavati zajedničke trgovinske politike, pa je ovo posljednji trenutak za ovakvu odluku. Ona je donesena kada trenutačna Vlada u Hrvatskoj obavlja samo tehničke poslove jer bi je uskoro trebala zamijeniti HDZ-ova. Sanaderov kabinet će očito dočekati poprilično složen problem s Mađarskom, državom s kojom Hrvatska dosad nije imala nikakvih problema.
Renato Ivanuš
Otvori KEKS Pay
